2016
Tuʻu Ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni
October 2016


Tuʻu Ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni

Mei ha fakamafola fakamāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, “Hoko Ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí he ʻaho 10 ʻo Sānuali 2016. Ke maʻu kakato ʻa e leá, ʻalu ki he broadcast.lds.org.

Ko ha “toʻu tangata kuo fili” kimoutolu ne tomuʻa fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ke fai ha ngāue fakaofo—ke tokoni ke teuteuʻi ʻa e kakai ʻo māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

ʻĪmisi
young adults carrying electronic devices

Tā fakatātaaʻi ʻe Scotty Reifsnyder

ʻOku ui kimoutolu ʻe ha kakai tokolahi ko e kau nofotuʻi. Te u talaatu ko e taimi ʻoku ui kimoutolu ʻe he kau fakatotoló ʻaki e foʻi lea ko iá, pea fakamatalaʻi e meʻa kuo ʻilo ʻi heʻenau fakatotoló kau kiate kimoutolú—e meʻa ʻoku mou saʻia mo ʻikai saiʻia aí, ngaahi ongó mo ia ʻoku mou fakahehema ke faí, homou mālohingá pe vaivaiʻangá—ʻoku ou taʻe fiemālie. ʻOku hohaʻa hoku lotó ki he founga ʻoku nau fakaʻaongaʻi ai e foʻi lea nofotuʻí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke u fuʻu mahuʻingaʻia he lau ʻa e kau mataotaó kau kiate kimoutolú ʻi he meʻa kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí kau kiate kimoutolú.

ʻI heʻeku lotua kimoutolu mo fehuʻi ki he ʻEikí e ongo ʻokú Ne maʻu kiate kimoutolú, ʻoku kehe ʻaupito e ongo [ʻoku ou] maʻú mei he lau ʻa e kau fakatotoló. ʻOku tataki ʻe he ongo fakalaumālie kuó u maʻu kau kiate kimoutolú ke u tui ʻoku feʻunga moʻoni ʻa e foʻi lea nofotuʻí mo kimoutolu—ka ʻi ha ʻuhinga kehe ʻaupito ia mei he meʻa ʻe lava ke tetei mahino ki he kau mataotaó.

ʻOku feʻunga pē e foʻi lea nofotuʻi mo kimoutolu kapau ʻoku fakamanatu atu ʻe he foʻi leá ni pe ko hai moʻoni koe mo hoʻo taumuʻa totonu ʻi he moʻuí. Ko e taha nofotuʻi moʻoní ko ha taha naʻe akoʻi peá ne akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he maama fakalaumālié, pea fuakava mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻo kau ki ha ngaahi meʻa fakaloto-toʻa—naʻa mo e ngaahi meʻa fakaeangamaʻa—te ke fai lolotonga hoʻo ʻi māmaní.

Ko e taha nofotuʻi moʻoní ko ha tangata pe fefine ʻoku falala ki ai e ʻOtuá ke ʻomi ki māmaní lolotonga e kuonga fakakosipeli fakaofo taha he hisitōlia ʻo māmaní. Ko e taha Nofotuʻi Moʻoní ko ha tangata pe fefine ʻoku moʻui he taimí ni ke tokoni ke teuteuʻi e kakai ʻo e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne pule ʻi he nofotuʻí. ʻOua naʻá ke maʻu hala—naʻe fāʻeleʻi koe ke ke hoko ko ha taha nofotuʻi moʻoni.

Ko e fehuʻí “Ko e hā e founga te ke lava ai ʻo tuʻu pea moʻui ko ha taha nofotuʻi moʻoní?” ʻOku ʻi ai haʻaku fokotuʻu ʻe fā.

1. Ako pe Ko Hai Moʻoni Koe

Tuku ha taimi ke ke fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu e ngaahi moʻoni ko ʻení:

  • Ko e foha pe ʻofefine fili koe ʻo e ʻOtuá.

  • ʻOku fakatupu kimoutolu ʻi Hono tataú.

  • Naʻe akoʻi koe ʻi he maama fakalaumālié ke teuteu ki ha faʻahinga meʻa pē mo e meʻa kotoa te ke aʻusia ʻi he konga kimui ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní (vakai, T&F 138:56). ʻOku tuʻuloa e akonaki ko iá ʻiate koe!

ʻOku tau moʻui ʻi he “houa hono hongofulu mā tahá.” Kuo fakahā ʻe he ʻEikí ko e taimi fakaʻosí ʻeni te Ne ui ai ha kau ngāue ki Heʻene ngoue vainé ke tānaki ʻa e kakai filí mei he vahe ʻe fā ʻo māmaní. (Vakai, T&F 33:3–6.) Naʻe fekauʻi mai koe ke kau ʻi he tānaki ko ʻení. Kuó u toutou mātā tonu e ivi tākiekina mālohi ʻo e kau nofotuʻi moʻoni ʻi heʻenau ʻomi e niʻihi kehé ki ha ʻilo ʻo e moʻoní. Ko e konga ʻeni ʻo homou tuʻunga mo e taumuʻa ko e hako ʻo ʻĒpalahamé (vakai, Kalētia 3:26–29)!

ʻI he ngaahi māhina kuo hilí, ne u aʻusia mo [Uenitī] ha meʻa fakaofo ʻi [Saipīlia] mamaʻo. Ne kau ʻi heʻema kau fonongá he “p-day” ko ʻeni ʻi [ʻIlikutasiki] e palesiteni fakamisioná, Kelekōlio S. Pilinitoni; hono uaifi ko Selí; mo hona foha ne foki mei he ngāue faifekau ʻi Lūsia ko Samu. Ne mau ʻeva ki he [Anovai ko Paikelí] pea ki ha māketi ne ʻi hono matāfangá.

I heʻemau foki ki heʻemau vēní, ne mau fakatokangaʻi kuo puli ʻa Samu. Ne taimi siʻi pē kuó ne foki mai mo ha fefine matuʻotuʻa ko Valenitina. Ne fakahaaʻi loto vēkeveke mai ʻe Valentina ʻi heʻene lea fakafonua faka-Lūsiá ʻo pehē, “ʻOku ou fie feʻiloaki mo e faʻē ʻa e talavoú ni. ʻOku anga fakaʻapaʻapa, poto, mo angaʻofa! ʻOku ou loto ke feʻiloaki mo ʻene faʻeé!” Ne tohoakiʻi ʻa Valenitina ʻe he malama mo e maama ʻi he fofonga ʻo Samú.

Ne fakafeʻiloaki ʻe Samu ʻa Valenitina ki heʻene ongomātuʻá, ʻoange ha kiʻi tohi tufa kau ki he Fakamoʻuí pea fokotuʻutuʻu ke ʻaʻahi ki ai e ongo faifekaú. ʻI he foki atu e ongo faifekaú kimui mo ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne palōmesi ke lau ia. Ne vēkeveke foki mo ha kau fefine ne ngāue he feituʻu tatau koeʻuhí ko e tohi foʻou ne maʻu ʻe Valenitiná. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo e ikuʻanga ʻo e talanoá ni, ka koeʻuhí ko e maama makehe naʻe malama meia Samú, ne lava ai ke fakafeʻiloaki ʻa e ongoongoleleí kia Valenitina mo ha niʻihi ʻo hono kaungāmeʻá.

ʻOku ʻilo ʻe he kau nofotuʻi moʻoni hangē ko Samú pe ko hai kinautolu. Ko e kau ākonga faivelenga kinautolu ʻa Sīsū Kalaisi ʻoku nau puke e faingamālie kotoa ke tokoniʻi kinautolu mo e niʻihi kehé ke teuteu ki he nofotuʻi ʻa hotau Fakamoʻuí.

