Seminelí
‘Iuniti 29: ‘Aho 1, Molomona 8:12–41


‘Iuniti 29: ‘Aho 1

Molomona 8:12–41

Talateú

Hili ‘a e tohi ‘e Molonai ‘o kau ki hono fakaʻauha ‘o hono kakaí mo e pekia ‘a ‘ene tamaí, naʻá ne kikite ‘o kau ki hono ‘omi ‘o e Tohi ʻa Molomoná peá ne fakatokanga kiate kinautolu te nau fakaongoongokoviʻi iá. Naʻe mamata ‘a Molonai ki hono ‘omi ‘a e lekooti ʻo e kau Nīfaí ‘i ha ‘aho ‘o e fai angahala lahi, ‘a ia ‘e ‘ofa lahi ange ai ‘a e tokolahi ‘i he ngaahi koloa fakamāmaní ʻi he ‘Otuá. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ‘e “fuʻu mahuʻinga ‘aupito” (Molomona 8:14) ‘a e Tohi ʻa Molomoná ‘i he ngaahi tuʻunga fakalaumālie fakatuʻutāmaki ‘o e ngaahi ‘aho fakaʻosí.

Molomona 8:12–32

ʻOku kikiteʻi ʻe Molonai ʻa hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Hiki ‘a e ngaahi meʻa-foaki ‘okú ke pehē ko e ngaahi meʻa-foaki mahuʻinga taha ia kuo foaki atu kiate koe:

Fakakaukau siʻi ki he ‘uhinga kuo hoko ai ‘a e ngaahi meʻa-foaki ko iá ko ha tapuaki kiate koe.

Lau ‘a e lea ko ‘eni naʻe fai ‘e Palesiteni ‘Ēsela Tafi Peniasoni: “ʻOku ou fie lea ‘o kau ki he taha ‘o e ngaahi meʻa-foaki mahuʻinga taha kuo foaki mai ki he māmaní ‘i he ngaahi kuonga fakaonopōní. Ko e meʻa-foaki ko ia ‘oku ou fakakaukau ki aí ‘oku mahuʻinga ange ia ‘i he ngaahi faʻu foʻou kuo ‘omi ‘e he ngaahi liliu foʻou fakangāue mo fakatekinolosiá. Ko e meʻa-foaki ‘eni ia ‘oku mahuʻinga ange ki he faʻahinga ‘o e tangatá ‘i he ngaahi faʻu foʻou kotoa pē kuo tau mamata ai ‘i he ngāue fakafaitoʻo e fakaonopōní. ‘Oku mahuʻinga ange ia ki he faʻahinga ‘o e tangatá ‘i he ngaahi fakalakalaka foʻou ‘o e fepunaʻakí pe folau ki he vavaá. ʻOku ou lea heni ʻo kau ki he meʻa-foaki ʻo e .”

‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e meʻa-foaki ‘oku ‘uhinga ki ai ‘a Palesiteni Penisoní?

Naʻe akoʻi ‘e Molonai ‘a e meʻa-foaki ko iá ‘i he Molomona 8. Lau ‘a e Molomona 8:12–14 ke ‘iloʻi pe ko e hā ‘a e meʻa-foaki ko iá. ‘Oku ‘uhinga ‘a e kupuʻi lea ko e “lekooti ní” ki he Tohi ʻa Molomoná. Ko e Tohi ʻa Molomoná ‘a e meʻa-foaki naʻe lea ki ai ‘a Palesiteni Penisoní (vakai, “The Book of Mormon —Keystone of our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 4). Hiki ‘a e ko e Tohi ʻa Molomoná ‘i he laine ‘i he ngataʻanga ‘o e lea ‘a Palesieni Penisoní.

ʻĪmisi
ʻū lauʻi peleti koulá

Toe vakai ki he Molomona 8:12–14 ke ‘iloʻi mei ai ‘a e meʻa naʻe akoʻi ‘e Molonai ‘o kau ki hono mahuʻinga ‘o e Tohi ʻa Molomoná. Ko e hā ha meʻa naʻá ne akoʻi ‘o kau ki hono mahuʻinga fakapaʻanga ‘o e ʻū lauʻi peletí? Naʻe pehē ‘e Molonai, neongo ‘e ‘ikai tuku ‘e he ‘Eikí ke ngāue ʻaki ‘a e ʻū lauʻi peletí ke maʻu mei ai ha tupu fakapaʻanga, ka ‘oku mahuʻinga ‘aupito ʻa e ngaahi meʻa kuo tohi ki he ʻū lauʻi peletí.

‘E lava ‘e he anga ‘o hono ‘omi ‘o e Tohi ʻa Molomoná ‘o tokoniʻi ke mahino kiate kitautolu hono mahuʻinga ‘o e tohi ko ‘ení. Lau ‘a e Molomona 8:15–16, pea kumi ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe akoʻi ‘e Molonai ‘o kau ki he founga ‘e ‘omi ai ‘a e Tohi ʻa Molomoná.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ‘Okú ke pehē ko e hā hono ‘uhinga ‘o e pehē, ‘e toki ‘omi pē ‘a e Tohi ʻa Molomoná ‘e ha taha ‘okú ne maʻu ‘a e “mata ‘oku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ‘o e ‘Otuá? (Molomona 8:15)

    2. Ko e hā hano ‘uhinga kiate koe ‘e ‘omi ‘a e Tohi ʻa Molomoná “ʻi he māfimafi ‘o e ‘Otuá”? (Molomona 8:16) Ko e hā haʻo fakakaukau ‘o kau ki he Tohi ʻa Molomoná ‘i hoʻo lau ‘a e ngaahi lea ‘a Molonai ‘i he Molomona 8:16?

Naʻe fakatokanga ‘a Molonai kiate kinautolu te nau fakaongoongokoviʻi pe fakafepakiʻi ‘a e Tohi ʻa Molomoná. Kumi ki heʻene ngaahi fakatokangá ‘i hoʻo lau ‘a e Molomona 8:17–22. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke ke ‘iloʻi “ʻe teka atu ‘a e ngaahi taumuʻa taʻengata ‘o e ‘Eikí, kae ‘oua ke fakahoko ‘a ‘ene ngaahi talaʻofa kotoa pē”? Molomona 8:22

Naʻe pehē ‘e Molonai naʻe fai ‘e he ‘Eikí ha fuakava mo e “kau māʻoniʻoni ‘a ia kuo muʻomuʻa ‘iate aú” (Molomona 8:23)—‘a ia ‘oku kau ai ‘a e kau palōfita hangē ko Nīfai, Sēkope, ‘Īnosi, mo ‘Alamā. Naʻe fuakava ‘a e ‘Eikí te Ne ‘omi ʻa e ngaahi lea ‘a e kau palōfita ko ‘ení ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí. Feinga ‘i hoʻo ako ‘a e Molomona 8:23–25, ke ke ‘iloʻi pe ko hai naʻe lotua ‘e he kau palōfita ko ‘ení.

Naʻe lotua ‘e he kau palōfita ko ‘ení ‘a “honau kāingá” (Molomona 8:24), ‘a ia ‘oku ‘uhinga ia ki he kau Leimaná mo honau ngaahi hakó. Naʻa nau lotua foki mo e tokotaha te ne “ʻomi ‘a e ngaahi meʻa ni” ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí (Molomona 8:25; vakai foki, Molomona 8:16), ‘a ia ‘oku ‘uhinga ia ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ‘a ia naʻe fili ke ne ‘omi ‘a e Tohi ʻa Molomoná ki he māmaní ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosi ko ‘ení (vakai, T&F 3:5–10). Naʻe ‘ilo ‘a e tokolahi ‘o e kau palōfita ‘o e kuonga muʻá kia Siosefa Sāmita pea nau lotua ke ne lava ‘o liliu mo pulusi ‘a e Tohi ʻa Molomoná, ‘o fakahoko ai ‘a e ngaahi taumuʻa ‘a e ‘Otuá (vakai, Molomona 8:22, 24–25; T&F 10:46).

Naʻe lea ‘a Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o kau ki he fatongia ‘o Siosefa Sāmitá ‘i hono ‘omi ‘o e Tohi ʻa Molomoná:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“ʻOku ‘ikai taau mo e fakakaukau potó ke tau pehē naʻe ‘ikai maʻu [‘e Siosefa Sāmita] ha tokoni pe ha fakahinohino fakalaumālie ‘i heʻene liliu mo pulusi [‘a e Tohi ʻa Molomoná].

“Ko hono moʻoní, ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá—ʻo ʻikai toe lahi ange pe siʻi ange ai!

“Naʻe ʻikai ke ʻomi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi folofolá ka naʻe fakafou mai pē ʻiate ia. Ko ia ia ʻa e meʻangāue naʻe fakahoko mai ai e ngaahi fakahaá. … Ka ko e tangata maheni pē ia, ‘o hangē pē ko e kau palōfita ‘o e ngaahi kuonga ‘i muʻá pea hangē ko e kau palōfita ‘i hotau taimí. …

“Ko Siosefa Sāmitá ko ha tamasiʻi naʻe ʻikai ke ako pea tupu hake ʻi ha faama. Kapau ʻe lau ʻene ngaahi tohi totonu naʻá ne kamata ʻakí ʻe mahino ai naʻe ʻikai ke ne fuʻu poto ʻi he sipelá mo e kalamá pea pehē foki ki he anga ʻo e fakaleá.

“Ko e mana hono fakafou mai ‘iate ia ‘a e ngaahi fakahā ‘i he founga tohi lelei tahá” (“We Believe All That God Has Revealed,” Ensign, May 1974, 94).

Fakakaukau ko Molonai koe, ‘a ia naʻá ke moʻui ‘i he taʻu nai ‘e 1,600 kuo hilí pea naʻe fakangofua koe ‘i he mālohi ‘o e ‘Otuá ke ke sio mai ki hotau ‘ahó. Lau ‘a e Molomona 8:35, peá ke fakakaukau ki haʻo fakakaukau ‘o kau ki he ngaaahi tuʻunga fakalaumālie ‘o hotau ‘ahó. Hili ia pea lau ‘a e Molomona 8:26–32, ‘a ia ‘oku kau ai ‘a hono fakamatalaʻi fakakikite ‘e Molonai ‘a e taimi ‘e ‘omi ai ‘a e Tohi ʻa Molomoná—‘a ia ko hotau ‘ahó.

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá hano fakamatalaʻi ‘e ua pe lahi ange ‘e Molonai ‘a hotau ‘ahó. Hiki foki mo ha ‘uhinga ‘okú ke pehē ai ‘oku mahuʻingamālie makehe ai pea feʻunga ‘a e ngaahi fakamatala ko ‘ení mo hotau ‘ahó.

Naʻe akoʻi ‘e Palesiteni ‘Ēsela Tafi Penisoni ‘o kau ki he Tohi ʻa Molomoná ‘o pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni ʻĒsela Tafi Penisoni

“Kuo pau ke tau ngaohi ‘a e Tohi ʻa Molomoná ke hoko ko e taumuʻa mahuʻinga ‘o ‘etau akó [koeʻuhí] naʻe hiki ia maʻa hotau kuongá. Naʻe teʻeki ai maʻu ‘e he kau Nīfaí ia ‘a e tohí, pea pehē ki he kau Leimaná ʻi he kuonga muʻá he naʻe fakataumuʻa mai ia kiate kitautolu. …

“Naʻe fakamoʻoniʻi foki ʻe he kau tangata tohi ʻiloa taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko ʻenau tohí koeʻuhi ko e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú. … …

“Kapau naʻa nau mamata mai ki hotau ʻahó ni pea nau fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻoku ʻikai totonu ʻapē ko e founga totonu ia ke tau ako ai ki he Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau toutou fehuʻi hifo kiate kitautolu, “Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga naʻe ueʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Molomona (pe ko Molonai pe ʻAlamā) ke ne fakakau ia ʻi heʻene lekōtí? Ko e hā ha lēsoni te u lava ke ako mei ai, ke ne tokoniʻi au ke u moʻui ʻi he ʻaho mo e kuonga koʻení?’” …(Ko e Tohi ʻa Molomoná—Ko e Maka-tuʻuloto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú,” 6).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá, ke ke fakalaulauloto ai ki hono mahuʻinga ‘o e Tohi ʻa Molomoná kiate koe fakafoʻituitui:

    1. Fakakaukau ki hono totonu ‘o e ngaahi kikite ‘a Molonai ‘o kau ki he ngaahi tuʻunga ‘oku ‘i ai hotau ‘ahó (vakai, Molomona 8:26–32). Ko e hā ha meʻa ‘oku akoʻi mai ‘e he ngaahi kikite ko ‘ení kiate koe ‘o kau ki hono mahuʻinga ‘o e Tohi ʻa Molomoná ki hotau ‘ahó?

    2. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai ‘oku hangē pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e meʻa naʻe akoʻi ‘e Palesiteni Penisoní, ko e “taha ‘o e ngaahi meʻa-foaki mahuʻinga taha kuo foaki mai ki he māmaní ‘i he ngaahi kuonga fakaonopōní? (“Ko e Tohi ʻa Molomoná—Ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú” 4).

    3. Ko e hā haʻo tali kapau ‘e fehuʻi atu ‘e haʻo kaungāmeʻa pe ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai kiate koe ‘a e Tohi ʻa Molomoná?

Molomona 8:33–41

Naʻe sio mai ‘a Molonai ki he ngaahi ‘aho fakaʻosí peá ne valokiʻi ‘a e tuʻunga fakalaumālie angahalaʻia ‘o hotau taimí.

Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke fakatokangaʻi ai ha taha ‘oku faingataʻaʻia—ha taha naʻe ‘i ai haʻane fie maʻu fakatuʻasino, fakaeloto, fakasōsiale, pe fakalaumālie. Fakakaukau ki he meʻa naʻá ke fai pe naʻe totonu ke ke fai ke tokoni ki he tokotaha ko iá. Fakalaulauloto ki he ʻuhinga naʻá ke fili ai ke ke tokoni pe ‘ikai tokoni ki he tokotaha ko iá. ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘oku ‘ikai ke tokoni ai ‘a e kakaí he taimi ‘e niʻihi ki he kakai ‘oku faingataʻaʻia?

Lau ‘a e Molomona 8:36–41, pea kumi ki he ngaahi ‘uhinga naʻe fokotuʻu mai ‘e Molonai ki he ‘uhinga ʻoku ‘ikai tokoni ai ha kakai ‘e niʻihi ‘i he ngaahi ʻaho fakaʻosí kiate kinautolu ‘oku faingataʻaʻiá. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi ‘uhinga ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá. ‘E tokoni kapau ‘e mahino kiate koe ko e ‘uhinga ‘o e foʻi lea ko e teuʻi ko e “ngaohi ke fakaʻofoʻofa” pe “teuteuʻi.”

Ko e hā ha ngaahi sīpinga ‘o e founga ‘e ‘ofa ai ‘a e toʻu tupu ‘o e ‘aho ní ‘i he ngaahi meʻa ʻoku fakatau mai ‘e he paʻangá pea tulifua ki he ngaahi meʻa fakamāmaní ‘o lahi ange ‘i heʻenau hoko ko ha ākonga moʻoni ‘a Sīsū Kalaisí? Ako ‘a e Molomona 8:38, 41, pea kumi ki he ngaahi nunuʻa ‘e fehangahangai mo e kakaí koeʻuhi ko ‘enau loto-hīkisiá, fai angahalá, mo e taʻetokanga ki he masivá mo e faingataʻaʻiá.

  1. Hiki ha tefitoʻi moʻoni ki hoʻo tohinoa ako folofolá ‘a ia te ne fakamatalaʻi fakanounou ‘a e meʻa kuó ke ako mei he Molomona 8:36–41.

Ko e sīpinga ‘e taha ‘o ha tefitoʻi moʻoni ‘oku akoʻi mai ‘i he ngaahi veesi ko ‘ení ko e: ’E ‘ekeʻi ‘e he ‘Otuá meiate kitautolu ‘a e anga ‘o ‘etau tauhi ki he masivá mo e faingataʻaʻiá

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ha niʻihi ‘o e ngaahi fiemaʻu maheni taha—fakatuʻasino, fakasōsiale, fakaeloto, mo fakalaumālie—‘a e toʻu tupu ‘i homou ‘api akó pe koló? Hili ia peá ke fakakaukau ki ha meʻa te ke lava ‘o fai ‘i he uike ka hokó ke tokoni ki ha taha ‘oku faingataʻaʻia. Hiki ‘a e taumuʻa ko ‘ení ki hoʻo tohinoa ako folofolá.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Molomona 8:12–41 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó: