Seminelí
‘Iuniti 6: ‘Aho 4, 2 Nīfai 9–10


‘Iuniti 6: ‘Aho 4

2 Nīfai 9–10

Talateú

Naʻá ke ako ‘i he lēsoni kuo ‘osí ki he fakamoʻoni ‘a Sēkope ki he meʻa ‘e fai ‘e Sīsū Kalaisi maʻatautolu ‘i He‘ene Fakaleleí. Te ke fakakakato ‘i he lēsoni ko ‘ení hoʻo ako ki he 2 Nīfai 9 mo e ‘uluaki ‘aho ‘o e malanga ‘a Sēkopé ‘o ako ai ki he meʻa kuo pau ke tau fai ke tau maʻu ai ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o e Fakaleleí. Naʻe fakatokanga mai ‘a Sēkope ke ‘oua te tau fai ‘a e ngaahi fili ‘e tupu ai haʻatau mavahe mei he ‘Otuá, peá ne fakaafeʻi kitautolu ke tau haʻu kia Kalaisi ‘o moʻui. Te ke lau foki mo e 2 Nīfai 10 peá ke ako ai ki he meʻa naʻe fakahā ‘e Sēkope ki he kakaí ‘i he ‘aho hono hokó. Naʻe toe akoʻi ai ‘e Sēkope, neongo ‘e fakamoveteveteʻi ‘a ‘Isileli koeʻuhí ko e fai angahalá, ka ‘e kei manatu pē ‘a e ‘Eikí ki He‘ene ngaahi fuakava mo kinautolú, pea te Ne tānaki mai ‘a kinautolu ‘i he taimi te nau fakatomala ai pea foki mai kiate Iá. Naʻe pehē ‘e Sēkope ‘oku ʻikai mo ha toe puleʻanga kehe ‘i he māmaní te nau kalusefai honau ‘Otuá” (2 Nīfai 10:3). Naʻá ne kikiteʻi foki ‘e hoko ‘a ‘Amelika ko ha fonua ‘o e tauʻatāiná pea ‘e maluʻi ia mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ‘e ‘ikai te nau maʻu ha ngaahi tuʻi. Naʻe fakamoʻoniʻi ‘e Sēkope kuo pau ke fakavaivai ha taha ki he finangalo ‘o e ‘Otuá pea manatuʻi ‘oku makatuʻunga ‘i he ‘aloʻofa ‘a e ‘Otuá ‘a honau fakamoʻuí.

2 Nīfai 9:28–54

Naʻe fakatokanga ‘a Sēkope ki he ngaahi ngāue mo e ngaahi tōʻonga fakakaukau ‘oku tau mavahe ai mei he ‘Otuá pea fakaafeʻi ‘a kitautolu ke tau haʻu kia Kalaisi.

‘Oku tau fie maʻu kotoa pē ‘a e Fakamoʻuí koeʻuhí ko e Hingá mo ‘etau ngaahi angahala fakatāutahá. Naʻe fakamoʻoniʻi ‘e Sēkope ‘oku fakatauʻatāinaʻi kitautolu ‘i he Fakaleleí mei he ngaahi ola ‘o e Hingá pea tau lava ai ‘o ikunaʻi ‘etau ngaahi angahalá pea tau maʻu ‘a e moʻui taʻengatá. Naʻe ngāue ʻaki ‘e Sēkope ‘a e ‘īmisi ‘o ha matapā mo e hala ke fakatātaaʻi mai ‘a e meʻa ko ‘ení. Lau ‘a e 2 Nīfai 9:41, pea kumi ki he anga hono fakamatalaʻi ‘e Sēkope ‘a e hala kuo pau ke tau fononga ai ke tau maʻu ‘a e moʻui taʻengatá. Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení: ʻOkú ke pehē ko e hā hono ‘uhinga ‘o e “haʻu ki he ‘Eikí”? (Fakakaukau angé pe ‘okú ke ‘i he hala te ke lava ‘o ofi ange ai ki he Fakamoʻuí.) Ko e hā e ʻuhinga ‘o e “ʻoku lausiʻi ‘a e hala [ki he Fakamoʻuí], ka ‘oku tuʻu hangatonu atu ia ki muʻa”?