Ko ia, ko ʻeku ʻuluaki fokotuʻú ke ako maʻamoutolu pe ko hai moʻoni kimoutolu. Kole ki homou Tamai Hēvaní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pe ko e hā ʻEne ongo kiate kimoutolu mo homou misiona ʻi he māmaní. Kapau te mou kole ʻi he loto moʻoni, ʻe fanafana atu e Laumālié ʻi ha vahaʻataimi e ngaahi moʻoni liliu moʻuí kiate kimoutolu. Lekooti e ngaahi ongo ko iá mo toutou fakamanatu maʻu pē kinautolu, pea muimuiʻi pau.

ʻOku ou palōmesi atu ʻi he kamata ke ke ʻilo ha kiʻi konga ʻo e anga e ʻafio mai hoʻo Tamai Hēvaní kiate koé mo e meʻa ʻokú Ne falala te ke fai Maʻaná, he ʻikai toe tatau hoʻo moʻuí!

2. ʻAmanaki—mo Teuteu—ke Ikunaʻi ʻa e Meʻa ʻOku Taʻemalavá

ʻĪmisi
woman on computer

Kuo kole maʻu pē ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānau ʻo e fuakavá ke nau fai e ngaahi meʻa faingataʻá. Koeʻuhí ko e ngaahi foha mo e ʻofefine tauhi fuakava kimoutolu ʻo e ʻOtuá, ʻoku moʻui ʻi he konga kimui ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, ʻe kole atu e ʻEikí ke ke fai ha ngaahi meʻa faingataʻa. ʻE lava ke ke falala ki ai—ne ʻikai ʻosi e ngaahi sivi faka-ʻĒpalahamé ʻia ʻĒpalahame (vakai, T&F 101:4–5).

Oku ou ʻilo hono taʻefakafiemālie ke kole mai ke fai ha meʻa ʻoku ngali ʻoku mahulu atu he meʻa ʻokú ke malavá. Ne māhina pē ʻe 19 ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he mālōlō ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló (1895–1985). ʻI he fuofua fakataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá hili hono fakanofo ʻo Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní (1899–1994), naʻá ne tuku ai ha ngaahi ngāue pau ki he Toko Hongofulu Mā Uá. Ne kau ʻi heʻene ngaahi fakahinohino kiate aú ʻa e: “ʻEletā Nelson, te ke fakaava ʻa e ngaahi fonua ʻo ʻIulope Hahaké ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí.

Ko e 1985 ia. Lolotonga e ngaahi taʻu momoko fakapolitikale ko ia ʻoku tau ui ko e Cold War, ne ʻikai ngata ʻi he ʻi ai ha ʻā naʻá ne vahevahe e kolo ko Pealiní, ka ne puleʻi ʻa ʻIulope Hihifo ʻe he kominiusí. Naʻe tāpuni ʻa e ngaahi siasí, pea naʻe mātuʻaki fakangatangata ʻa e moihū fakalotú.

Ne u fakamoleki e konga lahi ʻo ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí ke tafa ha ngaahi mafu ke fakahoko ha ngaahi tafa fakahaofi fakamoʻui, ka naʻe ʻikai haʻaku taukei te ne taki au ke u tui te u lava ʻo fakaava ha ngaahi fonua ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. Ka naʻe vahe mai ʻe ha palōfita ha ngāue ke u fai, ko ia ne u ʻalu atu ke fakahoko e meʻa ne hangē ʻoku taʻe malavá.

Ne ʻi ai ha ngaahi fakafeʻātungia ʻi he kamataʻangá pē. Ne u aʻu atu ki ha ngaahi fonua lahi ʻo ʻikai ʻilo e feituʻu ke ʻalu ki aí. Naʻa mo e taimi naʻe lava ke u ʻilo e hingoa ʻo ha fakafofonga totonu ʻo e puleʻangá, naʻe ʻikai ko ha meʻa ngali kehe ke kaniseli ha fakataha ʻi he miniti fakaʻosí, pe toloi. ʻI ha fonua ʻe taha, ʻi he taimi naʻe toloi ai ha fakataha ʻi ha ʻaho ʻe ua, ne ʻi ai ha ngaahi ʻahiʻahi ne fai ko e fakataumuʻa ke ʻahiʻahiʻi ʻaki au—kau ai ha ngaahi ʻahiʻahi ke fai ha fakafetongi paʻanga taʻefakalao pea mo ha ngaahi ʻekitivitī taʻetotonu kehe. Ne ʻi ai ha meʻa ʻe taha naʻe kamata e fakatahá ʻaki ʻa e tuʻutuʻuni ke u mavahe leva!

