Seminelí
ʻIuniti 25: ‘Aho 1, 3 Nīfai 11:18–3 Nīfai 12


‘Iuniti 25: ‘Aho 1

3 Nīfai 11:18–12:48

Talateú

Naʻe hili ‘a e haʻu taki taha ‘a e kakai naʻa nau ‘i he temipalé ‘i he fonua ko Mahú ‘o ala ki he ngaahi mata kafo ‘i he vakavaka, mo e ongo nima, mo e vaʻe ‘o Sīsū Kalaisí, naʻe foaki ‘e he Fakamoʻuí kia Nīfai mo ha niʻihi kehe ‘a e mālohi ke fai papitaiso. Naʻe fakatokanga ‘a e Fakamoʻuí ki he kakaí ke nau fakaʻehiʻehi mei he fekeʻikeʻí peá Ne talaʻofa kiate kinautolu te nau moʻuiʻaki ‘a e ongoongoleleí te nau maʻu ‘a e puleʻanga ‘o e ‘Otuá. Naʻá Ne toe akoʻi foki kiate kinautolu ‘a e founga te nau maʻu ai ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o ‘Ene ongoongoleleí peá Ne fakahinohinoʻi ‘a kinautolu ke nau tākiekina mai ‘a e kakai kehé ki he meʻa ‘oku leleí. Naʻe fakahā ‘e he Fakamoʻuí kuó Ne fakakakato ‘a e fono ‘a Mōsesé, peá Ne tuku ki he kakaí ha fono ‘oku māʻolunga ange ke teuteuʻi kinautolu ke nau hoko ‘o hangē ko Iá mo ‘etau Tamai ‘i Hēvaní.

3 Nīfai –11:18-30

‘Oku foaki ‘e Sīsū Kalaisi kia Nīfai mo ha niʻihi kehe ‘a e mālohi ke fai papitaiso peá Ne valokiʻi ‘a e fekeʻikeʻí

‘Okú ke manatu ki hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo naʻá ke maʻu ‘i hoʻo teuteu ki ho papitaisó, pe kuó ke nofo ‘o vakai ki haʻo kaungāmeʻa pe mēmipa ‘o ho fāmilí ‘i heʻene teuteu ke papitaisó? ‘Oku ‘i ai ha kakai tokolahi ‘oku ‘i ai haʻanau ngaahi fehuʻi hangē ko ‘ení,“Ko hai te ne lava ‘o papitaiso aú?” mo e “ʻOku fakahoko fēfē ‘a e ouau ‘o e papitaisó?” Fakakaukau ki ha founga te ke tali ai ki he ngaahi fehuʻi ko iá.

Naʻá ke ‘ilo ‘i hoʻo ako ‘a e 3 Nīfai 11:1–17, ki he hā mai ‘a Sīsū Kalaisi ki he “kakai Nīfaí, ‘o takatakai ‘i he temipale ‘a ia naʻe ‘i he fonua ko Mahú” (3 Nīfai 11:1). Naʻe ala ‘a e kakai ko iá ki Hono ngaahi mata kafó pea nau hoko ko e kau fakamoʻoni fakafoʻituitui ki Heʻene Toetuʻú mo Hono faka-ʻOtuá. Naʻe hili pē ‘a e meʻa naʻe hoko ko iá, naʻe akoʻi leva ‘e he Fakamoʻuí ‘a kinautolu ‘o kau ki he papitaisó, kau ai pe ko hai ‘oku lava ‘o papitaisó mo e founga ‘oku fakahoko ai ‘a e ngaahi papitaisó.

ʻĪmisi
Papitaisó

Lau ‘a e 3 Nīfai 11:18–22, 24–25, pea hiki haʻo tali ki he fehuʻi “Ko hai te ne lava ‘o papitaiso aú?”

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he 3 Nīfai 11, ‘oku tau ‘iloʻi mei he meʻa naʻe folofola ‘aki pea fai ‘e he Fakamoʻuí: Kuo pau ke fakahoko ‘a e papitaisó ‘e ha taha ‘okú ne maʻu ‘a e mafai totonú. ‘Oku fakamoʻoniʻi ‘e he fakahā ‘o e onopōní ‘oku lava ke fakahoko ‘a e papitaisó ‘e ha taha ‘okú ne maʻu ‘a e lakanga ‘o e taulaʻeiki ‘i he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné (vakai ki he T&F 20:46) pe ‘okú ne maʻu a e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (vakai ki he T&F 20:38–39; 107:10–11). Ko e meʻa ‘e tahá, kuo pau ke ngāue ‘a e tokotaha ko iá ‘o fakatatau ki he fakahinohino ‘a ha taki lakanga fakataulaʻeiki ‘okú ne maʻu ‘a e ngaahi kī totonu ‘o e lakanga fakataulaʻeikí ‘a ia ‘okú ne lava ‘o fakamafaiʻi hono fakahoko ‘o e ouaú (hangē ko ha pīsope, palesiteni fakakolo, palesiteni fakamisiona, pe Taki Māʻolunga).

Lau ‘a e 3 Nīfai 11:23–27, pea hiki ha tali ki he fehuʻi “ʻOku founga fēfē hono fakahoko e ouau ‘o e papitaisó?”

  1. Hiki ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai kuo pau ke fakahoko ‘a e papitaisó ‘i he founga kuo fakahā mai ‘e he ‘Eikí. Ko e hā ha meʻa ‘e hoko kapau ‘oku hala hono ngāue ʻaki ‘o e fakalea ‘o e ouau ‘o e papitaisó pe ‘oku ‘ikai ke fakauku kakato ‘i he vaí ‘a e tokotaha ‘oku papitaisó?

  2. Tali ha fehuʻi ‘e taha pe lahi ange ‘o e ngaahi seti fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e hā ha meʻa ‘okú ke manatuʻi ‘o kau ki he ‘uhinga naʻá ke papitaiso aí mo e fakataha lotu papitaisó? Ko hai naʻá ne papitaiso koé? Ko e hā ho taʻu motuʻá? Ko e hā ha ngaahi ongo naʻá ke maʻu ‘i he taimi naʻá ke papitaiso aí? Ko e hā hano mahuʻinga kiate koe hono papitaiso koe ‘e ha taha ‘okú ne maʻu ‘a e mafai totonú pea ‘i he founga kuo fakahā mai ‘e he ‘Eikí?

    2. Kuó ke toki mamata nai ki ha taha ‘oku papitaiso? Ko e hā ha ngaahi ongo naʻá ke maʻú?

    3. Kapau ‘okú ke maʻu ‘a e lakanga ko e taulaʻeikí ‘i he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ko e hā haʻo fakakaukau ki hoʻo ‘iloʻi ʻokú ke maʻu ‘a e mafai ke ke fai papitaiso? Kapau kuó ke maʻu ha faingamālie ke ke papitaiso ha taha, ko e hā ha meʻa naʻá ke ongoʻi pe naʻá ke ako mei he meʻa ko iá?

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he 3 Nīfai 11:28–30, naʻe akonaki ‘a e ‘Eikí ki he kakaí ke tuku ‘a e fakakikihi pe fefakakikihiʻaki (fakafekiki) ‘iate kinautolu ‘o kau ki he papitaisó pe ngaahi tefito kehe ‘o e tokāteliné. Naʻá Ne akoʻi foki ‘oku ‘o e tēvoló ‘a e fakakikihí pea ‘oku totonu ke fakangata ia.

3 Nīfai 11:31–41

‘Oku fakahā ‘e Sīsū Kalaisi ‘a ‘Ene tokāteliné

Fakakaukau ki ha meʻa naʻá ke fai ‘i he ‘ahó ni (ha ngāue) ‘a ia naʻe tupu ai ha ola lelei. Hiki ‘a e ngāué mo hono leleí ‘i he ngaahi tafaʻaki totonu ‘o e fakatātā ‘i laló. Hili ia peá ke fakakaukau ki ha meʻa naʻá ke fai ‘i he ‘ahó ni ‘a ia naʻe tupu ai ha ola naʻe ‘ikai lelei.

ʻĪmisi
ngahau

‘Oku faʻa ui ‘i he taimi ‘e niʻihi ‘a e fetuʻutaki ‘a ha ngāue mo hono olá ko e lao ‘o e utu-taʻú. ‘Oku pehé ni hono fakamatalaʻi ia ‘e he fakahā ‘o e onopōní: “He ko e meʻa ko ia ‘okú [ke] tūtuuʻí, ko e meʻa pē ia te [ke] utú, ko ia, kapau te [ke] tūtuuʻi ʻa e leleí te [ke] utu foki ‘a e lelei ko [hoʻo] totongí” (T&F 6:33).

Lau ‘a e 3 Nīfai 11:31, pea kumi ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe folofola ‘a Sīsū Kalaisi te Ne fakahā ki he kakai.

