2016
Ko ha Founga ki he Akó
October 2016


Ko ha Founga ki he Akó

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻAhiʻahi fakahoko ʻa e founga ko ʻení ʻe fā ke ifo ange ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
recipe for learning

Naʻá ku fakamoleki ha ngaahi houa lahi ʻi heʻeku kei siʻí he siofi ʻeku fineʻeikí ʻi he peitó. Naʻá ne ngaohi ʻa e meʻakai, mā, kūkisi, mo e pai ifo tahá maʻa homau fāmilí. Naʻe ʻosi atu ha ngaahi taimi, peá u kamata ke lau ʻa e ngaahi foungá, ʻo muimui he ngaahi fakahinohinó, mo feimeʻatokoni. Naʻe ʻikai fie maʻu ke u toe fakafalala ki heʻeku faʻeé—naʻá ku lava ʻo fai ia ʻiate au pē.

ʻOku tau ako ʻa e ongoongoleleí mo fakatupulaki ʻetau fakamoʻoní ʻaki hono fakahokó, ʻo tatau pē mo e ako ke feimeʻatokoní. Hili hono fakamatalaʻi ange ʻe Līhai ki hono fāmilí ʻa ʻene misi ki he ʻakau ʻo e moʻuí, naʻe pehē ʻe Nīfai, naʻe fie “mamata, mo fanongo, mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ko iá” ʻiate ia pē (1 Nīfai 10:17). Ko hono fakalea ʻe tahá, naʻe ʻikai feʻunga kia Nīfai ke fanongo pē ki he fakamoʻoni ʻa ʻene tamaí. Naʻá ne fie ʻilo ʻa e meʻa naʻe ʻosi ʻilo ʻe heʻene tamaí.

ʻOku ʻi ai hano fanga kiʻi sitepu ki he founga hono ako ʻo e ongoongoleleí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakakaukaú ni ʻe fā ke tokoni ʻi hoʻo ako e ongoongoleleí mo ho fāmilí, ʻi he lotú, pe lolotonga hoʻo ako fakatāutahá.

1. Teuteu ke ako.

Kamata ʻaki hoʻo ako fakatāutahá ha lotu. Kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke mahino e meʻa ʻokú ke laú. Hiki ha foʻi fehuʻi ʻe taha pe ua pea kumi hona talí. ʻE fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní ʻi hoʻo lau, fakalaulauloto, mo lotú (vakai, Molonai 10:5).

Teuteu ki hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻi he lotú ʻaki hono lau ʻa e lēsoní kimuʻa peá ke toki ʻalu ki ai. ʻE lava ke maʻu ʻa e ngaahi lēsoni Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi he LDS.org pea ʻi he Gospel Library app.

2. Femoʻuekina ʻi hoʻo akó.

  • Lau ke mahino. ʻOku ʻikai mahuʻinga ʻa e lahi ʻo e ngaahi peesi ʻokú ke laú pe vave hoʻo laú ʻo hangē ko hono mahuʻinga e mahino ʻo e meʻa ʻokú ke laú. Mahalo ʻe fie maʻu ke ke toutou lau ha ngaahi sētesi ʻe niʻihi. Fakaʻaongaʻi ha tikisinale ke kumi e ngaahi foʻi lea ʻoku ʻikai ke ke ʻiló. Hangē ko ʻení, ko e hā e ʻuhinga ʻo e kuonga fakakosipeli? Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Fakahinohino ki he Folofolá ke ʻilo ia.

  • Fai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke laú. Mahalo te ke fifili, “Ko e hā naʻe hoko ʻi Selusalema ʻi he taimi naʻe mavahe ai ʻa Līhai mo hono fāmilí? Ko e hā naʻe ʻikai fanongo ai ʻa e kakaí kia Līhaí?”

  • Feinga ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻe tolu fekauʻaki mo ha akonaki pē ʻo e ongoongoleleí: Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ʻeni ki he kakai ʻo e kuonga ko iá? ʻOku fekauʻaki fēfē ia mo kitautolu he ʻahó ni? ʻOku fekauʻaki fēfē ia mo au?

  • Kumi ha ngaahi sīpinga mo ha ngaahi fakafehokotaki. Hangē ko ʻení, ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e meʻa ne fai ʻe Nīfai ki he filí? ʻOku tatau fēfē e fononga hono fāmilí ʻi he maomaonganoá mo e fononga ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité?

  • Hiki hoʻo ongó mo hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi ha tohinoa. “ʻI hoʻo hiki e ngaahi ongo mahuʻinga ʻokú ke maʻú, ʻoku faʻa lahi leva ʻene toutou hoko maí. ʻIkai ngata ai, te ke lava ʻo maʻu maʻu pē ʻa e ʻilo kuó ke maʻú he toenga hoʻo moʻuí” (“To Acquire Knowledge and the Strength to Use It Wisely,” Liahona, Aug. 2002, 12, 14). Tautautefito hoʻo hiki ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo moʻuí.

  • Tā ha fakatātā. Ko ha founga ʻe taha ke lekooti e meʻa ʻokú ke akó ko hano tā fakatātaaʻi. ʻI haʻaku ʻaʻahi ʻi ha taimi ʻe taha ki ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi haku kaungāmeʻa, naʻe vahevahe heʻene kui-fefiné ha ngaahi talanoa fakafoʻituitui fekauʻaki mo e tuí mo e lotú. Kimuʻa pea kamata e lēsoní, naʻe tufa ʻe hoku kaungāmeʻá ki heʻene longaʻi fānaú ha pepa mo ha kala, ke nau tā ai e ngaahi talanoá he lolotonga fakamatala ʻenau kui-fefine uá. Naʻe tokoni ʻa e tā fakatātaá ke nau tokanga, pea naʻa nau fai ha ngaahi fehuʻi lolotonga e talanoá ke fakamahino ha ngaahi konga ʻo e talanoá.

3. Ako mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi he ʻaho kotoa.

ʻOku fie maʻu ki he akó ʻa e feingá; ʻoku fie maʻu ke tau feinga ke mahino (vakai, Mōsaia 12:27). Naʻe faleʻi kitautolu ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tau “fokotuʻu ha taimi mo ha feituʻu ke ako fakaʻaho ai e folofolá, neongo kapau ʻe taimi nounou pē” (“When Shall These Things Be?” Ensign, Dec. 1996, 60). Ko e taimi ʻoku tau ako maʻu ai peé, ʻoku fakaʻau leva ʻo faingofua ʻa e akó. Hangē ko ʻení, naʻá ku ʻilo ko e taimi naʻá ku lau ai ʻa e ngaahi vahe ʻa ʻĪsaia ʻi he Tohi ʻa Molomoná (kae ʻikai hiki fakalaka aí), naʻe kamata ke ʻuhingamālie ia kiate au.

ʻOku ʻikai feʻunga ke ʻilo fakaʻatamai pē ha meʻa ʻi he taimi ʻoku ako ai ʻa e ongoongoleleí. ʻOku toe fie maʻu ke tau fakahoko ʻa e meʻa ʻoku tau akó. ʻOku fakamoʻoniʻi ia ʻe he Laumālié kiate kitautolu, pea tupulaki ʻetau fakamoʻoní ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻi ai ʻa e moʻoní. ʻOku tau kamata ke liliu ʻo ului kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau moʻui ʻaki maʻu pē ʻa e foʻi moʻoni ko iá.

4. Vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke akó.

ʻOku tokoni ʻetau fakamatalaʻi ki he niʻihi kehé ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻaki ʻetau lea pē ʻatautolú, ke tau manatuʻi ai e tefitoʻi moʻoni ko iá mo ongoʻi e Laumālie, ʻa ia ʻokú ne fakamālohia ʻetau fakamoʻoní. ʻOku meimei ko ha taimi lelei ke vahevahe aí ko e lolotonga ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Te ke lava foki ke toe vahevahe ʻi he taimi ʻokú ke talanoa ai mo e kaungāmeʻa ʻi he akó pe mo ha kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he lolotonga e maʻu meʻatokoni efiafí.

ʻOku talaʻofa mai ko e taimi te tau muimui ai ki he ngaahi sitepu faingofuá ni ʻe fā mo feinga faivelenga ke ʻilo ʻa e Fakamoʻuí, “ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá kiate [kitautolu], ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (1 Nīfai 10:19).