Ka ʻoku malava pē ʻa e ʻEikí ia ʻo fakahoko ʻEne ngāué (vakai, 2 Nīfai 27:20–21), pea naʻá ku monūʻia ke mamata ʻi he hoko ha ngaahi mana kehekehe—ʻo hoko maʻu pē hili hono ʻomi ʻeku fakakaukau lelei tahá, ngāue loto-toʻa tahá, mo ʻeku lotu fakamātoato tahá ke fakahoko ʻa e ngāué.

Naʻe fakangofua ʻe ha niʻihi ʻo e ngaahi fonua ko iá ʻa e Siasí kimuʻa pea toki tukuhifo ʻa e ʻĀ ʻi Pealiní. Naʻe hoko mai ai ha niʻihi kimui ange. ʻI he taʻu 1992, ne u lava ʻo lipooti kia Palesiteni Penisoni kuo fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he fonua kotoa pē ʻi ʻIulope Hahake!

ʻI hoʻo hoko ko ha tokotaha nofotuʻi moʻoni ʻe lava ke falala ki ai e ʻEikí, te ke lava foki ke fai ha meʻa fakahisitōlia! ʻE kole atu ke mou tali ha ngaahi ngāue faingataʻa pea hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Pea te Ne ʻai ke ke malava ʻo fakahoko e meʻa ʻoku taʻe-malavá.

Te ke fakahoko fēfē ʻa e meʻa ʻoku taʻe-malavá? ʻI hono fai ha meʻa pē ʻoku fie maʻú ke fakamālohia hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí, ʻi hono fakalahi hoʻo mahino ki he tokāteline naʻe akoʻi ʻi Hono Siasi kuo fakafoki maí pea mo fekumi taʻetuku ki he moʻoní. ʻI hoʻo hoko ko ha Tokotaha Nofotuʻi Moʻoní—ʻo tuʻu maʻu ʻi he tokāteline haohaoá—ʻi he taimi ʻoku kole atu ai ke ke fai ha meʻa ʻoku taʻe-malavá, te ke lava ke laka atu ki muʻa ʻi he tui mo e vilitaki pea fai ʻi he loto fiefia ʻa ia kotoa pē ʻokú ke maʻu e mālohi ke faí ke fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 123:17).

ʻE ʻi ai e ngaahi ʻaho te ke loto-foʻi moʻoni ai. Ko ia, lotua ha loto-toʻa ke ʻoua ʻe foʻi! Te ke fie maʻu ʻa e mālohi ko iá koeʻuhí ʻe fakaʻau ke siʻisiʻi ange e manakoa e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Ko e meʻa fakamamahí, ʻe lavakiʻi koe ʻe he niʻihi naʻá ke fakakaukau ko ho kaungāmeʻá. Pea ʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe ngali taʻe fakafiemālie.

Neongo ia, ʻoku ou palōmesi atu, ʻi hoʻo muimui kia Sīsū Kalaisí, te ke maʻu ha nonga tuʻuloa mo e fiefia moʻoní. ʻI hoʻo tauhi ho ngaahi fuakavá ʻo fai pau matematé ki aí, pea ʻi hoʻo taukaveʻi ʻa e Siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní he ʻaho ní, ʻe faitāpuekina koe ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e mālohi mo e poto ke fakahoko e meʻa ʻoku taʻe-malavá.

3. Ako ki he Founga ke Maʻu ai ʻa e Mālohi ʻo Hēvaní

ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi fehuʻi. Feinga ke ako, mahino, pea ʻiloʻi ko e moʻoní ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau aʻusia fakamatelié. Kuo fakamoleki e konga lahi ʻeku moʻuí ʻi he fakatotoló. Te mou ako lelei taha ange mo kimoutolu ʻaki haʻamou fai ha ngaahi fehuʻi fakalaumālie.