  1. Hangē ko ia kuo tohi ‘i he 3 Nīfai 11:32–39, naʻe fakahā ‘e Sīsū Kalaisi ‘a ‘Ene tokāteliné, “ʻa ia kuo tuku kiate [Ia] ‘e he Tamaí” (3 Nīfai 11:32). Hiki tatau ‘a e saati ‘i laló ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá. Lau ‘a e potufolofola taki taha, pea kumi ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi ngāué mo e ngaahi ola naʻe akoʻi ‘e Sīsū Kalaisi ‘oku fekauʻaki mo ‘Ene tokāteliné. Lekooti ‘a e meʻa naʻá ke maʻú ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

    Ngaahi Ngāué

    Ngaahi Olá

    3 Nīfai 11:32–34

    3 Nīfai 11:35–36

    3 Nīfai 11:37–38

    3 Nīfai 11:39–40

Fakatatau ki hoʻo sātí, ko e hā ‘a e ngaahi tefitoʻi ngāue naʻe akoʻi ‘e Sīsū Kalaisi kuo pau ke fai ‘e he fānau kotoa ‘a e Tamai Hēvaní pea te nau hū ai ki he puleʻanga ‘o e langí?

Mahalo kuó ke fakatokangaʻi ‘i he 3 Nīfai 11:32 ‘oku pehē ai ‘oku fakamoʻoniʻi ‘e he Laumālie Mā’oniʻoní ‘a e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Fakalaulauloto ki he taimi fakamuimui taha kuo fakamoʻoniʻi atu ai ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe ‘a hono moʻoni mo e ‘ofa ‘a e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

3 Nīfai 12:1–16

‘Oku akoʻi ‘e Sīsū Kalaisi ‘a e kakaí ‘o kau ki he ngaahi tāpuaki ‘oku tau maʻu ‘i heʻetau moʻui ʻaki ‘Ene ongoongoleleí

ʻĪmisi
Ko e Akonaki ʻa Sīsū ʻi he Hēmisifia Hihifó

Fai ‘a e kiʻi sivi tonu-hala ko ‘ení ‘aki haʻo siakaleʻi ‘a e ngaahi tali ‘i laló:

  • Ko e finangalo ‘o e Tamai Hēvaní ke tau haohaoa.

  • ‘Oku fie maʻu ke tau haohaoa ‘i he moʻui ko ‘ení ke tau lava ‘o hū ki he puleʻanga fakasilesitialé.

  • Te tau lava ‘o haohaoa.

‘Uluaki lau ‘a e 3 Nīfai 12:48 ke tokoni ki hoʻo vakaiʻi hoʻo ngaahi talí. (Ko ha veesi fakataukei folofola ‘a e potu folofola ko ‘ení. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ia ‘i ha founga ‘oku mahinó koeʻuhi ke faingofua haʻo kumi ki ai ‘i he kahaʻú.)

ʻĪmisi
ʻEletā Russell M. Nelson

‘Oku founga fēfē haʻatau lava ‘o haohaoá? Naʻe fai ‘e ‘Eletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e lea ko ‘eni ‘o kau ki he fekau ke tau haohaoá: “ʻOku ‘ikai fie maʻu ke tau lotosiʻi kapau ‘e hangē ‘oku faingataʻa pea ‘ikai hano ngataʻanga ‘o ‘etau ngaahi feinga he taimí ni ki he haohaoá. ‘Oku teʻeki fakapapauʻi ‘a e haohaoá. ‘Oku toki lava pē ke hoko kakato mai ia ‘i he hili ‘a e Toetuʻú pea fakafou mai pē ‘i he ‘Eikí. ‘Oku tatali mai ia kiate kinautolu kotoa pē ‘oku nau ‘ofa ‘iate ia mo tauhi ‘ene ngaahi fekaú” (“Perfection Pending,” Ensign, Nov. 1995, 88).

Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ‘ení: ‘Okú ke pehē ko e hā hono ‘uhinga ‘o e pehē ‘oku toki lava pē ke hoko mai ‘a e haohaoá “ʻi he ‘Eikí”?

Toe vakai ki he kiʻi sivi tonu-hala naʻá ke toki faí, pea liliu ha taha pē ‘o hoʻo ngaahi talí ‘o makatuʻunga ‘i he meʻa naʻá ke ako mei he 3 Nīfai 12:48 mo e lea ‘a ‘Eletā Nalesoní.

‘Oku faʻa ui he taimi e niʻihi ‘a e ngaahi akonaki ‘a Sīsū Kalaisi ‘i he 3 Nīfai 12–14 ko e “malanga ‘i he temipalé” koeʻuhí he ‘oku faitatau ia pea ’okú ne faʻa fakatupulaki ‘etau ‘ilo ki he malanga ‘iloa ‘a e Fakamoʻuí ‘a ia ‘oku ui ko e Malanga ‘i he Moʻungá (vakai ki he Mātiu 5–7). Naʻe akoʻi ‘e Palesiteni Hāloti B. Lī, “Kuo foaki mai ‘e he ‘Eikí kiate kitautolu ‘i he Malanga ‘i he Moʻungá ha fakahā fekauʻaki mo hono ‘ulungāngá, ‘a ia naʻe haohaoa, pe ko ha meʻa te tau lava ‘o lau ko ha ‘hisitōlia ‘o ‘ene moʻuí’ ‘a ia naʻá ne tohi hono silapa kotoa pē ‘i he ngaahi ngāue, pea ‘i heʻene fai iá, kuó ne foaki mai ai ha mape ki heʻetau moʻuí” (Decisions for Successful Living [1973], 56). Kumi ‘i hoʻo ako ‘a e 3 Nīfai 12–14, ki ha ngaahi founga ‘oku finangalo ‘a e Fakamoʻuí ke ke feinga ai ki he haohaoá.

Hangē ko e Malanga ‘i he Moʻungá, naʻe kamata ‘e he Fakamoʻuí ‘ene malanga ki he kau Nīfaí ‘aki ‘a e ngaahi tāpuaki—ko hano fakahā ‘o e ngaahi monūʻia mo e tuʻunga fakafiefia ‘o kinautolu ‘oku tui faivelengá (vakai ki he 3 Nīfai 12:1–12). Kumi ‘i hoʻo lau iá, ki he ngaahi ‘ulungaanga ‘oku poupouʻi kitautolu ‘e he Fakamoʻuí ke tau fakatupulaki mo e ngaahi tāpuaki ‘okú Ne talaʻofa mai kiate kitautolu koeʻuhi ko ʻetau fai iá. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi ‘ulungaanga mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí ‘i hoʻo lau iá. ‘E ‘aonga kapau te ke ‘iloʻi ko e ‘uhinga ‘o e angavaivaí (3 Nīfai 12:3) ko e loto-fakatōkilalo mo e fakafalala ia ki he ‘Eikí, pea ‘oku lava ke ‘uhinga ‘a e tangí (3 Nīfai 12:4) ki ha ongoʻi loto-mamahi koeʻuhi ko ‘etau ngaahi angahalá ‘a ia ‘okú ne fakatupu ‘a e fakatomalá, pea ‘oku lava ke ‘uhinga ‘a e angamaluú (3 Nīfai 12:5) ki he loto-fakatōkilalo mo e loto-vaivai ke tukulolo ki he finangalo ‘o e ‘Otuá, pe faʻa kātaki ‘i hono kātekina taʻe-lāunga ‘a e mamahí.

  1. Fili ha ‘ulungaanga ‘e taha naʻá ke toki lau ‘o kau ki ai ‘a ia ‘okú ke lolotonga feinga pe te ke feinga ke ke maʻu. Hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e ngaahi tāpuaki ‘okú ke lolotonga maʻu pe ‘amanaki ke ke maʻu ‘i hoʻo fakatupulaki ‘a e ‘ulungaanga ko iá.

‘Oku tau ako mei he ngaahi moʻoni lahi ‘i he 3 Nīfai 12:1–12, kapau te tau moʻui ‘o fakatatau ki he ngaahi akonaki ‘a Sīsū Kalaisí, ‘e tāpuekina kitautolu pea te tau mateuteu ke tau hū atu ki he puleʻanga ‘o e langí. Kapau te tau fai ia, te tau hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga pe ko ha maama ki he māmaní (vakai ki he 3 Nīfai 12:14–16).

3 Nīfai 12:17–48

‘Oku akoʻi ‘e Sīsū Kalaisi ki he kakaí ‘a e fono māʻolunga ange ko ia te ne tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ‘o hangē ko Ia mo e Tamai Hēvaní

Naʻe akoʻi ‘e Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí ‘a e founga ke nau haʻu ai kiate Ia ‘i heʻenau fakatomala mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú (vakai ki he 3 Nīfai 12:19–20). Naʻá Ne folofola ‘i hono toe ‘o e 3 Nīfai 12, ‘o kau ki ha ngaahi konga ‘o e fono ‘a Mōsesé hili ia peá Ne akoʻi ha fono ‘oku māʻolunga ange. Naʻá Ne fokotuʻu mai ha ngaahi konga ‘o e fono ‘a Mōsesé ‘aki ‘a e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “naʻe pehē ‘e kinautolu ‘o e kuonga muʻá” pe “pea ‘oku tohi.” Hili ia naʻá Ne fokotuʻu mai leva ‘a e fono foʻou mo māʻolunga ange ‘a ia ‘okú Ne finangalo ke tau moʻuiʻaki ‘i he ‘ahó ní, ‘aki ‘a e kupuʻi lea ko e “ʻoku ou pehē kiate kimoutolu …”

  1. Lau ‘a e ngaahi potu folofola ko ‘ení, pea hiki ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e ngaahi ‘ulungaanga naʻe folofola ‘a e Fakamoʻuí te ne taki atu kitautolu ki he haohaoa:

    1. 3 Nīfai 12:21–22. ‘E ‘aonga kapau ‘e mahino kiate koe, ko e foʻi lea vale ko ha lea fakasiʻisiʻi ia ‘okú ne fakahā mai ha manuki, fehiʻa fakahāhā, pe taaufehiʻa.

    2. 3 Nīfai 12:23–24. Ngāue ʻaki ‘a e futinouti 24a ke tokoni atu ke ke ‘iloʻi hono ‘uhinga ‘o e fakalelei ki ha tahá.

    3. 3 Nīfai 12:25 ‘E ‘aonga kapau ‘e mahino kiate koe ko hono ‘uhinga ‘o e “fakalelei vave mo hono filí” ke fakaleleiʻi vave ha ngaahi palopalema mo ha niʻihi kehe pea ‘oua ‘e tuku ia ke kovi ange ‘o hoko ko ha ngaahi palopalema lalahi ange. Naʻe akoʻi ‘e ‘Eletā Tēvita E. Soleniseni, lolotonga ‘ene hoko ko ha mēmipa ‘o e Kau Fitungofulú ‘o pehē, “ʻOku ‘ikai ke ‘i ai ha feituʻu ‘e ‘aonga lahi ange ai ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ka ko hotau ngaahi fāmilí” (“Forgiveness Will Change Bitterness to Love,” Ensign pe Liahona, Mē 2003, 11).

    4. 3 Nīfai 12:27–30. ‘E ‘aonga kapau ‘e mahino kiate koe ‘oku ‘uhinga ‘a e holi koví ki ha holi ‘oku taʻetotonu, mo kovi pea siokita

    5. 3 Nīfai 12:38–42.

    6. 3 Nīfai 12:43–45.

Ko e tefitoʻi moʻoni ‘e taha te tau lava ‘o ako mei he ngaahi veesi ko ‘eni ‘i he 3 Nīfai 12 ko e: Ko e taimi ko ia ‘oku tau haʻu ai kia Sīsū Kalaisí pea tauhi ‘Ene ngaahi fekaú, ‘oku lahi ange ai ‘etau lava ke hoko ‘o hangē ko Iá mo ‘etau Tamai ‘i Hēvaní ‘a ia ‘okú Na haohaoá.

ʻĪmisi
Palesiteni James E. Faust

Naʻe fakamatalaʻi ‘e Palesiteni Sēmisi E. Fausi ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí, neongo ‘oku ‘ikai te tau lava ‘o aʻusia ‘a e haohaoá ‘i he moʻui ko ‘ení, ka kuo pau ke tau fakalakalaka ki he haohaoá ‘i he taimí ni koeʻuhi ke tau lava ‘o aʻusia ia ‘i he moʻui ka hoko maí: “Ko ha taumuʻa taʻengata ‘a e haohaoá. Neongo ʻoku ‘ikai te tau lava ‘o haohaoa ‘i he moʻui fakamatelié, ka ko ha fekau ke tau feinga ke tau aʻusia ia, ‘a ia te tau toki lava ‘o aʻusia ia tuʻunga ‘i he Fakaleleí” (“This Is Our Day,” Ensign, May 1999, 19).

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—3 Nīfai 12:48

  1. Vakai angé pe te ke lava ‘o ako maʻuloto haohaoa ‘a e 3 Nīfai 12:48. Hiki ‘a e vēsí ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘i he taimi te ke pehē ai kuó ke maʻuloto iá.

Manatuʻi, ‘oku ‘ikai ‘amanaki ‘a e ‘Eikí te tau haohaoa ‘i he meʻa kotoa pē ‘i heʻetau moʻui fakamatelié, ka ‘i heʻetau feinga faivelenga ke tau muimui kiate Ia pea maʻu ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o e Fakaleleí, te tau toki lava ai ‘o haohaoa.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 3 Nīfai 11:18–12:48 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: