2022
Moʻoniʻi Meʻa ʻe Ua ke Tokoniʻi Kitautolu ke Fehangahangai mo e Ngaahi ʻAhiʻahí ʻi he Tui mo e Fakatuʻamelie
Māʻasi 2022


Fakaʻilekitulōnika Pē

Moʻoniʻi Meʻa ʻe Ua ke Tokoniʻi Kitautolu ke Fehangahangai mo e Ngaahi ʻAhiʻahí ʻi he Tui mo e Fakatuʻamelie

Mei ha lea ʻi he Konifelenisi ʻa e Kakai Fefiné ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí naʻe fai ʻi he ʻaho 29 ʻo ʻEpeleli, 2021. Ke maʻu kakato ʻa e leá, ʻaʻahi ki he ChurchofJesusChrist.org/study/adults/women/byu-womens-conference.

Ko e ongo moʻoniʻi meʻa ko ʻení—ko e ngaahi ʻahiʻahí ko ha konga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá pea naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá Hono ʻAló ke tokoniʻi kitautolú—ʻoku mātuʻaki faingofua ia ki heʻetau fakakaukaú ʻo anga faingofua ai ke tau fakasiʻia hona mālohí.

ʻĪmisi
Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻa e ngaahi kavenga mo e ngaahi ʻahiʻahi kotoa te mou ala fehangahangai mo iá, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku mou fehangahangai mo kinautolu! Ko ha konga mahuʻinga kinautolu ʻo e aʻusia fakamatelie ko ʻení.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻa hotau ngaahi ʻahiahí ʻoku ʻiloʻi ia ʻe he kakai takatakai ʻiate kitautolú. Ko e niʻihi ʻoku ʻafioʻi pē kinautolu ʻe he ʻEikí. ʻOku ou lotua ke Ne fakafonu homou ngaahi laumālié ʻaki ʻa e melinó, ngāue fakaetauhi kiate kimoutolu he founga pē ʻAʻana tokotaha pē te Ne malavá, ʻi heʻetau vakaiʻi e ongo tefitoʻi moʻoni tefitó. Ko e loloto ange ʻetau mahinó mo tui ki he ongo tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ko e ola lelei ange ia ʻetau lava ʻo fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí.

Tefitoʻi Moʻoni #1: ʻOku kau ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he moʻui fakamatelié ni ha ngaahi ʻahiʻahi, ngaahi pole, mahamahaki, mo ha ngaahi fakafepaki. Ko e konga ia ʻo e palani ki heʻetau tupulaki fakalaumālie fakafoʻituituí.

ʻI he Mataʻitofe Mahuʻingá, ʻoku tau ako ai ha taumuʻa ʻo ʻetau aʻusia ʻi he māmaní: “Te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú” (ʻĒpalahame 3:25; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “te tau siviʻi ʻa kinautolú” ki ha “sivi” pe ko hano “fakapapauʻi” pe ko hai moʻoni kitautolu. Ko e moʻuí ni, leva, ko ha sivi. Ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palaní.

He ʻikai hoko ia ko ha sivi lahi kapau ʻe ʻikai ke ʻi ai ha pole pe fakafepaki ʻi ha faʻahinga founga. ʻI heʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié, naʻa tau tali ai e palani ʻa ʻetau Tamaí ki he moʻui fakamatelié. Naʻa tau ʻiloʻi ʻe fakahoko ʻa hotau siviʻí. Naʻa tau ʻiloʻi ʻe ʻi ai ʻa e “fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11).

ʻOku tau lolotonga aʻusia kotoa e fakafepaki ko ʻení. ʻOku ʻikai totonu ia ke tau ʻohovale. ʻE lava ke fakamālohia ʻe hotau ngaahi faingataʻaʻiá ʻa ʻetau tukupā ke ʻaʻeva faivelenga ʻi he halafononga ʻo e fuakavá. Ko ha palani fakaʻofoʻofa moʻoni ia naʻe faʻu ʻe heʻetau Tamaí—ko ha aʻusia fakamatelie, naʻe faʻu hangatonu pē ki he tupulaki mo e fakalakalaka ʻa ʻEne fānaú.

