2022
Faamoemoe ma le Mafanafana ia Keriso
Setema 2022


“Faamoemoe ma le Mafanafana ia Keriso,” Liahona, Sete. 2022.

Faamoemoe ma le Mafanafana ia Keriso

Ia tatou taofimau i le folafolaga e manatua ma tauia e le Alii Lana Au Paia faamaoni.

Ata
lima mai le faatusa o Keriso

E mafai ona tatou taula lo tatou faamoemoe tupito ia Iesu Keriso ma Lana Togiola.

Ata pue o le lima mai le faatusa o Keriso na saunia e Scott Law

Sa i ai ia Jens ma Ane Cathrine Andersen se molimau loloto ma tumau o le moni o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. E ui i le feita o tagata faatupu faalavelave ma sauaga i nuu ma aulotu, sa latou auai i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le 1861.

E oo atu i le tautotogo o le tausaga na sosoo ai, sa latou ua‘i atu i le valaau a Siona, ma malaga atu i le 5,000 maila (8,000 km) i le Vanu o Sate Leki. O le faapotopotoina i Siona o lona uiga o le tuua lea o lo latou olaga lelei i Tenimaka—e aofia ai uo, aiga lautele, ma se faatoaga matagofie na tuufaasolo mai i augatupulaga mai le tamā i le atalii ulumatua. Sa i ai i le nuu o Veddum, e latalata i Aalborg, i luga o laufanua lafulemu o le penisula o Jutland i Tenimaka i matu, o le faatoaga sa telē ma manuia. Sa faafaigaluega ai le toatele o tagata ma aumaia ai le manuia ma le mau i le aiga o Andersen.

O le faasoaina atu o na mea i o latou uso a tagata liliu mai, na totogi ai e Jens ma Ane Cathrine le tau o femalagaaiga pe tusa ma le 60 o isi Au Paia na agai atu i Siona. I le aso 6 o Aperila, 1862, sa faatasi atu ai le au Andersen, ma lo la atalii e 18 tausaga le matua, o Andrew, i le 400 o isi Au Paia Tenimaka i le tamai vaa karasini o le Albion ma folau atu mo Hamburg i Siamani. I le taunuu ai i Hamburg i le lua aso mulimuli ane, sa latou faatasi atu ai ma le toatele o le Au Paia na faapotopoto i luga o se vaa tele atu e amata ai la latou malaga umi.

Ae peitai, o le olioli i le faapotopotoina i Siona, sa lei pine ae liua i le faanoanoa. O nisi o tamaiti na malaga i le Albion sa latou tauaveina le siama [vairasi] o le misela. A o faasolo pepesi atu le faama‘i i se vaega o tagata malaga, e 40 tamaiti ma le toatele o tagata matutua na maliliu ma sa falelauasi i le sami. Sa i ai faatasi ma i latou Jens Andersen e 49 tausaga le matua, o le tamā o lo‘u tamāmatua.

O le miti a Jens i le aapa atu ma le fausiaina o Siona faatasi ma lona aiga ma uso a le Au Paia Tenimaka na faamutaina i le na o le 10 aso mai Hamburg. Sa tusia e se tasi tusitalafaasolopito, “O se tagata laveai e pei o Mose e lei tu ona lava vae i le nuu folafolaina o Jens Andersen o [Veddum], Aalborg, o lē sa fesoasoani i le lē itiiti ifo ma le onosefulu ona uso a tagata malaga; sa ia feiloai ma le oti i le Sami i Matu i le 1862 ina ua faatoa tuua ai [Siamani].”1

O Le Tofotofoga o le Olaga Faaletino

Pe na aoga ea—le osigataulaga a le aiga o Andersen—na tuua ai la latou faatoaga lelei ma maliu ai lo latou tane ma le tama agaalofa? Ou te talitonu o le a fai mai le lalolagi e leai. Ae o le lalolagi ua leai se faatuatua, vaaiga mamao, ma le “vaaiga e faavavau”2 ua ofoina mai e le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.