ʻĪmisi
ko e hala fihifihi mo e hala hangatonu ‘i loto mālie

Naʻe fakamatalaʻi foki ‘e Sēkope ko e fakamoʻuí ‘a e “tauhi ʻo e matapaá.” Ko hono fakataipe ‘eni ‘o e fatongia ‘o e Fakamoʻuí ‘i Heʻene hoko ko hotau fakamāú. Ko ia ‘okú Ne foaki mai ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o ‘Ene Fakaleleí kiate kitautolu ‘o makatuʻunga ‘i he anga ‘o ‘etau fakakaukaú mo ‘etau ngaahi ngāué. Naʻe toe akoʻi mahino mai foki ‘e Sēkope ‘a e founga ‘oku uesia ai ‘e heʻetau ngaahi tōʻonga fakakaukaú mo ‘etau ngaahi ngāué ‘a ‘etau lava ‘o haʻu ki he Fakamoʻuí.

  1. Fai ‘a e ngaahi meʻa ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ke tokoniʻi koe ke ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi tōʻonga fakakaukau, fakakaukau mo e ngaahi ngāue ‘a ia te nau tataki atu kitautolu ki he Fakamoʻuí:

    1. Tā ha laine mei ‘olunga ki lalo ‘i ha peesi ‘o hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, peá ke hiki ‘a e Fakamavaheʻi Kitautolu meia Kalaisi ‘i he tafaʻaki ‘e taha mo e Ha‘u kia Kalaisi ‘i he tafa‘aki ‘e tahá.

    2. Lau ‘a e 2 Nīfai 9:27–39, pea kumi ki ha ngaahi ngāue pe ngaahi tōʻonga fakakaukau naʻe fakatokanga mai ‘a Sēkope te tau lava ‘o mavahe ai mei he Fakamoʻuí. Hiki ha lisi ‘o e ngaahi meʻa naʻá ke maʻu ‘o kau ki aí ki he kōlomu ‘o e “Fakamavaheʻi Kitautolu mei he Fakamoʻuí” ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá. Te ke toe lava foki ‘o fakaʻilongaʻi ia ‘i hoʻo folofolá. (Fakatokangaʻi ange, ko e 2 Nīfai 9:28–29 ko ha veesi fakataukei folofola ia. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ia ‘i ha founga ‘oku mahinó koeʻuhí ke faingofua haʻo kumi ki ai ‘i he kahaʻú.)

    3. Fili ha taha ‘o e ngaahi ngāue pe tōʻonga fakakaukau naʻá ke maʻú, peá ke tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i ha peesi kehe ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: ‘E taʻofi fēfē kitautolu ‘e he ngāue pe tōʻonga fakakaukau ko ‘ení mei haʻatau haʻu kia Kalaisi pea maʻu ‘a e ngaahi tāpuaki kotoa ‘o ‘Ene Fakaleleí?

    4. Naʻe tānaki mai foki ‘e Sēkope ki heʻene fakatokanga ki he ngaahi ngāue mo e ngaahi tōʻonga fakakaukau ‘oku tau mavahe ai mei he ‘Eikí, ‘a ‘ene akoʻi mo e ngaahi ngāue mo e ngaahi tōʻonga fakakaukau te nau tokoniʻi kitautolu ke tau haʻu kia Sīsū Kalaisi. Lau ‘a e 2 Nīfai 9:23, 42, 45–46, 49–52, pea kumi ki he ngaahi meʻa naʻe akoʻi ‘e Sēkope te nau ‘omi kitautolu ki he ‘Eikí. Hiki ‘a e ngaahi meʻa kuó ke maʻú ki he kōlomu ‘o hoʻo sātí ki he “Haʻu kia Kalaisí.”

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Naʻá ke ʻilo‘i hoʻo ako ‘a e 2 Nīfai 9:28–54, ‘a e tefitoʻi moʻoní: Ko e taimi ‘oku tau fili ai ke tau haʻu ki he ‘Eikí pea tau moʻui ‘o fakatatau ki Hono finangaló, te tau lava ‘o maʻu ai ‘a e ngaahi tāpuaki kotoa ‘o e Fakaleleí.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻí ‘i ha ngāue ‘e ua pe lahi ange ‘i he ngahi ngāue ‘i laló, ke tokoniʻi koe ‘i hoʻo fakahoko ‘a e meʻa kuó ke akó:

    1. Naʻá ke lau ‘i he 2 Nīfai 9:23 kuo fekauʻi kitautolu ‘e he ‘Eikí ke tau fakatomala pea papitaiso. Neongo kuó ke ‘osi papitaiso, ka ‘oku tokoniʻi fēfē nai koe ‘i hoʻo fakafoʻou hoʻo ngaahi fuakava ‘o e papitaisó ‘i he sākalamēnití, ke ke haʻu ki he ‘Eikí pea maʻu ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o ‘Ene Fakaleleí?

    2. ‘Okú ke pehē ko e hā hono ‘uhinga ‘o e maʻu ha “tui haohaoa ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ‘o ‘Isilelí” (2 Nīfai 9:23)? Ko e hā nai ha ngaahi founga ‘e niʻihi ‘okú ke fakahā ai he taimí ni ‘a e tui ki he ‘Eikí?

    3. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “tafoki mei hoʻomou ngaahi angahalá”? (2 Nīfai 9:45). Ko e hā ha meʻa te ne lava ‘o tokoniʻi koe ke ke tafoki mei hoʻo ngaahi angahalá?

    4. Ko e hā ha ngaahi sīpinga ‘o hono foaki ‘o e paʻangá “ki he meʻa ‘oku taʻeʻaongá” pe ngāue ki he “meʻa ‘a ia ‘oku ‘ikai fakafiemālié” (2 Nīfai 9:51)? ‘Oku tokoniʻi fēfē koe ʻi hoʻo fakaʻehiʻehi mei he koví pe ngaahi meʻa laulaunoá ke ke haʻu ki he ‘Eikí? Te ke lava fēfē ‘o ngaohi ke potupotutatau ho taimi ‘okú ke fakaʻaongaʻi ki he ngaahi ‘ekitivitī kehekehe ‘i he ‘apiakó, akó, Siasí, fakafiefiá, mo e fakasōsialé?

    5. . Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ‘o “keinanga ‘i he ngaahi meʻa ‘a ia ‘oku ‘ikai ke ‘auhá” (2 Nīfai 9:51)?

    6. Naʻe kole ‘e Sēkope ki he kakaí ke nau “ʻoatu ‘a e fakafetaʻi” pea “tuku ke nēkeneka ‘a homou lotó” (2 Nīfai 9:52). ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke ke muimui ki he akonaki ko ‘ení ‘i hoʻo feinga ke haʻu ki he Fakamoʻuí?

  2. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha ngaahi ngāue mo e ngaahi tōʻonga fakakaukau ‘e taha pe lahi ange kuó ke ako ki ai ‘a ia kuó ne ‘omi koe ke ke ofi ange ki he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofolá—2 Nīfai 9:28–29

Ko e hā ha meʻa ‘okú ke fai ke fakaʻaongaʻi lelei taha ai ho ngaahi faingamālie fakaakó? Ko e hā hoʻo ngaahi palani ki he kahaʻu ‘o hoʻo akó?

Lau ‘a e lea ko ‘eni naʻe fai ‘e Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, pea laineʻi ‘a e ngaahi tāpuaki ‘oku maʻu ‘i he akó: “ʻOku mou fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ‘oku hanga mai mei muʻa. ‘Oku mou aʻu mai ‘eni ki ha māmani ‘oku feʻauʻauhi lahi ‘aupito. Kuo pau ke mou feinga ke mou aʻusia ‘a e tuʻunga fakaako kotoa pē te mou lava ‘o aʻusiá. Kuo fakahinohinoʻi kitautolu ‘e he ‘Eikí ‘o kau ki hono mahuʻinga ‘o e akó. Te ne fakafeʻungaʻi kimoutolu ki ha ngaahi faingamālie mahuʻinga ange. Te ne teuteuʻi kimoutolu ke mou fai ha meʻa ‘oku mahuʻinga ange ‘i he māmani lahi ko ‘eni ‘o e ngaahi faingamālie ‘oku hanga mai mei muʻá. Kapau te mou lava ‘o hū ki he kolisí pea ko e meʻa ia ‘oku mou fakaʻamu ki aí, pea mou fai ia. Kapau ‘oku ‘ikai te mou fie hū ki he kolisí, pea mou hū ki ha ‘api ako fakangāue pe ‘api ako fakapisinisi ke ngaohi ai ke māsila ange homou ngaahi potó pea fakatupulaki ai homou faingamālié.” (“Converts and Young Men,” Ensign, May 1997, 49–50).

Lau ‘a e 2 Nīfai 9:28, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi meʻa naʻe pehē ‘e Sēkope ko e ngaahi tauhele ia ki he ako ‘i he tōʻonga fakakaukau ‘oku halá.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. ‘Okú ke pehē ko e hā hono ‘uhinga ‘o e lea ko ‘ení “ʻo ka nau ka akonekina ‘oku nau pehē ‘oku nau poto”?

    2. Ko e hā ha fakatuʻutāmaki ‘o ‘etau fakakaukau ‘oku tau poto ange ‘i he mātuʻá, ko ‘etau pīsopé pe palesiteni fakakoló, ko e palōfitá, pe ko ‘etau Tamai Hēvaní?

Lau ‘a e 2 Nīfai 9:29, pea kumi ki he ngaahi meʻa ‘oku fie maʻu ke ke manatuʻi ‘i hoʻo fekumi ki he akó.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: ‘E tokoniʻi fēfē koe ‘e he ako fakamātoato ‘o e folofolá ke ke moʻui ‘o fakatatau ki he tefitoʻi moʻoni ‘i he 2 Nīfai 9:29?

2 Nīfai 10

ʻOku poupouʻi ʻe Sēkope hono kakaí ke nau fiefia pea haʻu ki he ʻEikí

Naʻe toe fakamoʻoniʻi ‘e Sēkope ‘a e mālohi ‘o e ‘Eikí ke fakahaofi mei he ngaahi nunuʻa ‘o e angahalá ‘i he ‘aho hono ua ‘o ‘ene akonakí. Naʻe toe akoʻi foki ‘e Sēkope ‘a hono kakaí ki he founga ‘oku totonu ke nau tali ai ‘a e ‘aloʻofá ‘i he meʻaʻofa ‘o e fakaleleí. Lau ‘a e 2 Nīfai 10:20, 23–25, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku fakahā mai ai ‘a e meʻa naʻe akoʻi ‘e Sēkope ‘oku totonu ke tau fai ‘i heʻetau tali ‘a e feilaulau ‘a e Fakamoʻuí maʻatautolú.

  1. Tali ha fehuʻi ‘e taha pe lahi ange ‘i he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. ‘I hoʻo fakakaukau ki he meʻa kuó ke ako ‘o kau ki he Fakamoʻuí, ko e hā leva ‘a e ‘uhinga te ke fie maʻu ai ke ke “manatu [maʻu ai pē) kiate iá” (2 Nīfai 10:20)?

    2. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘okú ke ongoʻi ai ‘e fakahā ‘e haʻo liʻaki pe fakatomala mei ha meʻa naʻá ke fai ‘oku hala ‘a hoʻo houngaʻia mo hoʻo ‘ofa ki he Fakamoʻuí?

    3. Ko e hā ha meʻa kuó ke ako ‘o kau ki he Fakamoʻuí ‘okú ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ha ‘amanaki lelei kae ‘ikai “punou hifo” ho ‘ulú ‘i he loto-foʻi?

Ko ha kupuʻi lea mahuʻinga ‘i he vahe ko ‘ení ‘a e “fakalelei ‘a kimoutolu ki he finangalo ‘o e ‘Otuá” (2 Nīfai 10:24). ‘Oku ‘uhinga ia ki he totonu ke tau toe fokotuʻu ha fetuʻutaki vāofi mo e ‘Eikí ‘a ia ‘oku tau talangofua ai mo muimui ki Hono finangaló. Toe vakai ki ha ngaahi potu folofola kuó ke fakaʻilongaʻi ‘i he 2 Nīfai 9–10. Fekumi ki he fakahinohino ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ‘i hoʻo fakakaukau ki ha meʻa te ke lava ‘o fai ke ke fakalelei ai koe ki he finangalo ‘o e ‘Otuá.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 2 Nīfai 9–10 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: