2016
Mālohi ke Vilitakí
October 2016


Mālohi ke Vilitakí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻI he fasi hoku vaʻé mo loto mamahí, naʻá ku fie maʻu ke fakamoʻui au. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ʻamanaki leleí.

ʻĪmisi
crashed car

Naʻe fononga meʻalele hoku fāmilí ke ʻaʻahi ki ha ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻo e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻi ha māhina nai ʻe taha kimuʻa pea hoko hoku taʻu 16. Naʻe ʻikai ke u tokanga ki heʻeku heka kā lōloá he naʻe fiefia maʻu pē hoku fāmilí. ʻOku ou manatuʻi ʻeku heka ki he kaá he ʻaho ko iá, hili ʻemau ʻaʻahi ki he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momoko ʻi Nepulasikaá. Naʻe ʻuha lōvai. Naʻá ku heka he sea muí, toʻo mai ha sipikafu, peá u tokoto ke fanongo ki he ʻuhá ʻi heʻeku kamata ke mohé.

Ko e meʻa pē naʻá ku manatuʻí ko ʻeku ongoʻi ʻoku liaki takai au. Naʻá ku toki ʻilo kimui naʻe heke ʻemau kaá ʻo tau ʻi ha ʻā sima ʻi ha lalo hala-fakakavakava. ʻOku ou kiʻi manatuʻi pē ha talamai ʻe ha taha kuo fasi hoku vaʻé pea ʻoku teu fai haku tafa.

Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, lolotonga ʻeku fakaakeake ʻi he falemahakí, kuo hū mai ʻeku tangataʻeikí ki he lokí. Naʻe tangutu ʻi hoku tafaʻakí ʻi hoku funga mohengá pea ala mai ki hoku nimá. Naʻe hangē naʻá ku ʻosi ʻiloʻi pē ʻa e meʻa te ne talamaí.

Naʻe pehē mai, “ʻOfaʻanga, ʻokú ke ʻiloʻi e feituʻu ʻokú ke ʻi aí?”

Naʻá ku taliange, “ʻI he falemahakí.”

“ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa naʻe hokó?”

“Naʻa tau ʻi ha fakatuʻutāmaki.”

“Kuo talaatu ʻe ha taha fekauʻaki mo e toenga ʻo e fāmilí?”

Naʻá ku kiʻi longo peá u tali ange ʻikai.

Naʻá ne pehē ʻe sai ʻa e taha kotoa—tukukehe pē ʻeku fineʻeikí. Naʻe ʻikai ke ne moʻui.

Naʻá ku fakakaukau te u ongoʻi loto mamahi he taimi ko iá, ka naʻe ʻikai. Naʻe hangē ʻi heʻeku ʻohovalé, naʻá ku ongoʻi ha nonga, ha ongoʻi fiefia te u lava ʻo falala ki he ʻOtuá ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa.

Naʻá ku manatuʻi ʻi heʻeku tokoto ʻi he falemahakí ha feituʻu fakahisitōlia ʻe taha ʻo e Siasí naʻa mau mamata ai ʻi he ʻaho ʻe ua kimuʻa he fakatuʻutāmakí: Ko e Fanga ko Mātiní, ʻi Uaiomingí. Naʻe mate ai ha kau paionia tokolahi ʻi he feikaiá mo e momoko ʻi he sinoú mo e ʻea momokó. Naʻá ku manatuʻi ʻeku sio ki ha ngaahi fokotuʻunga maka naʻe ʻi ha funga faʻitoka mo ʻeku fakakaukau ki he tui lahi naʻe maʻu ʻe he kau paioniá ke toʻo ʻenau ngaahi saliote toho tangatá pea hoko atú. Naʻe ongo kiate au ʻa e talanoá. Naʻá ku ʻilo ʻi heʻeku fakakaukau ki he aʻusia ko iá, naʻe vilitaki ʻa e kau paioniá pea kuo pau ke u pehē mo au, kau ai mo haʻaku toʻa koeʻuhí ko hoku ngaahi tokoua īkí.

Naʻe nofo ʻiate au ʻa e ongoʻi nonga naʻá ku ʻuluaki maʻú ʻo feʻunga mo ha uike ʻe taha mo e konga. Naʻe toki haʻu kiate au he lolotonga ʻeku tangutu ʻi ha saliote fakaveʻeteka ʻo sio he matapā sioʻatá ki he fanaʻone he ʻaho Fā ʻo Siulaí—kuo mate siʻeku faʻeé. He ʻikai ke ne ʻi heʻeku ʻosi mei he ako māʻolungá. He ʻikai ke ne ʻi ai ʻi he maʻu hoku ʻenitaumení ʻi he temipalé. He ʻikai ke ʻi heʻeku malí. Kuo mālōlō ia.

Ko e taimi ia naʻe kamata ai ke faingataʻa moʻoni ʻa e ngaahi meʻá. Naʻe hulutuʻa e langa ʻi hoku vaʻé, pea mole mo hoku uʻá. Naʻá ku mamata TV ka naʻe ʻikai ke u sio ki ai, pea naʻe lahi ange pē ke u mohe. Naʻe hohaʻa hoku fāmilí fekauʻaki mo au he naʻe ʻikai ke u tangi fēfē.

Naʻe toki lahi ange ʻeku tangí ʻi he fāifai pea mau foki ki ʻOlikoni ki homau ngeʻesi falé. Naʻe pau leva ke u fua ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongia ʻo e fineʻeikí, pea naʻe faʻa kumi fakanonga mai hoku fanga kiʻi tokouá kiate au. Naʻá ku feinga ke u toʻa koeʻuhí ko kinautolu. Ka naʻe ʻikai faingofua.

Naʻe faingataʻa ke toe foki ki he akó. Naʻe ʻosi fanongo ʻa e taha kotoa he fakatuʻutāmakí, pea kapau naʻe teʻeki ai, naʻa nau toki ʻilo ia ʻi he taimi naʻe fakafeʻiloaki ai au ʻe heʻeku faiakó ko e kiʻi taʻahine naʻe ʻi he fakatuʻutāmakí. Naʻá ku ongoʻi liʻekina.

Ko e faingataʻa tahá, ko e taimi naʻe toe mali ai ʻeku tangataʻeikí ʻi he ʻosi e māhina ʻe hiva mei he mālōlō ʻa e fineʻeikí. Naʻá ku ʻilo ʻe ʻaonga ʻeku faʻē hono uá ki homau fāmilí pea naʻa mau fie maʻu ia, ka naʻe faingataʻa ke liliu.

Ka naʻe ʻikai kovi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he taimi ko ʻení. Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa lahi mei heʻeku Tamai ʻi Hēvaní, mei hoku fāmilí, pea mo hoku kau taki faka-Siasí. Ko e meʻa naʻe tokoni ke u moʻui mo hoko atu ʻi he hili ʻo e fakatuʻutāmakí ko hono fai ʻo e fanga kiʻi meʻa faingofua naʻá ne fakamālohia ʻeku tuí. Naʻá ku fakamoleki ha houa ʻe taha ʻi he ʻaho kotoa pē, kimuʻa peá u toki ʻalu ʻo mohé, hono lau ʻo e folofolá, lotú, mo hono hiki ʻeku tohinoá ʻi hoku loki tautauʻanga valá. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u toʻa koeʻuhí ko hoku fanga kiʻi tokouá, ʻi he lōngonoa hoku loki tautauʻanga valá. Naʻe lava ke u tangi ki he lahi taha naʻá ku fie maʻú mo ʻohake hoku lotó ki he ʻOtuá. Naʻá ku fakahā moʻoni ange kiate Ia ʻeku ongó mo e lahi ʻeku ʻofa ki heʻeku faʻeé. ʻOku ou ʻiloʻi naʻá Ne ʻafioʻi au koeʻuhí ko e ngaahi ʻaloʻofa ongongofua naʻá ku ongoʻí. Naʻe hoko ʻo toputapu kiate au ʻa e feituʻu ko ʻeni ʻi he loki tautauʻanga valá.

Naʻe tokoni hono fakahoko ʻo e fanga kiʻi meʻa faingofua ko iá ke u fetuʻutaki ai pē mo e ʻOtuá kae ʻikai tekeʻi Ia mo kei ʻita. Naʻe ʻikai ke u lau ʻa e fakatuʻutāmakí ko hano fakamamahiʻi ʻe he ʻOtuá hoku fāmilí. Naʻá ku ongoʻi ha mālohi lahi ange ke kātaki mo tukulolo ki Hono finangaló pea kei laka pē ki muʻa ʻi hoku ngaahi ʻaho faingataʻá. Pea naʻe ʻi ai foki mo ha ngaahi ʻaho faingataʻa fau.

Naʻá ku fie tā ha sīpinga lelei ki hoku fanga kiʻi tokouá, ʻi he hili ʻo e mali ʻeku tangataʻeikí, pea naʻe ʻikai foki ke u fie maʻu ha ngaahi ongo ʻoku kovi fekauʻaki mo ʻeku faʻē hono uá, ko ia, naʻe hoko atu ʻeku falala ki he ʻOtuá. Naʻe nofotaha ha ʻekitivitī ʻe taha ʻi heʻeku tohi Fakalakalaka Fakatāutahá ki hono ʻai ʻeku moʻui ʻi ʻapí ke lelei angé ʻaki hono fakamālohia hoku vā fetuʻutaki mo ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻi ha uike ʻe ua. Ko e taumuʻá ke feinga ke anga faka-Kalaisi mo fakahaaʻi ʻa e ʻofá ʻi he ngaahi tōʻongá. Naʻá ku pehē ke u ʻahiʻahiʻi ia ʻo tokoni ki heʻeku faʻē hono uá.

ʻĪmisi
helping with the dishes

Naʻe lahi ʻa e ngaahi peletí ʻi he fakatahaʻi homau ongo fāmilí. Pea ko ia naʻá ku kamata ai. Lolotonga ʻeku tokoni ki ai he uike ʻe ua hono hokó, naʻá ku ongoʻi malava ke ʻofa ʻi heʻeku faʻē hono uá mo faʻa-kātaki neongo naʻe ʻikai ke u fiefia ʻi he tūkungá. Naʻe tokoni ʻeku tokanga pē ke tokoni ki aí, ke u lavaʻi ʻa e ngaahi taimi faingataʻá he naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālié ʻiate au.

ʻOku teʻeki pē ke mahino kiate au ʻa e meʻa kotoa fekauʻaki mo e ʻuhinga ne hoko ʻai e fakatuʻutāmakí ki hoku fāmilí, pea ʻoku kei ʻi ai pē ha ngaahi ʻaho faingataʻa. Kae hangē ko e kau paioniá, kuó u falala ki he ʻOtuá mo ʻosi foaki mai ʻa e mālohi ke u vilitaki atú.