Tefitoʻi Moʻoni #2: Kuo ongoʻi mo ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi, ʻo fakafou ʻi Heʻene feilaulau fakalelei maʻatautolú, ʻa e ʻahiʻahi kotoa pē, pole kotoa pē, mahamahaki kotoa pē, mo e loto-mamahi kotoa pē te tau fehangahangai mo iá. Kuó Ne ikunaʻi ʻa e māmaní. Te Ne ʻaʻeva mo kitautolu. ʻOku ʻikai ke tau tuenoa.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní hotau ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi fakatauelé, pea kuo teʻeki ai ke Ne tuku ke tau fehangahangai tokotaha pē mo kinautolu. Naʻe tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAló, Sīsū Kalaisi, ke tokoniʻi kitautolu (vakai, ʻAlamā 7:11–13). Naʻe ʻikai finangalo e Fakamoʻuí ke tau fehangahangai tokotaha pē mo hotau ngaahi ʻahiʻahí. Kuó Ne “molomoloki toko taha pē ʻa e tataʻoʻanga uainé” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:50) koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau fai ia. Ko e hā pē ha meʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia, ʻe tokoniʻi mo poupouʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau tafoki kiate Kinauá. Te tau lava ʻo ikunaʻi e ngaahi pole mo e ʻahiʻahi mo e loto-mamahi ʻo e moʻui fakamatelié ni.

Ko e Mālohi ʻo e Ongo Moʻoniʻi Meʻá ni

Ko e ongo moʻoniʻi meʻá ni—ko e ngaahi ʻahiʻahí ko ha konga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá pea mo hono tuku mai ʻe he ʻOtuá Hono ʻAló ke tokoniʻi kitautolú—ʻoku mātuʻaki faingofua ia ki heʻetau tuí ʻo faingofua ai ke fakasiʻia hona mālohí. Ka ke fakakaukau ki he founga ʻe lava ke uesia ai ʻe he ongo moʻoniʻi meʻa ko ʻení ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukau mo e ongo fekauʻaki mo e faingataʻá. Koeʻuhí ʻoku mahino kiate kitautolu ʻa e taumuʻa ʻo e palani ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko hotau faingataʻaʻiá ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ʻoku tau tō pe ko e palaní ʻoku ʻikai ngāue. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku tau fakalakalaka. Pea koeʻuhí ʻoku mahino kiate kitautolu ʻa e aoniu ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau ʻiloʻi he ʻikai ke tau teitei fehangahangai tokotaha mo hotau ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku mahino ki he Fakamoʻuí ʻo aʻu ki heʻetau ngaahi faingataʻaʻia pelepelengesi mo fakatāutahá, pea ʻokú Ne ʻafioʻi moʻoni e founga ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau lavaʻi kinautolú.

ʻOku Fengāueʻaki Fakataha ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē Koeʻuhi ko Hoʻomou Leleí

Mahalo te u lava ʻo fakamahinoʻi atu e founga ʻoku lava ai ʻe he mahino ki he palani ʻa e Tamaí mo e misiona fakalangi ʻo e Fakamoʻuí ʻo fakaivia kitautolu ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 2020, naʻe kamata ke u ongoʻi mamahiʻia ʻi hoku uma toʻohemá, pea naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻilo hono ʻuhingá. Naʻe ʻikai ke ʻosi e mamahiʻiá, peá u iku ʻaʻahi ki ha toketā ʻi he konga kimui ʻo ʻOkatopá. Naʻá ne sio ki ha fakaʻata pea fokotuʻu mai ha sikeni (scan) CT. ʻI he efiafi hono hokó, naʻe tā mai e toketaá ki ʻapi—hangehangē ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga lelei—peá ne talamai kuo ʻiloʻi ʻe he sikeni CT ha mahaki tupu mei ha feituʻu ʻe taha ʻi hoku umá. ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻá ne talamai ʻoku ou maʻu e kanisaá. Naʻá ne toe pehē foki naʻe hangē naʻe haʻu e mahakí ki hoku umá mei ha feituʻu kehe ʻi hoku sinó.

Naʻá ku tuʻu hake mei hoku seá, hū atu ki he loki ʻe tahá, ʻo talaange kia ʻAna Malia kuó u maʻu e kanisaá. Naʻe liliu ʻema moʻuí, ʻi he efiafi ko iá. Naʻe hangē naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa pē.

Naʻá ku fetuʻutaki ki heʻeku tamaí ʻo kole ange ke ne foaki mai muʻa haʻaku tāpuaki. ʻOkú ne taʻu 95 ʻeni. Naʻa mau fakataha mai ko ha fāmili ʻi he ʻapi ʻo ʻeku ongomātuʻá. Ne kau kotoa mai ʻema fānaú. Ko ha mana ʻa ʻenau ʻi koló ni kotoá. Naʻa mau tokanga ke tui ʻemau ngaahi meʻa maluʻí, tukukehe pē e tā ko ʻení.

ʻĪmisi
Tā ʻo e fāmili Peisí

Faitaaʻi ʻe he Busath Photography

Naʻá ku fakaʻamu, ʻi he tāpuakí, ʻe lea fakahangatonu ʻeku tangataʻeikí ki he feituʻu tonu ʻoku ʻi ai e kanisaá mo fekauʻi ke mavahe. Ka ʻoku ʻikai ko e tāpuaki ia naʻá ne ʻomí. Naʻá ne tāpuakiʻi au ke ʻiloʻi ʻa e kanisaá, pea ke ʻi ai foki e polokalama faitoʻo, pea ke u muimui ʻi he polokalama faitoʻó, pea te u toe foki leva ʻo moʻui lelei.

Mei he momeniti naʻá ne toʻo ai mo hoku ngaahi fohá honau nimá mei hoku ʻulú, naʻe nofoʻia au ʻe ha ongoʻi nonga. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe haʻu ʻa e ongoʻi nonga ko iá mei he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he māhina hono hokó, fakatatau ki he tūkunga fakafaitoʻó, ne faingataʻa ke aʻu ʻeku sió ki hoku ʻaofi vaʻé. Naʻá ku ʻiloʻi ne u kanisā ʻi hoku umá pea mo ha feituʻu ʻe taha ʻi hoku sinó. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e faʻahinga kanisā ko iá pe ko e anga ʻene mafolá. Naʻe ʻikai pē ke u ʻilo lahi ki ha meʻa.

Ka naʻá ku ʻiloʻi ʻeni: naʻe foaki ʻe heʻeku tamaí, fakataha mo hoku ngaahi foha ʻe toko faá, ha tāpuaki kiate au ʻi he mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻá ku tui lahi ki he mālohi ʻo e tāpuaki ko iá. Naʻá ku tui foki ko e tāpuakí naʻe fakatatau ia ki he finangalo ʻo e ʻEikí.

Ne hoko atu e ngaahi sivi fakafaitoʻó, ʻi hono kotoa ʻo e māhina ko Nōvemá. ʻI heʻema tatali ki he ngaahi olá, naʻa ku talanoa lahi mo ʻAna Malia ki he kahaʻú pea mo ʻema tui ki he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻá ma aleaʻi ʻa e malava ko ia ke nounou ange ʻeku nofo ʻi he moʻui fakamatelié ʻi he meʻa ne fai ki ai e ʻamanakí. Ka neongo pe ko e fē tafaʻaki ʻo e veili te u ʻi aí, naʻe ʻikai ke ne liliu ʻema feʻofaʻakí pe ko ʻema nofo-malí pe ko homa fāmilí. Naʻe ʻikai ke ne liliu ʻema houngaʻia ki he Tamai Hēvaní he meʻaʻofa ʻaki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea mo e tāpuaki ʻo e kau ʻi he aʻusia fakamatelie fakaʻofoʻofá ni.

ʻI heʻema lotu ko ha ongomeʻa malí, naʻá ma lotu ke fakahaofi ʻeku moʻuí. Ka ʻo kapau ko e palaní ke ui au ki ʻapi ʻi he taimi ko ʻení, te ma tali foki ia. Naʻá ku toe lotua foki ke u lava ʻo ʻilo ʻa e meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke u ako mei he aʻusia ko ʻení. Naʻá ku manatuʻi ʻa e lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ʻuhinga ne foaki ange ai ʻe he ʻEikí kiate ia ʻa e kanisaá koeʻuhí ke ne lava ʻo akoʻi ʻi he moʻoni totonu ʻa e kakaí. 1 ʻOku hokohoko atu pē ʻeku fakalaulauloto ki he lea ko iá.

ʻI heʻemau tatali ki he ola e siví, naʻe hokohoko atu pē ʻeku ongoʻi nongá. Naʻá ku houngaʻia ʻaupito ʻi he tāpuaki ʻeku tamaí. ʻI he lea fakalaumālié, naʻe lea fakahangatonu ʻeku tangataʻeikí ki he feituʻu ʻoku ʻi ai e mahakí pea ʻai ke u kakato. Naʻá ne fakamoʻui fakalaumālie au.

Lolotonga e ngaahi meʻá ni kotoa, ne u ongoʻi e tui mo e lotu ʻa hoku ngaahi kaungāmeʻá, fāmilí, mo e kāinga ʻofeiná. Ko ha meʻa makehe ia ke ʻiloʻi ʻoku lotua koe ʻe hoʻo fānaú, honau ngaahi malí mo e makapuná ʻi he tui lahi. ʻOku fakaʻaongaʻi foki ʻe he kau faifekau mo e Kāingalotu naʻa mau ngāue fakataha ʻi he Misiona Sipeini Pāseloná ʻenau tuí mo e lotu maʻakú. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻe lava ke toe maʻú? Kuo fakatupu ʻe he ngaahi lotu ko ʻeni ʻo e tuí mo e poupoú mei ha tokolahi ha peau kula ʻo e ʻofa ʻo ne lōmekina au.

Faifai, pea aʻu mai e ola e siví. ʻOku ou maʻu ʻa e kanisaá ʻi hoku kofua toʻomataʻú, pea kuó ne mafola atu ʻo maʻu hoku uma toʻohemá. Kuo ʻosi ʻi hoku umá ʻa e kanisaá ʻi ha taʻu ʻe taha pe lahi ange pea kuo fuoloa ange ʻene maʻu hoku kofuá. ʻI ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke mahino kiate au, ne hao hoku ʻutó pe ongo maʻamaʻá mei he kanisaá. ʻOku angaʻofa ʻaupito ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻi ai ha polokalama faitoʻo, ʻoku ou muimui ki ai, pea ʻoku ou falala ʻe lava ke fakamoʻui au ʻi ha taʻu ʻe taha pe lahi ange. “Ka ʻo kapau ʻe ʻikai” (Taniela 3:18), ʻoku ou loto-fiemālie ke tali ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí maʻakú.

ʻI he taimi ní, ʻoku ʻikai ko au pē ʻoku faingataʻaʻia fakaemoʻui leleí pe hohaʻá pe loto-mamahi ʻi ha ngaahi meʻa kehekehé. ʻOku ou tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo hangē pē ko kimoutolú. Hangē pē ko kimoutolú, ʻoku ou tui ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní. Pea hangē ko kimoutolú, ʻoku ou tui ʻi heʻetau “fekumi faivelenga, lotu maʻu ai pē, pea loto-tui, pea ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko hoʻomou leleí, ʻo kapau te mou ʻaʻeva angatonu pea manatuʻi ʻa e fuakava kuo mou fefuakavaʻaki aí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:24).

ʻOku ʻikai faʻa toʻo ʻe heʻetau tuí hotau ngaahi ʻahiʻahí. Ka ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e mālohi mo e fakakaukau ke tau fehangahangai lelei ai mo e ngaahi ʻahiʻahi ko iá.

Ko e Sīpinga ʻa e Fakamoʻuí: “ʻOua Naʻa Fai Hoku Lotó, Ka ko e Finangalo ʻOʻoú”

Kuo akoʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí, ʻa ia ko hotau faʻifaʻitakiʻanga ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e founga ke tau kātakiʻi faivelenga ai ʻa e faingataʻá. Ko e ongo fakaʻofa tahá ʻa ʻEne aʻusia ʻi Ketisemaní:

“Pea mahuʻi ia ʻiate kinautolu, ʻo hangē ko e lisiʻanga maka hono mamaʻó, pea tūʻulutui, mo lotu.

“ʻO ne pehē, ʻe Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.

“Pea naʻe fakahā mai ʻa e ʻāngelo mei he langí kiate ia, ʻo ne fakamālohi ia” (Luke 22:41–43; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe ʻikai toʻo ʻe he Tamaí ʻa e ipu ko ʻeni ʻo e mamahí, ka naʻe ʻikai foki ke Ne liʻaki Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Naʻá Ne fekauʻi mai ha ʻāngelo ke fakamālohia Ia, pea ʻi he mālohi ko iá naʻe lava ai ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakahoko ʻa e Fakalelei taʻefakangatangatá.

Ko e meʻa tatau pē, ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá, ʻoku ʻikai ke toʻo maʻu pē ʻe he Tamaí ʻa e kavengá, ka ʻi he taimi ʻoku tau tukulolo ai ki Hono finangaló, te tau lava ʻo falala kiate Ia ke foaki mai ha mālohi ʻoku feʻunga mo e polé.

Melino ʻia Kalaisí

ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko e tupuʻanga moʻoni ʻo e melino tuʻuloá (vakai, Sione 16:33). Koeʻuhí naʻá Ne ikunaʻi ʻa e māmaní, ʻokú Ne ʻomi ai ʻa e ivi maʻatautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahi kotoa pē ʻe lava ke ʻomi ʻe he māmaní kiate kitautolú. ʻOkú Ne ʻomi ha fakakaukau ʻoku taʻengatá ʻo fakafou ʻi Heʻene ongoongolelei kuo fakafoki maí mo e fiemālié ʻo fakafou ʻi he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e moʻoni, ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e tali ki he meʻa kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí.

ʻOku folofola e Fakamoʻuí ʻo pehē, “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Bruce C. Hafen, A Disciple’s Life: The Biography of Neal A. Maxwell (2002), 562.