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku lolotonga fefaʻuhi ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke fai ʻi hoʻo moʻuí. Mahalo ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kimoutolu ʻoku fifili pe kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá. ʻOku fifili hamou tokolahi pe ko hai pea ʻoku ʻi fē homou hoa taʻengatá—ko kimoutolu ʻoku ʻikai fakakaukau ki aí, ʻoku totonu ke mou fai ia.

ʻE fehuʻia ʻe ha niʻihi pe ko e hā e ʻuhinga ʻoku fakahoko ai ʻe he Siasí e ngaahi meʻa ʻokú ne fakahokó. Mahalo ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku ʻikai ke mou fakapapauʻi e founga ke maʻu ʻa e ngaahi tali ki hoʻomou lotú.

ʻOku tuʻu mateuteu ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló ke tali hoʻo ngaahi fehuʻí ʻi he tauhi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ko e meʻa ia ʻa koe ke ako e founga ke fakafeʻungaʻi koe ke maʻu ʻa e ngaahi tali ko iá.

Te ke lava ʻo kamata mei fē? Kamata ʻaki hono fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he ngaahi feituʻu toputapú. Ko e temipalé ko ha potu toputapu. ʻOku pehē pē mo e falelotú, ʻa ia ʻokú ke fai ai ha ngaahi fuakava foʻou ʻo e sākalamēnití he Sāpate kotoa pē. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke ngaohi homou fale nofoʻangá, falemohé, ʻapí, pe ko homou lokí ko ha feituʻu māʻoniʻoni ʻe lava ke mou malu ai mei he ngaahi meʻa fakahohaʻa fakapoʻuli ʻo e māmaní.

Ko e lotú ko ha kī. Lotu ke ʻiloʻi e meʻa ke taʻofi hono faí mo e meʻa ke kamata ke faí. Lotu ke ʻiloʻi e meʻa ke tānaki atu ki ho ʻātakaí mo e meʻa ke toʻo kae lava ke ʻiate kimoutolu ʻa e Laumālié ʻo lahi ange.

Kole ki he ʻEikí [ʻa e meʻafoaki] ʻo e faʻa ʻiloʻiló. Hili iá pea moʻui mo ngāue ke moʻui taau ke maʻu e meʻafoaki ko iá, koeʻuhí ko e taimi ʻoku hoko ai e ngaahi meʻa fakapuputuʻu ʻi he māmaní, te mou ʻiloʻi pau ʻa ia ʻoku moʻoní mo ʻikai moʻoní (vakai, 2 Nīfai 31:13).

ʻĪmisi
young adult walking with elderly man

Ngāue ʻi he ʻofa. ʻOku fakaava ho lotó ki he fakahā fakatāutahá ʻi hoʻo ngāue tokoni ʻi he ʻofa kiate kinautolu kuo nau hē pe kafo ʻi he laumālié.

Nofo lahi ange—ʻi ha taimi lahi ange—ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e Laumālié. ʻOku ʻuhinga ia ke feohi lahi ange mo e kaungāmeʻa ʻoku feinga ke nau maʻu ʻa e Laumālié. Fakamoleki ha taimi lahi ange ke ke tūʻulutui ʻi he lotú, ʻi he ngaahi folofolá, taimi lahi ange ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí, pea ʻi he temipalé. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo foaki maʻu ai pē ki he ʻEikí ha konga lahi ho taimí, te Ne fakalahi ʻa hono toé.

ʻOku tau poupouʻi ha kau tangata ʻe toko 15 ʻoku fakanofo ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha palopalema faingataʻá—pea ʻoku hangē ʻoku fakaʻau ke faingataʻa ange he ʻaho kotoa—ʻoku fāinga e kau tangata ʻe toko 15 ko ʻení mo e palopalemá, ʻi he feinga ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻe ala hoko ʻi he ngaahi meʻa kotoa ka fakahokó, pea nau feinga faivelenga ke fakafanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí. Hili e ʻaukai, lotu, ako, fakalaulauloto, mo fealēleaʻaki fakataha mo hoku ngaahi Tokouá fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻingá, ʻoku ʻikai ngali kehe kiate au ke u ʻā lolotonga e poó mo ha toe ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku mau tokanga ki aí. Pea ʻoku aʻusia ʻe hoku ngaahi Tokouá ʻa e meʻa tatau.

