2016
Fehangahangai ʻo e ʻOfá mo e Holikoví
October 2016


Fehangahangai ʻo e ʻOfá mo e Holi koví

Te tau lava ʻo ako e founga ke taʻofi mo fai ai ʻa e ngaahi fili te nau tohoakiʻi kitautolu ke ofi ange ki he Laumālie Māʻoniʻoní kapau ʻe lava ʻo mahino lelei ange kiate kitautolu hono ʻuhinga moʻoni ʻo e holi koví.

ʻĪmisi
young couple

Holi koví.

Ko ha foʻi lea palakū moʻoni ʻeni. Ko hotau tokolahi ʻoku ʻikai ke tau fie fakakaukau pe ʻilo ki ai. ʻOku fakatupu ʻe he foʻi leá ha ongoʻi ʻuli, ha faʻahinga meʻa kovi—fakamānako ka ʻoku hala.

ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ki ai. Kapau “ko e ʻofa ki he koloá ko e tefito ia ʻo e kovi kotoa pē” (1 Tīmote 6:10), pea ta ko e holikoví ko hono tākanga fakapulipuli. ʻOku kovi mo holoki moʻui. ʻOku liliu ʻe he holi koví ʻa e kakaí, ngaahi meʻá, pea naʻa mo e ngaahi fakakaukaú ki ha ngaahi koloa ke maʻu pe kumia ke fakatōliʻa ʻaki ha holí. Ka ʻo kapau kuo tau ʻosi ʻilo ia, ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau ʻilo lahi ange ki aí?

He kapau ʻe lava ke mahino lelei ange kiate kitautolu hono ʻuhinga moʻoni ʻo e holi koví, te tau lava ʻo ako ʻa e founga ke oʻi ai ʻetau fakakaukaú, ngaahi ongó, mo e tōʻongá ke tau lava ʻo taʻofi mo ikunaʻi ʻene ngaahi fakafōtungá. ʻE tataki heni kitautolu ke tau feohi vāofi ange ai mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ē ʻokú ne fakamaʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau ngaahi taumuʻá pea mo fakamālohia kitautolú. Pea ʻe fakaiku ia ki ha moʻui fiefia, nonga, mo fakafiefia ange.

Ko Hono Fakaʻuhingaʻi ʻo e Holi koví

ʻOku tau fakahehema ke pehē ko e holi koví ko e maʻu ha ngaahi ongo taʻetaau ʻo e tokanga fakaesino ki ha taha kehe, ka ʻoku malava pē ke holi ki ha meʻa pe mānumanu ki ha faʻahinga meʻa pē: ki he paʻangá, koloá, ngaahi meʻa, pea naʻa mo e kakai kehé foki (vakai, Fakahinohino ki he Folofolá, “Holí Koví”).

ʻOku teke ʻe he holi koví ha taha ke feinga ke maʻu ha faʻahinga meʻa ʻoku fehangahangai mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ne fālute ha faʻahinga ongo pe holi ʻokú ne fakatupu ke tokanga ha taha ki he koloa fakamāmaní pe ngaahi tōʻonga siokita—ngaahi meʻa fakafoʻituitui, ngaahi holi, ngaahi meʻa ʻoku ʻofa ai, pea mo e uʻá—kae ʻikai tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Ko hono fakalea ʻe tahá, ko e holi ki he ngaahi meʻa ʻoku fehangahangai mo e finangalo ʻo e ʻOtuá pe holi ke maʻu ha ngaahi meʻa ʻi ha founga ʻoku fehangahangai mo Hono finangaló, ko e holi koví ia, pea ʻoku iku ia ki he mamahí.1

ʻĪmisi
man looking at fancy car

Ko hono Fakatuʻutāmaki ʻo e Holi kovi Fakasekisualé

Neongo kuo ʻosi fakatokanga mai kiate kitautolu fekauʻaki mo e holi koví ko ha fōtunga ia ʻo e mānumanú, ka ʻi hono tuʻunga fakasekisualé ʻoku mātuʻaki fakatuʻutāmaki ʻa e holi koví. Naʻe fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí: “Ko ia ʻoku fakasio ki ha fefine ke holi ki aí, ʻoku tonoʻi ia ʻe ia ʻi hono lotó” (Mātiu 5:28).

Naʻe fakatokanga lahi ʻa e kau ʻaposetolo ʻo e kuonga muʻá telia ʻa e holi koví, ʻo peheni. Ko ha sīpinga pē ʻeni ʻe taha, naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Sioné, “He ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi he māmaní, ko e holi ʻo e kakanó, pea mo e holi ʻo e matá, mo e laukau ʻo e moʻuí, ʻoku ʻikai ʻo e Tamaí, ka ʻoku ʻo e māmaní ia” (1 Sione 2:16; vakai foki, veesi 17; Loma 13:14; 1 Pita 2:11).

Pea ʻoku kei hoko atu e ngaahi fakatokangá he ʻahó ni.2 ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e holi koví ko ha angahala fakamaté? Makehe mei hono ivi fakaʻauha kakato ki hotau Laumālié, ka te u pehē ko e faiangahala ia, he ʻokú ne fakaʻuliʻi ʻa e vā fetuʻutaki [māʻolunga mo] māʻoniʻoni taha ʻoku foaki mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he moʻui fakamatelié—ʻa e feʻofaʻaki ʻa e tangatá mo e fefiné mo e fakaʻamu ʻoku maʻu ʻe he ongomātuʻá ke [ʻomi]ʻa e fānaú ki ha fāmili [ʻoku fakataumuʻa ke taʻe ngata].”3

Kuo hoko hono tukuange ʻa e holi koví ke tupulakí ko e tupuʻanga ʻo ha ngaahi tōʻonga angahala lahi. ʻE lava ʻa e meʻa ʻoku kamata hangē ha kiʻi sio tauʻatāina peé ʻo tupulaki ki he taʻeanganofo ʻoku koví, fakataha mo hono ngaahi nunuʻa fakatupu ʻauhá kotoa. ʻOku ʻuhinga ʻeni he ʻoku tuli ʻe he holi koví ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea tuku ai ke uesia ngofua kitautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e kākā pea mo e ngaahi olopoto kehe ʻa e filí.

Ko e ngaahi fili fakamamahi ko ia ʻa e Tuʻi ko Tēvitá ko ha sīpinga fakamamahi ia ʻo e mālohi mo e fakamate ʻo e ongo fakaeloto ko ʻení. Naʻe mamata ʻa Tēvita ki he kaukau ʻa Patisepá pea holi ki ai. Naʻe fakaiku ʻa e holi koví ki he ngāue, peá ne tuʻutuʻuni ke ʻomi ia kiate ia peá na mohe. Pea naʻe tuʻutuʻuni ʻe Tēvita ʻi he feinga ke fufuuʻi ʻene angahalá, ke ʻave e husepāniti ʻo Patisepá ki he feituʻu ʻo e taú ʻa ia naʻe pau ke mate ai (vakai, 2 Samuela 11). Ko hono olá, naʻe mole meia Tēvita hono hakeakiʻí (vakai, T&F 132:38–39).

Mahalo pe ʻe ngali fuʻu lahi ʻa e meʻa ne hoko kia Tēvitá, ka ʻokú ne fakapapauʻi moʻoni ha meʻa: ko e holi koví ko ha ʻahiʻahi mālohi ia. ʻE fakatupu ʻe haʻatau tukulolo ki ai ke tau kau ʻi ha ngaahi meʻa he ʻikai fakahoko ia ʻe ha taha ʻoku fakakaukau lelei. Koeʻuhí ko ʻene kovi faú, ʻo ne fakatupu ngofua, mo pōtoʻi ʻi hono fakataueleʻi kitautolu ke tau tafoki mei he Laumālie Māʻoniʻoní pea momoi hotau lotó ki ha faʻahinga meʻa ʻoku tapuí, ʻokú ne ʻai ke toe fakatuʻutāmaki lahi ange. ʻE lava ke kamataʻi ia ʻe he sio ʻi he ponokalafí, fanongo ki he ngaahi fasi taʻefeʻungá, pe kau ʻi ha ngaahi feohi fafale ʻoku taʻetaau. ʻI he taimi tatau pē, ʻe lava ke ueʻi ʻe he ngaahi ongo holi koví ha taha ke fekumi ki he ponokalafí. Ko e fetuʻutaki ʻoku toutou hoko ko ʻení ʻoku mātuʻaki mālohi mo fakatuʻutāmaki.4

ʻOku holoki mo fakavaivaiʻi ʻa e ngaahi fetuʻutaki kotoa pē ʻe he holi kovi fakasekisualé, pea tautautefito ki he fetuʻutaki fakafoʻituitui ʻa ha taha mo e ʻOtuá. “Pea ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku lea ʻi muʻá, ko ia ia te ne fakasio ki ha fefine ke holi ki aí, pe kapau ʻe tono ha niʻihi ʻi honau lotó, ʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e Laumālié, ka te nau fakaʻikaiʻi ʻa e tuí pea ilifia” (T&F 63:16).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku fakatupu ʻe he angaʻuli fakasekisualé ha fakafeʻātungia ki he tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e kotoa ʻo ʻene malava ke langaki moʻuí, fakamāmá, mo fakaiviá. ʻOkú ne fakatupu ha fakaʻaiʻai mālohi fakaesino mo fakaeloto. ʻOkú ne fakatupu ha uʻa taʻe tōliʻa ʻokú ne tohoakiʻi ʻa e tokotaha ʻokú ne fakahokó ki ha angahala lahi ange, ʻi he ʻosi atu ha taimi.”5

Ko e Meʻa ʻOku ʻIkai ko e Holi koví

ʻĪmisi
couple walking on the beach

ʻI heʻetau fakakaukauʻi pe ko e ʻa e holi koví, ʻoku toe mahuʻinga ke mahino pe ko e hā ʻoku ʻikai ko e holi koví, pea tokanga ke ʻoua naʻa ui ʻa e ngaahi fakakaukau, ngaahi ongo, mo e ngaahi holi ʻoku tāú ko e holi kovi. Ko e holi koví ko ha faʻahinga ʻo e holí, ka ʻoku ʻi ai foki mo e holi māʻoniʻoni. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo holi ki ha ngaahi meʻa lelei mo taau ʻe tokoni ki hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí.

Fakakaukau ki he:

  • Holi ke maʻu ha paʻangá. ʻOku ʻikai kovi ʻa e holi ki he paʻangá, ʻiate ia pē. Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Paula ia ko e paʻangá ko e tupuʻanga ia ʻo e kovi kotoa pē. Naʻá ne pehē, “ko e ʻofa [ki he paʻangá] ko e tefito ia ʻo e kovi kotoa pē” (1 Tīmote 6:10; tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku tānaki mai ʻe he ngaahi akonaki ʻa Sēkopé ha toe fakamahino: “Kā ʻi he teʻeki ai ke mou kumi ki he ngaahi koloá, mou kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Pea ʻo ka hili ʻa hoʻomou maʻu ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí te mou maʻu ʻa e ngaahi koloa, ʻo kapau te mou kumi ki ai; pea te mou kumi ki ai koeʻuhi ko hoʻomou fie fai ha lelei—ke fakakofuʻi ʻa e telefuá, pea fafangaʻi ʻa e fiekaiá, pea fakatauʻatāinaʻi ʻa e pōpulá, pea foaki ʻa e fiemālie ki he kau mahaki mo mamahí” (Sēkope 2:18–19).

  • Ko e maʻu ʻo e ngaahi ongo fakasekisuale totonu ki ho malí. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi ongo ko ia kuo foaki ʻe he ʻOtuá ke fakamālohia, maluʻi, pea mo fakamaʻumaʻuluta ha nofomali. Ka ʻoku malava pē ke te maʻu ha ngaahi ongo taʻefeʻunga ki hoto malí. Kapau ʻoku tau feinga ke fakahoko ia koeʻuhí ko kita pē, pe ke fakatōliʻa ʻetau ngaahi holí pe ongó, te tau tō ai ki he ngaahi holi kovi fakakakano ʻoku koví, pea ʻe fakatuʻutāmaki ia ki ha feohi fakamali. Ko e kī ki he feinga pea mo hono pukepuke ha feohi fafale fakaesino ʻi ha nofomalí ko ha taumuʻa haohaoa mo ʻofa.

Ko e tefitoʻi moʻoni mahuʻingá ke feinga ki he ngaahi meʻá ʻi he taumuʻa totonu—ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo fakatupulekina ʻa e leleí ʻi he māmaní. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fakaʻaiʻai kitautolu ʻe he holi koví ke tau mavahe mei he ngaahi fakangatangata ʻoku totonú, ʻa ē ʻe lava ai ʻe heʻetau ngaahi holí ʻo tukuhifo ʻa e ʻOtuá, ngaohi ʻa e kakaí ʻo hangē ha meʻa pē, mo liliu ʻa e ngaahi meʻá, koloá, pea naʻa mo e mālohí ki ha meʻa fakamanavahē ʻokú ne liliu ʻetau ongoʻingofuá mo maumauʻi hotau ngaahi vā fetuʻutakí.

ʻUhinga ʻOku Tau Faʻa Moʻulaloa ai ki he Holi koví

ʻI he fakatupu maumau mo fakatuʻutāmaki ko ia ʻa e holi koví, ko e hā ʻoku fakatauele mo mafola pehē aí? Ko e hā ʻoku tau faʻa tuku ai ke ne ikunaʻi kitautolú? Ki tuʻá, ʻe ngali ko e uho ʻo e holi koví ʻa e siokitá pe taʻemapuleʻí. Ko ha ngaahi meʻa pē ia ʻoku tokoni ki ai, ka ko e tefitoʻi aka ʻo e holi koví ʻoku meimei ko e taʻe fai maʻu pē ha meʻá. ʻE ala moʻulaloa ha niʻihi fakafoʻituitui ki he holi koví ʻi haʻanau feinga holiholivale ke fakafonu ha feituʻu ʻoku ʻatā ʻi heʻenau moʻuí. Ko e holi koví ko ha ongo ʻoku ʻikai moʻoni, ko ha fetongi kovi ia ʻo e ʻofa moʻoní, ʻulungaanga mahuʻingá, mo e tuʻunga fakaākonga tuʻuloá.

Ko e meʻa ʻe taha, ko hono mapuleʻi fakalelei ʻo e lotó, ko ha tūkunga fakaeloto ia. “He ko e ngaahi mahalo ʻo hono lotó, ko ia ai pē ia” (Lea Fakatātā 23:7). Ko e taimi pē ʻoku tuku ai e tokanga hotau ʻatamaí mo fakalaumālié, ʻe hoko ia ʻi ha ʻosi ha taimi ko ha ivi mālohi ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú, ngaahi ongó, mo ʻetau ngaahi tōʻongá. Ko e taimi pē ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻahiʻahiʻi kitautolu ke holi kovi, ʻoku fie maʻu ke tau fetongi e ʻahiʻahi ko iá ʻaki ha faʻahinga meʻa ʻoku taau ange.

ʻE lava foki ke fakatupu ʻe he nofonoá ʻa e ngaahi fakakaukau holi koví. Ko e taimi ʻoku fuʻu siʻi ai e ngaahi meʻa ʻoku fakahoko ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau faʻa moʻulaloa lahi ange leva ki he ngaahi ivi tākiekina koví. Ko e taimi ʻoku tau feinga lahi ai ke kau ʻi he ngaahi ngāue leleí (vakai, T&F 58:27) pea mo feinga ke fakaʻaongaʻi lelei hotau taimí, ʻe tāpuekina kitautolu ke siʻi ange ʻetau fakahehema ki he ngaahi fakakaukau holi koví pe ngaahi ivi tākiekina kovi kehé.

Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono uesia ʻe he ngaahi holi ʻoku tau fili ke talangofua ki aí ʻa ʻetau ngaahi angafaí ka ko ia foki ʻoku tau hoko ki aí: “ʻOku puleʻi ʻe he ngaahi meʻa ʻoku tau holi ki aí ʻa e meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá, pea fakafōtunga ʻe he meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá ʻa ʻetau ngaahi filí, pea fakapapauʻi ʻe he ngaahi filí ʻa e meʻa ʻoku tau faí. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi holi ʻoku tau ngāue ki aí ʻa ʻetau liliú, ʻetau lavameʻá mo e tuʻunga ʻoku tau aʻusiá.”6

ʻI hono fakalea ʻe tahá, kuo pau ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻetau maluʻi ʻa e ngaahi ongo ʻoku tau tuku ke tau kau atu ki aí kae kau ai foki mo e ngaahi fakakaukau ʻoku aké pe fakatupu ʻe he ngaahi ongo ko iá. Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā, kapau ʻoku ʻikai maʻa etau fakakaukaú, “ʻe fakahalaiaʻi ʻa kitautolu foki ʻe heʻetau ngaahi fakakaukaú” (ʻAlamā 12:14).

Ko e Faitoʻó: ko e ʻOfa Faka-Kalaisí

ʻĪmisi
young married couple

ʻOku ʻikai pau ke hoko ʻa e holi koví. ʻOku tau maʻu e mālohi ki heʻetau fakakaukaú, ngaahi ongó, mo ʻetau tōʻongá koeʻuhí ko hono foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e tauʻatāina ke filí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau tulifua ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻo e holi koví. Te tau lava ʻi he taimi ʻoku tupu ai ʻa e ʻahiʻahí ʻo fili ke ʻoua naʻa tau ʻalu atu ʻi he ngaahi hala ko iá.