O lena vaaiga e fesoasoani tatou te malamalama ai i lo tatou olaga faaletino ma ona tofotofoga e tele. Tatou te feagai ma le fefe, faalataina, faaosoosoga, agasala, leiloa, ma le tuuatoatasi. O faama‘i, faalavelave, faanoanoaga, ma le oti e nutimomoia ai a tatou miti. I nisi taimi, e foliga mai ai e sili atu a tatou avega nai lo le mea e mafai ona tatou tauaveina.

“E ui o le a eseese ia faamatalaga, o faalavelave, o tofotofoga ma suega e lei faamoemoeina, i le faaletino ma le faaleagaga, e oo mai ia i tatou taitoatasi ona o le olaga faaletino lenei,” na saunoa ai Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Sa ia faaopoopo mai: “Tatou te saili mo le fiafia. Tatou te moomoo mo le filemu. Tatou te faamoemoe mo le alofa. Ma e faamanuia i tatou e le Alii i le anoanoai o faamanuiaga ofoofogia. Ae faatasi ai ma le olioli ma le fiafia, e tasi le mea e mautinoa: o le a i ai taimi, itula, aso, o nisi taimi o tausaga o le a faamanu’aliaina ai lou agaga.”3

Tatou te lonosaia le oona ina ia tatou tofo i le suamalie (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:39). I upu a le perofeta o Isaia, ua faamamāina uma ai i tatou—ma filifilia—“i le ogaumu o i ai le puapuaga” (Isaia 48:10).

O Le Folafolaga o le Togiola

Ata
Faatusa o Keriso

Ata pue o le faatusa o Keriso na saunia e Alan Brent Harder

O puapuaga o se vaega o le “fuafuaga tele o le fiafia” a le Tama (Alema 42:8; tagai foi 2 Nifae 2:11). Ae e totonugalemu i lena fuafuaga le mafanafana ma le faamoemoe lea e sau mai “le Togiola sili ma le mamalu.”4 E ala i Lana Togiola, na afio mai ai Iesu Keriso e laveai i tatou. (Tagai i le Alema 36:3.)

O le Faaola sa “afio ifo … i lalo o mea uma” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6) ina ia mafai ona Ia tauaveina i Ona lava luga o tatou faigata ma mea sese. Na te silafia le auala e auauna mai ai ia i tatou ma le malamalama atoatoa i le mea tonu ma le pogai e tiga ai.

“Talu ai na puapuagatia le Faaola i soo se mea ma mea uma e mafai ona tatou lagonaina pe oo i ai, e mafai ona Ia fesoasoani e faamalolosi e ua vaivai,” na saunoa ai Peresitene James E. Faust (1920–2007), Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili. “Na Ia oo lava i nei mea uma. E malamalama o Ia i o tatou tigā ma o le a savali faatasi ma i tatou e oo lava i o tatou taimi sili ona pogisa.”5

O le mafuaaga lena e mafai ai ona tatou taula lo tatou faamoemoe tupito ia te Ia ma Lana Togiola.

“O lo tatou lalolagi lē mautonu ma faatauemu—o se lalolagi, i se tulaga maoae, e leai sona faamoemoe ia Iesu Keriso po o le fuafuaga a le Atua mo le fiafia o le tagata,” na saunoa ai Peresitene Russell M. Nelson. “Aisea e tupu ai na finauga ma faanoanoaga i le lalolagi atoa? E manino lava le mafuaaga. Afai e leai se faamoemoe ia Keriso, e leai se faailoaga o se fuafuaga paia mo le togiolaina o tagata. A aunoa ma lena malamalamaaga, e talitonu sesē tagata o le i ai i le asō e sosoo ma le faatamaiaga taeao—o le fiafia ma fegalegaleaiga faaleaiga ua na o sina taimi.”6

Ou te maua le faamoemoe ma le faamalologa ia Iesu Keriso pe a ou auai i le malumalu ma faalogo i upu a perofeta soifua. Ou te maua le mafanafana pe a ou suesue i tusitusiga paia lea e molimau mai ia te Ia ma Lana Togiola. Pe a faamata‘uina e le olaga nei lou “filemu e faaumatia,”7 liliu atu i le mea ua ou ta’ua o “mau mo le puipuiga.” O nisi nei o mau ou te fiafia i ai:

Feagaiga Tuai

  • “E faaumatia e ia le oti e faavavau, e soloiesea foi e le Alii o Ieova o loimata i mata uma lava” (Isaia 25:8).

  • “E moni, ua na tauave o tatou tiga, ma na tauave o tatou faanoanoa. … A ua manuʼa o ia ona o a tatou solitulafono, ua momomo o ia ona o a tatou amio leaga; o le aoaiga e filemu ai tatou sa i ona luga lea, o ona faalavalava foi ua malolo ai tatou” (Isaia 53:4–5).

Feagaiga Fou

  • “Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o a’u foi e malolo ai outou” (Mataio 11:28).

  • “E maua foi outou e le puapuaga i le lalolagi: a ia outou loto tetele; ua ou manumalo i le lalolagi” (Ioane 16:33).

Tusi a Mamona

  • “Ma o le a ia ave i ona luga le oti, ina ia mafai ona ia tatalaina fusi o le oti ia ua noatia ai ona tagata; ma o le a ia ave i ona luga o latou vaivaiga, ina ia mafai ona faatumuina ona loto i le alofa mutimutivale, e tusa ai ma la le tino, ina ia mafai ona ia silafia e tusa ai ma la le tino, le ala e fesoasoani ai i ona tagata, e tusa ma o latou vaivaiga.” (Alema 7:12).

  • “Ma o le a le mea tou te faamoemoe i ai? Faauta ou te fai atu ia te outou, tou te faamoemoe, e ala i le togiola a Keriso ma le mana o lona toetu, ia faatutu mai outou i le ola faavavau, ma o le pogai ona o lo outou faatuatua ia te ia e tusa ma le folafolaga” (Moronae 7:41).

Mataupu Faavae ma Feagaiga

  • “O le mea lea, ia fiafia, ma aua le fefefe, aua o A’u o le Alii ua Ou faatasi ma outou, ma o le a tu i tafatafa o outou; ma o le a outou molimau atu A’u, o Iesu Keriso lava, o A’u o le atalii o le Atua soifua, ma sa ou i ai ma o loo Ou i ai, ma o le a Ou alu atu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:6).

  • “O le mea lea, aua le fefefe e oo lava i le oti; ona e lē atoatoa lo outou olioli i le lalolagi lenei, ae o aʼu e atoatoa ai lo outou olioli” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 101: 36).

Ua molimau mai nei fuaiupu ma vaega o isi fuaiupu, i upu a Peresitene Boyd K. Packer (1924–2015), Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le “folafolaga o le togiola a Keriso.”8

O Aioiga a se Perofeta

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

A tatou malamalama i le matafaioi taua o loo faia e le Faaola i lo tatou fiafia i le taimi nei ma i le lalolagi a sau, ua tatou malamalama i le mafuaaga ua aioi mai ai Peresitene Nelson ia i tatou ia avea o Ia ma faavae faaleagaga o o tatou olaga:

“Ou te aioi atu ia te outou ia faaavanoa se taimi mo le Alii! Ia fai lou oe lava ia faavae faaleagaga ia mausali ma mafai ona tumau i taimi o tofotofoga e ala i le faia o mea na e faatagaina le Agaga Paia e faatasi ma oe i taimi uma.” O le faaavanoaina o le taimi mo le Alii, na faaopoopo mai ai Peresitene Nelson, e aofia ai le faia o le “taimi mo le Alii i Lona maota paia” e ala i auaunaga ma tapuaiga i le malumalu.9

“Ma ia te outou taitoatasi ua osia feagaiga o le malumalu, ou te aioi atu ia te outou ia saili—ma le agaga tatalo ma faifai pea—ia malamalama i feagaiga ma sauniga o le malumalu. …

“… Soo se taimi lava e tupu ai soo se ituaiga o faalavelave i lou olaga, o le nofoaga sili ona saogalemu e i ai faaleagaga o le ola lea i totonu o au feagaiga o le malumalu!

“Faamolemole talitonu mai ia te a’u pe a ou fai atu, a atiae lou faavae faaleagaga ma le mausali i luga o Iesu Keriso, e lē tatau la ona e fefe.”10

Taia i luga o Ona Alofilima

Ata
aiga

Anetelea ma tagata o lona aiga

O le a le mea na tupu ia Ane Katerina ma lana tama tama, o Anetelea? Pe na la faanoanoa ma toe foi atu i Tenimaka ina ua mavae le la malaga faanoanoa i le ono vaiaso i le Aai o Niu Ioka? Leai. O le faalagolago i la laua molimau i le Faaola ma le fuafuaga o le faaolataga, ma le faalagolago i le Atua, sa la malaga atu ai ma le lototoa i le nofoaafi, vaasitima, ma taavale solofanua. Sa la taunuu i le Vanu o Sate Leki i le aso 3 o Setema, 1862, ma auai i le fausiaina o Siona.

Sa la nonofo i Efaraima, Iutā, lea na faaipoipo ai Anetelea ma amata ai se aiga. Mulimuli ane, sa siitia atu e Anetelea lona aiga, e aofia ai lona tina, i Liae, Iutā, lea na avea ai o ia ma se faifaatoaga faamanuiaina, tagata e teutupe, ma se pulenuu. Sa ia auauna atu i se misiona e tolu tausaga i lona lava atunuu, e silia ma le luasefulu tausaga i au epikopo, ma le silia ma le tolusefulu tausaga i fautua maualuga po o le korama a faitaulaga sili. E toatolu ona atalii na auauna atu i ni misiona i Tenimaka ma Nouei.

I o tatou mata faaletino, e lē mafai ona tatou vaaia se taunuuga mamalu mai se amataga o loimata maligi. Ae faatasi ai ma le faatuatua ia Keriso, e mafai ai ona tatou tepa atu i le lumanai ma le faamoemoe. Ma e mafai ona tatou taofimau i le folafolaga e faapea e manatua ma tauia e le Alii Lana Au Paia faamaoni, e aofia ai Jens, Ane Katerina, ma Anetelea. Sa manatuaina i latou e le Alii, ma Na te manatuaina i tatou. Ua Ia folafola mai:

“E lē galo lava oe ia te au.

“Ua ou taia lou faatusa i ou alofilima” (Isaia 49:15-16).

Faamatalaga

  1. William Mulder, Homeward to Zion: The Mormon Migration from Scandinavia (1957), 149–50. O faamatalaga faaopoopo o le tala o le aiga o Andersen e sau mai ia Andrew B. Andersen, History of Andrew Rasmus Anderson, Pioneer of 1862 and Wife Nelsina M. Pederson, Pioneer of 1868, Daughters of the Utah Pioneers Biographical Collection; Jens Christensen, Rural Denmark, 1750–1980, trans. Else Buchwald Christensen (1983); Hamilton Gardner, History of Lehi: Including a Biographical Section (1913); Fern Gray, Life Sketch of Andrew R. Anderson, Daughters of the Utah Pioneers Biographical Collection; Andrew Jenson, “Narratives of the Emigration from the Scandinavian Mission 1852–1868,” History of the Scandinavian Mission (1979).

  2. Tagai Russell M. Nelson, “Ia Faamuamua le Atua,” Liahona, Nov. 2020, 93.

  3. Neil L. Andersen, “Manu’a,” Liahona,” Nov. 2018, 84.

  4. Neal A. Maxwell, “Molimau i le Maoae ma le Ofoofogia o le Togiola,” Liahona, Ape. 2002, 12.

  5. James E. Faust, “O Le Togiola, O Lo Tatou Faamoemoega Sili,” Liahona, Ian. 2002, 22.

  6. Russell M. Nelson, “A More Excellent Hope,” Ensign, Fep. 1997, 62.

  7. Ia Viia Oe le Atua,” Viiga, nu. 10.

  8. Boyd K. Packer, “O Le Taeao Pupula o le Faamagaloga,” Ensign, Nov. 1995, 20.

  9. Russell M. Nelson, “Faaavanoa se Taimi mo le Alii,” Liahona, Nov. 2021, 120, 21.

  10. Russell M. Nelson, “O Le Malumalu ma Lou Faavae Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2021, 96.