2016
Fānau Īkí mo e Sākalamēnití
October 2016


Fānau Īkí mo e Sākalamēnití

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe ongoʻi ʻe heʻema fānau īkí naʻe mahuʻinga ʻa e sākalamēnití kiate kimaua. Naʻá ma mei lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻoku mahuʻinga foki ia kiate kinautolu.

ʻĪmisi
family partaking of the sacrament

Kuó ke fifili nai ki he ʻuhinga ʻoku tau fakaʻatā ai ʻa e fānau teʻeki papitaisó ke maʻu ʻa e sākalamēnití? ʻOku fai nai ia ke fakaʻehiʻehi ai mei he longoaʻá mo e keé he taimi ʻoku nau fie maʻu ai ha konga maá? ʻOku fai nai ia ke fakafaingofuaʻi hono fakahoko e ouaú, ke nau nonga pē?

ʻOku ʻikai ke u tui ki ai. ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga loloto ange. ʻOku ou tui ki heni koeʻuhí ʻoku ou tui ko e taimi naʻe folofola ai ʻa Sīsū Kalaisi “kotoá,” ʻokú Ne ʻuhinga ki ai kotoa. Pea ʻi Heʻene lea ki ha falukunga kakaí, naʻe ʻikai ke Ne taʻe fakakau ha taha.

ʻI he taimi naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe he Fakamoʻui kuo toetuʻú ʻa e sākalamēnití ki Hono kakai ʻi he Ongo ʻAmeliká, naʻá Ne fakamamafaʻi ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻo e ouaú kiate kinautolu kuo nau papitaisó.1 Naʻe ʻikai ko ia pē, ka naʻá Ne fekau ki Heʻene kau ākongá ke nau “ʻoatu [ʻa e sākalamēnití] ki he kakaí.”2 Naʻe kau ʻi he kakai ko iá ʻa e “fānau īkí.”3

ʻI he taimi ʻoku lau ai ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e lotu ʻo e sākalamēnití, he ʻaho ní, ʻoku nau kole ki he Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi mo fakatapui ʻa e maá pea mo e vaí “ki he ngaahi laumālie ʻo kinautolu kotoa” te nau maʻu iá.4 Kotoa pē. ʻA e tokotaha kotoa ʻokú ne maʻú—kau ai e fānau iiki kotoa pē.

Kapau ʻoku maʻu ʻe he fānaú ʻi heʻenau maʻu ʻa e maá mo e vaí, ʻa e ongo fakataipe ko ʻení ko ha tāpuaki ki honau laumālie maʻá, ʻoku pau pē ʻoku ʻi ai ha founga ke tokoni ke ʻuhingamālie ʻa e ouaú kiate kinautolu.

ʻI he mahino ko ení, ʻoku ou manatu ki he taimi naʻe kei iiki ai ʻeku fānaú. Naʻe lelei ʻaupito ʻa ʻeku hanga mo hoku uaifí ʻo tokangaʻi ke nau fakalongolongo lolotonga hono tāpuakiʻi mo tufaki e sākalamēnití. ʻOku ou tui naʻa nau ongoʻi naʻe mahuʻinga ʻa e ouau ko iá kiate kimaua. Ka naʻá ma mei fai ha meʻa lahi ange ke tokoniʻi ke nau ʻilo ʻoku mahuʻinga ia kiate kinautolu.

Ko e hā naʻá ma mei lava ʻo faí? Naʻá ma mei lava ʻo manatuʻi ʻoku malava ʻe he fānau īkí ʻo tauhi e ngaahi fuakava ʻi he lotu ʻo e sākalamēnití. ʻOku lava ke mahino kiate kinautolu, ʻa e “manatu maʻu ai pē” kia Sīsuú ʻi heʻenau founga iiki mo mālohi pē ʻanautolu. Te nau lava ʻo tukupā ke “tauhi ʻEne ngaahi fekaú.” Te nau lava foki ʻo fakahaaʻi ʻoku nau “loto fiemālie ke toʻo kiate kinautou ʻa e huafa” ʻo Kalaisí, ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻe vavé ni pē haʻanau maʻu e faingamālie ko iá he taimi ʻe papitaiso mo hilifakinima ai kinautolú.5

Kae fēfē hono fakafoʻou ʻo e ngaahi fuakavá? Kuo akoʻi mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí, ʻoku tau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava kuo tau fakahoko mo e ʻEikí, ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití.6 ʻOku ʻikai ha faʻahinga fuakava ke fakafoʻou ʻe he fānau īkí.