Te tau ikunaʻi fēfē ʻa e fakatauele ke holi koví? ʻOku tau kamata ʻaki hano fakatupulaki ha vā fetuʻutaki totonu mo ʻetau Tamai Hēvaní mo e fili ke tokoni ki he kakai kehé. Pea ʻoku tau kau ʻi ha ngaahi ngāue fakalotu fakaʻaho, kau ai ʻa e lotú mo e ako folofolá, ʻa ia ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí. Ko e aofangatukú, ko e fakapulipulí ko e ʻofa faka-Kalaisí—ʻa e ʻofa haohaoa, fakamātoato, mo moʻoni, pea mo ha holi ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo maʻu ha mata ʻoku hangataha pē ki Hono fakalāngilangiʻí. ʻOku toki malava pē ʻofa ko iá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko hono huʻi atu ʻo e holi koví ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e lotu moʻoni ʻo e lotó ʻo tau kole ai ki he ʻOtuá ke huʻi atu ʻa e ngaahi ongo ko iá pea fetongi ʻaki ha ʻofa faka-Kalaisi (vakai, Molonai 7:48). ʻOku malava ʻeni, ʻo hangē ko e ngaahi fakatomala peheé kotoa, tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.7 Te tau lava ʻo ako ke ʻofa ʻi he founga kuó Ne ʻofa ai mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolú, koeʻuhí ko Ia.

Ko e taimi ʻoku tau tokanga taha maʻu ai pē ki heʻetau Tamai Hēvaní, ko e taimi ʻoku tau moʻui fakatatau ai ki he fekau mahuʻinga ʻuluakí mo e uá—ke ʻofa ki he ʻOtuá pea mo hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko ʻetau ʻofa kiate kitautolú (vakai, Mātiu 22:36–39)—pea ko e taimi ʻoku tau fai ai e meʻa kotoa ʻoku tau lavá ke moʻui ʻo hangē ko ʻEne akonakí, ʻe tākiekina ʻe he loto haohaoa mo moʻoní ʻetau moʻuí ʻaki ha ivi maʻongoʻonga lahi ange. ʻE hōloa ʻa e ʻahiʻahí mo e mālohi ʻo e holi koví, pea fetongi ʻaki e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻi he faaitaha hotau lotó mo e finangalo ʻo e Tamaí. Pea ʻoku toki fakafonu leva kitautolu ʻaki ʻa e ʻofa fakalangi ʻokú ne fetongi ʻa e ngaahi tefitoʻi holi ʻo e māmani ko ʻení ʻaki e fakaʻofoʻofa hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Dallin H. Oaks, “Joy and Mercy,” Ensign, Nov. 1991, 75; mo e Thomas S. Monson, “Finishers Wanted,” Ensign, July 1972, 69.

  2. Ke maʻu ha sīpinga siʻi, vakai, T&F 88:121; Spencer W. Kimball, “President Kimball Speaks Out on Morality,” Ensign, Nov. 1980, 94–98; Neal A. Maxwell, “The Seventh Commandment: A Shield,” Ensign, Nov. 2001, 78–80; Russell M. Nelson, “Where Is Wisdom?” Ensign, Nov. 1992, 6–8. Ke maʻu ha ngaahi fakatokanga fakafolofola lahi ange ki he holi koví, vakaiʻi ʻa e ngaahi tefito ko ʻení ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá: Feʻauakí; Anga Fakaekakanó; Angamaʻá; Mānumanú; Tonó; Homosekisualé; Holi koví; Anga-taʻemaʻa.

  3. Jeffrey R. Holland, “ʻIkai ha Feituʻu moʻó e Fili ʻo Hoku Laumālié,” Liahona, Mē 2010, 44–45.

  4. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ʻi he tefitó ni, vakai, Dallin H. Oaks, “Fakaakeake Mei he Tauhele ʻo e Ponokalafí,” Liahona, ʻOkatopa 2015, 50.

  5. Richard G. Scott, “Making the Right Choices,” Ensign, Nov. 1994, 38.

  6. Dallin H. Oaks, “Holí ʻo e Lotó,” Liahona, Mē 2011, 42.

  7. D. Todd Christofferson, “Ko e Meʻaʻofa Fakalangi ʻo e Fakatomalá,” Liahona, Nōvema 2011, 38–41.