ʻOku fealēleaʻaki fakataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea vahevahe e meʻa kotoa pē kuo fakahinohinoʻi mai ʻe he ʻEikí ke mahino pea mo ongoʻi fakafoʻituitui mo fakakātoá. Hili iá, ʻoku mau mamata leva ki hono ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ke malanga ʻaki ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí.

Naʻe muimui ki he founga fakakikite ko ʻení ʻi he 2012 ʻi hono liliu ko ia e taʻu siʻisiʻi taha ki he kau faifekaú, pea toe fai ia kimuí ni ʻi he ngaahi fakalahi ki he tohi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí koeʻuhi ko hono fakalaoʻi e mali ʻa e fefine mo e fefiné pe tangata mo e tangatá ʻi ha ngaahi fonua ʻe niʻihi. ʻI he manavaʻofa ki he kakai kotoa kae tautautefito ki he fānaú, ne mau fefaʻuhi ʻi he taimi lahi ke mahino e finangalo ʻo e ʻEikí ʻi he meʻá ni.

ʻI heʻemau tokanga ki he palani ʻo e fakamoʻuí ʻa e ʻOtuá pea mo ʻEne ʻamanaki ki he moʻui taʻengata ʻa e kotoa ʻo ʻEne fānaú, ne mau fakakaukauʻi e ngaahi founga taʻefaʻalaua kehekehe mo e ngaahi meʻa ʻe ala hokó. Ne mau toutou fakataha ʻi he temipalé ʻi he ʻaukai mo e lotu pea fekumi ki ha toe fakahinohino mo ha ueʻi fakalaumālie. Pea ʻi he ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne palōfitá, Palesiteni Tōmasi S, Monisoni ke fakahaaʻi e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí, ne mau ongoʻi kotoa he taimi toputapu ko iá ha fakapapauʻi fakalaumālie. Ko homau faingamālie ia ʻi heʻemau hoko ko ha Kau ʻAposetoló ke poupouʻi ʻa e meʻa kuo fakahā kia Palesiteni Monisoní. Ko ha founga toputapu ʻa e fakahā mei he ʻEikí ki Heʻene kau tamaioʻeikí pea pehē ki he faingamālie ko ia ke maʻu ha fakahā fakatāutahá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku mou lava pē ʻo ʻilo e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí ki homou moʻuí ʻo hangē pē ko kimautolu Kau ʻAposetoló ki Hono Siasí. Hangē ko e fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau fekumi mo fakalaulauloto, ʻaukai mo lotu, ako mo fāinga mo e ngaahi fehuʻi faingataʻá, ʻokú Ne fie maʻu ke ke fai e meʻa tatau ʻi hoʻo fekumi ki he ngaahi tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí.

Te ke lava ʻo ako ke fakafanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.1 Neongo e hangē ʻoku tokoni ʻa e Google, Twitter, mo e Facebook, ʻoku ʻikai ke nau ʻomi e ngaahi tali mahuʻinga tahá!

Siʻoku kaungāmeʻa kei talavou, ʻe lava ke mou ʻilo ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí ki hoʻo moʻuí. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke mou fifili pe ʻokú ke ʻi he feituʻu ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke ʻi aí pe fai ʻa ia ʻokú Ne finangalo ke ke faí. ʻE lava ke ke ʻilo ia! ʻE fakahā atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní “ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:3).

4. Muimui ki he Kau Palōfitá

ʻĪmisi
young adult watching general conference

ʻI he 1979, lolotonga ʻeku hoko ko e palesiteni lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, naʻe fakaafeʻi au ki ha seminā ʻa e Kau Fakafofonga Fakavahelahí ʻa ia ne fakahoko ai e Palesiteni Spencer W. Kimball ha lea fakalaumālie fekauʻaki mo hono fakaava ʻo e ngaahi matapā ʻo e ngaahi puleʻangá pea toe tāpuniʻi ki he Siasí, ʻo hangē ko Siainá. Naʻá ne fakatukupaaʻi ʻa e taha kotoa naʻe ʻi ai ke nau ako e lea faka-Menitaliní kae lava ke mau ʻoatu ʻemau taukei fakangāué ke tokoni ki he kakai ʻo Siainá.

Ne hangē kiate au ʻa e tukupā ʻa Palesiteni Kimipoló ha fekau fakaepalōfitá. Ko ia, ʻi he pō pē ko iá, ne u kole ange ki hoku uaifi ko Taniselí, pe te ne loto fiemālie ke ako lea faka-Manitalini mo au. Naʻá ne loto ki ai, pea naʻá ma maʻu ha faiako ke tokoniʻi kimaua. Ko e moʻoni naʻe ʻikai ke ma poto lelei he lea faka-Menitaliní, ka naʻe feʻunga ʻema ʻiló, pea ʻi hono fakaafeʻi au he taʻu hono hokó (ʻi ha ngaahi meʻa taʻe ʻamanekina lahi ne hoko) ke ʻalu ki Siaina ko ha palōfesa ʻaʻahi ʻo akoʻi e founga faitafá, ne u ʻi ha tuʻunga lelei ange ke tali e fakaafé.

Fakalaka atu ʻaki ha taʻu ʻe ono ki he 1985, ʻa e taʻu hili hono ui au ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Ne u maʻu ʻi ha ʻaho ʻe taha ha kole fakavavevave ke ʻalu ki Siaina ke fakahoko ha tafa mafu ki ha taha ʻenau kau faiva opera ʻiloá, ne lau ia ko ha moʻungaʻi tangata ʻi Siaina kotoa. Naʻá ku fakamatalaʻi ange he ʻikai ke u lava ʻo ʻalu koeʻuhí ko hoku fatongia taimi kakato faka-Siasí, ka naʻe kolenga mai pē ʻa e kau toketā ʻi Siainá ke u ʻalu ange he vave tahá ke fakahoko e tafa fakahaofi moʻuí.

Naʻá ku talanoa ki ai mo e palesiteni ʻo ʻeku kōlomú pea mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻa nau ongoʻi ʻoku totonu ke u folau ʻo fakahoko e tafá ko ha tokoni ki he kakai ʻo Siainá.

Naʻá ku fai ia. ʻOku ou houngaʻia ne ola lelei e tafá! Ko e tafa fakaʻosi foki ia ne u fakahokó. Naʻe fai ia ʻi Sinani, Siaina ʻi he ʻaho 4 ʻo Māʻasi 1985.

Tau toe vakai kimuʻa ki ʻOkatopa ʻo e 2015. Naʻe fakaafeʻi au mo Wendy ke foki ki he ʻApiako ʻUnivēsiti Fakafaitoʻo ʻo Sanitongo (Shandong) ʻi Sinaní. Naʻá ma ofo ʻi hono talitali loto māfana au ko “ha kaungāmeʻa fuoloa” ʻo Siainá pea toe fakataha mo e kau faitafa ne u akoʻi ʻi he taʻu ʻe 35 kuo hilí. Ko e tumutumu ʻo ʻema ʻaʻahí ko e feʻiloaki mo e foha mo e mokopuna tangata ʻo e tokotaha ʻiloa ko ia ʻi he faiva opera. Naʻe malava kotoa e ngaahi aʻusia fakaofó ni ʻi he ʻuhinga pē ʻe taha: Naʻá ku talangofua ki he faleʻi ʻa ha palōfita ke ako e lea faka-Menitaliní!

ʻOku vakai atu ʻa e kau palōfitá ki he meʻa ʻe hokó. ʻOku nau vakai ki he ngaahi fakatuʻutāmaki faingataʻa kuo tuku pe ʻe tuku mai ʻe he filí ʻi hotau halá. ʻOku tomuʻa ʻiloʻi foki ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi meʻa fakaʻeiʻeiki ʻe malava mo e ngaahi faingamālie ʻoku fakatatali maʻanautolu ʻoku fakafanongo ʻi he loto fakamātoato ke talangofuá. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni! Kuó u toutou aʻusia ia.

Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí he ʻikai ke Ne teitei tuku ke takihalaʻi kitautolu ʻe he palōfitá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973): “Mahalo he ʻikai te ke saiʻia koe ʻi he meʻa ʻoku ʻomai mei he maʻu mafai ʻo e Siasí. Mahalo ʻe fepaki ia mo hoʻomou ngaahi fakakaukau fakapolitikalé. Mahalo ʻe fepaki ia mo hoʻomou ngaahi fakakaukau fakasōsialé. Mahalo ʻe ʻikai ke lelei ia ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻi hoʻomou moʻui fakasōsialé. Ka ʻo kapau te mou fakafanongo ki he ngaahi meʻa ko ʻení, ʻi he faʻa kātaki mo e tui, ʻo hangē ko ha lea ia mei he fofonga ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai e talaʻofá ‘ʻe ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevete atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeuhí ko hoʻomou leleí, pea mo e lāngilangi ʻo hono huafá’ (T&F 21:6).”2

He ʻikai mahino maʻu pē kiate koe ʻa e fakahā kotoa ʻa ha palōfita moʻui. Ka ʻi he taimi ʻokú ke ʻiloʻi ko e palōfitá ko ha palōfita, te ke lava ʻo hū ki he ʻEikí ʻi he loto-fakatōkilalo mo e tui pea kolea haʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo ha meʻa pē kuo fakahā ʻe Heʻene palōfitá.

ʻI he taʻu 41 B.C. nai, ne kau ha kau Nīfai tokolahi ki he Siasí, pea tuʻumālie ʻa e Siasí. Ka naʻe kamata foki ke tupu ʻa e ngaahi kautaha fufuú, pea naʻe toi e tokolahi honau kau taki olopotó ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí pea naʻe faingataʻa ke ʻiloʻi kinautolu. ʻI he fakaʻau ke loto hīkisia ange e kakaí, ne hanga ʻe he tokolahi ʻo e kau Nīfaí ʻo manukiʻi ʻa e meʻa ʻoku toputapú, ʻo fakaʻikaiʻi ʻa e laumālie ʻo e kikité mo e fakahaá” (Hilamani 4:12).

ʻOku ʻiate kitautolu he ngaahi ʻahó ni e ngaahi meʻa tatau ʻoku tuʻu fakatuʻutāmakí. Ko e meʻa fakamamahí ʻa e moʻoni ʻoku ʻi ai ha “kau tamaioʻeiki ʻa Sētane” (T&F 10:5) ʻa ia kuo fokotuʻu ʻi he sosaietí. Ko ia, ke mātuʻaki tokanga pe ko e faleʻi ʻa hai te mou muimui ki aí (vakai, Hilamani 12:23).

Siʻi kāinga ʻofeina, naʻe fāʻeleʻi kimoutolu ke hoko ko e kau nofotuʻi moʻoni! Ko kimoutolú “ko ha toʻutangata kuo fili kimoutolu” (1 Pita 2:9), ne tomuʻa-fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ke fai ha ngāue fakaofo—ke tokoni ke teuteuʻi ʻa e kakai ʻo e māmani ko ʻení ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI Fēpueli 1847, ko e meimei taʻu ia ʻe tolu hili hono fakapoongi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, kuo hā mai kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻo ʻoange ki ai ha pōpoaki: “Tala ki he kakaí ke nau loto fakatōkilalo mo faivelenga pea fakapapauʻi ʻoku nau tauhi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea te ne takitonu kinautolu. Tokanga [pea] ʻoua naʻa tekeʻi ʻa e kihiʻi leʻo vanavanaikí; te ne akoʻi kimoutolu he meʻa ke mou faí mo e potu ke mou ō ki aí (ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 112).

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī (2000), 100.