ʻOku ou toe fakakaukau atu ki he taimi naʻe kei iiki ai ʻema fānaú. Naʻe ʻikai ke ma lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau manatu ki he ngaahi fuakavá, ka naʻá ma mei lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau nofo ʻo hanganaki atu ki ai. ʻOku ou fakakaukau kiate au mo ha foha pe ʻōfefine kei talavou ʻi ha pongipongi Sāpate:

ʻOku ou pehē ange, “ʻI hoʻo taʻu valú, ʻe papitaiso koe pea te ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke fai leva ha fuakava. Ko e fuakava te ke fai ʻe hangē ko e ngaahi palōmesi te ke fai he taimí ni ʻi hoʻo maʻu ʻa e sākalamēnití.

“ʻI heʻeku maʻu ʻa e sākalamēnití he ʻaho ní, te u fakafoʻou ai ʻeku fuakava he papitaisó, ʻo hangē ʻoku ou toe fai ʻa e ngaahi palōmesi ko iá. Te ke ʻi ai mo au, ka he ʻikai te ke fakafoʻou ha fuakava. Kuo teʻeki ke ke fakahoko ia. Ka te ke lava ʻo akoako hono fakahoko ha fuakavá. ʻI he taimi kotoa pē ʻokú ke maʻu ai e sākalamēnití, te ke lava ʻo teuteu ai ke papitaiso mo hilifakinima koe. ʻI he founga ko iá, te ke mateuteu ai ki he taimi te ke taʻu valu aí.”

Kapau ʻoku hangē ʻoku ngalikehe ke fakaʻaongaʻi e foʻi lea ko e akoako ʻi he founga ko ʻení, fakakaukau ki heni: ʻI ha ʻātakai ʻapasia, ʻe ala tokoniʻi ha tamai ʻene fānaú ke nau teuteu ki he ouau ʻo e papitaisó ʻaki hono fakatātaaʻi ange kiate kinautolu e founga te nau tuʻu fakataha ai ʻi he vaí pea fai ange e ngaahi lea ʻo e lotu papitaisó. ʻOku ʻikai ke ne fakahoko ʻa e ouaú ʻi he ʻātakai ko iá. Ka ʻokú ne tokoniʻi ʻene fānaú ʻi he foungá ni ke nau akoako. ʻI he foungá ni, he ʻikai leva ke nau hohaʻa pe ko e hā ʻe hoko ʻi he taimi te nau hifo atu ai ki he vai ʻo e papitaisó. ʻOku ou tui ʻe lava foki ke tokoni ʻa e faʻeé mo e tamaí ki he fānaú ʻi hono akoako fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻo e papitaisó. ʻE lava ke hoko ʻa e houalotu sākalamēniti kotoa pē ko ha taimi akoako toputapu ki he longaʻi fānaú ʻi heʻenau maʻu ʻa e ongo fakataipe ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

Pea ʻoku ou fie foki heni ki heʻeku muʻaki fehuʻí. Ko e hā ʻoku tau fakaʻatā ai e fānau iiki teʻeki papitaisó ke maʻu ʻa e sākalamēnití? ʻOku fai nai ia ke “nau fakalongolongo ai”? ʻIkai ʻaupito. ʻOku tau tokoniʻi ʻetau fānau īkí ke nau maʻu ʻa e sākalamēnití kae lava ke nau manatuʻi honau Fakamoʻuí mo maʻu ʻEne nongá—ko ha nonga ʻoku ʻikai lava ke foaki ʻe ha mea ʻi he māmaní.7 ʻOku tau tokoniʻi kinautolu ke nau mateuteu ke maʻu ʻa e nonga ko iá ʻo mahulu ange ʻi he kahaʻú, ʻi heʻenau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá mo Iá.