2022
Ko e Tafoki ki he ʻOtuá pea ki Hotau Ngaahi Fāmilí
Māʻasi 2022


“Ko e Tafoki ki he ʻOtuá pea ki Hotau Ngaahi Fāmilí,” Liahona, Māʻasi 2022.

Maʻá e Ngaahi Mātuʻá

Ko e Tafoki ki he ʻOtuá pea ki Hotau Ngaahi Fāmilí

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau fononga lalo fakataha

Laʻitā mei he Getty Images

Siʻi Ngaahi Mātuʻa,

Te tau lava ʻo maʻu e tokoni ʻa e ʻOtuá ke kātekina e ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi taimi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí. ʻE lava ke tokoni atu e makasini ko ʻení ke ke akoʻi hoʻo fānaú fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke fakahaofi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo hangē ko ia naʻá Ne fakahoko kiate kinautolu naʻe moʻui ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá. Te ke lava foki ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi fakakaukau ʻi laló ke tokoni atu ke kamataʻi ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki e fepakipaki ʻi hotau ngaahi fāmilí.

Fealēleaʻaki ʻi he Ongoongoleleí

Faingataʻá mo e Ngaahi ʻAhiʻahí

Lau e fakamatala ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ʻi he peesi 6 fekauʻaki mo e faingataʻá. Ko e hā ha ngaahi founga, ʻi he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní, te tau lava ai ʻo tuku ke hanga ʻe he faingataʻá ʻo fakahaohaoaʻi kitautolu kae ʻikai ke ne ikunaʻi kitautolú? Te tau lava fēfē ʻo ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku aʻusia ha ngaahi faingataʻa fakataautahá?

Vilitaki Atu ʻi he Ngaahi ʻAhiʻahí

Lau e fakamatala ʻa ʻEletā Sionisoni ʻi he peesi 44 fekauʻaki mo Siosefa ʻi ʻIsipité. Fakaafeʻi hoʻo fānaú ke fakatātaaʻi e talanoá ʻo fakaʻaongaʻi ha ngaahi teunga mo ha ngaahi naunau tokoni. Pea aleaʻi leva, hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Sionisoní, ʻa e founga naʻe ʻia Siosefa ai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi leleí mo e koví. Kuó ke mamata fēfē nai ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí lolotonga hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá?

Ko Hono Fakaleleiʻi ʻo e Fepakipakí

Lau e fakamatala fekauʻaki mo hono fakaleleiʻi ʻo e fepakipakí ʻi he peesi 26. ʻE akoʻi fēfē nai kitautolu ʻe he ngaahi talanoa mei he folofolá fekauʻaki mo e founga ke fakaleleiʻi ʻaki e fepakipaki ʻi hotau fāmilí? Ko e hā te tau lava ʻo fakahoko ko e fakafoʻituituí ke tau hoko ko ha kau fakamelino lelei angé?

Tokoni ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú

Ke poupouʻi e ako fakauike ho fāmilí ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au ki he māhina ní, vakai ki he peesi 48 ki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité mo Sīsū Kalaisí.

Fiefia Fakafāmili ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú

Lanu ʻo e Ngaahi Ongó

ʻEkesōtosi 3:7

Naʻe folofola e ʻEikí kia Mōsese ʻo fakamatalaʻi ange kuó Ne vakai ki he ngaahi faingataʻaʻia ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí, fanongo ki heʻenau ngaahi lotú, mo ʻiloʻi ʻenau ngaahi mamahí (vakai, ʻEkesōtosi 3:7).

  1. Vahe ki he tokotaha takitaha ha ongo ʻo makatuʻunga ʻi he lanu ʻoku ʻasi lahi taha ʻi he vala ʻoku nau tuí.

    • Engeenga = fiefia

    • Lanu pulū = loto mamahi

    • Kulokula = ʻita

    • Lanu mata = nonga

    • Lanu moli = ilifia

    • Lanu kehé = Puputuʻu pe ʻohovale

  2. ʻE vahevahe ʻe he tokotaha takitaha ha aʻusia pau ʻi he taimi ne nau ongoʻi ai e ongo ko iá.

  3. Te tau lava nai ʻo tala e ongo ʻoku maʻu ʻe he kakaí ʻi honau fōtungá pe ko e meʻa ʻoku nau tuí?

  4. Ko hai ʻokú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi ongo fakaelotó kotoa, kau ai hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e mamahí, neongo he ʻikai lava ʻe he niʻihi kehé ʻo ʻiloʻi?

  5. Kumi ha ngaahi potufolofola ʻoku nau fakahaaʻi e founga ʻoku ʻafioʻi mo mahino ai kia Sīsū Kalaisi hotau tūkungá.

Fealēleaʻakí: Ko e hā ha ngaahi faingataʻa kuo tau foua? Te tau lava fēfē nai ʻo ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi taimi ko iá?

Tatali ki he Ngaahi Tāpuakí

Sēnesi 6–11; Mōsese 8

ʻOku ʻi he Sēnesí mo e ʻEkesōtosí ha ngaahi talaʻofa lahi mei he ʻEikí, fakataha mo ha ngaahi talanoa ʻo ha kakai ʻoku tatali ʻi he faʻa kātaki ki he ngaahi talaʻofa ko iá. ʻOku tatali ʻa Sēkope ke mamata ki he tāpuaki ʻo e hoko ko ha puleʻanga maʻongoʻongá. ʻOku tatali ʻa Siosefa ki he ʻEikí ke tokoniʻi ia mei he fale fakapōpulá. ʻOku tatali e fānau ʻa ʻIsilelí ke fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he puleʻi kinautolu ʻe ʻIsipité.

  1. Fili ha taha ke hoko ko e taki pea tuʻu takatakai e toengá ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí.

  2. ʻI he taimi ʻe hiki ai ʻe he takí hono nimá, ʻe manga atu leva e toengá kiate ia. ʻI hono tuku ʻe he takí hono nimá ki laló, ʻe tuʻu maʻu e tokotaha kotoa. Kapau ʻe ʻi ai ha taha ʻe kei manga pē he taimi kuo tuku ai ʻe he takí hono nimá ki laló, kuo pau ke foki ʻa e tokotaha ko iá ki mui ʻi he lokí ke toe kamata foʻou.

  3. ʻE hoko e fuofua tokotaha ke aʻu ki he takí ko e taki ia ki he vaʻinga hokó.

Fealēleaʻakí: Lau fakataha ʻa e Molomona 8:22. ʻI hoʻo lau e tohi ʻa Sēnesí mo e ngaahi tohi ko ʻeni ʻo e Fuakava Motuʻá he taʻu ní, fakatokangaʻi makehe ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa ʻa e ʻEikí mo e taimi ʻoku fakahoko aí. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakatokangaʻi e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí pea falala ki he ʻEikí lolotonga ʻetau tatali ki he ngaahi talaʻofa ko iá?