Seminelí
‘Iuniti 14: ‘Aho 3, Mōsaia{nb}28–29


‘Iuniti 14: ‘Aho 3

Mōsaia 28–29

Talateú

Hili ‘a e ului ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá, naʻa nau maʻu ha holi lahi ke malanga ʻaki ‘a e ongoongoleleí ki he kau Leimaná. Naʻe poupouʻi ‘e he Tuʻi ko Mōsaiá ‘a ‘enau fakakaukaú, ka naʻe ‘ikai ke ‘i ai ha tokotaha ke ne fetongi ia ‘i hono taloní mo ha taha ke ne tauhi ‘a e ngaahi lekooti fakafolofolá. Naʻá ne tuku kia ‘Alamā (foha ‘o ‘Alamaá) ‘a e fatongia ki hono tauhi ‘o e ngaahi lekōtí. Naʻe ‘ikai te ne fili ha tuʻi foʻou, ka naʻá ne fokotuʻu ha founga pule ‘a e kau fakamāú ‘o hoko ia ko e founga foʻou ki hono puleʻi ‘o e puleʻangá.

ʻĪmisi
Mōsaia{nb}mo hono ngaahi fohá

Mōsaia 28:1–9

Naʻe holi ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ke nau malanga ki he kau Leimaná

Fakafuofuaʻi ‘a e tuʻunga ‘o hoʻo holí ‘i he ngaahi tafaʻaki ko ‘ení, aki haʻo hiki ‘i he tafaʻaki ‘o e fakamatala taki taha hoʻo fakafuofuá. Ngāue ʻaki ‘a e sikeili ‘o e 1-10 (‘oku fakahā ‘e he 1 ʻoku “ʻikai ha holi ki ai,” pea fakahā ‘e he 10 ha “holi lahi ‘aupito.”)

  • ‘Oku ou maʻu ha holi fakamātoato ke tokoni ki he kakai kehé ke nau maʻu ‘a e fiefia taʻengatá.

  • ‘Oku ou fie feilaulau ke tokoni ki he kakai kehé.

  • ‘Oku ou maʻu ha holi ke u fakahā ‘a e ongoongoleleí ki he kakai kehé.

  • Kapau ko ha talavou koe, fakafuofuaʻi hoʻo holi ke ngāue fakafaifekau taimi kakató. (Kapau ko ha finemui koe, te ke lava ‘o fili ke fakafuofuaʻi ho’o holí.)

Toe lau ‘a e Mōsaia 27:8–10, peá ke kumi ki he founga naʻe mei fakafuofuaʻi ai ‘e ‘Alamā mo e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ‘a kinautolu ‘i he ngaahi fakamatala ‘i ‘olungá kimuʻa pea nau uluí.

Lau he taimí ni a e Mōsaia 28:1–3, pea kumi ki he founga ne liliu ai ‘e he ngaahi foha ‘o Mōsaiá ‘a honau tuʻungá ‘i he ngaahi fakamatala ‘i ‘olungá. Manatuʻi ‘i hoʻo lau ‘a e tohí, ‘oku ‘uhinga ‘a e foʻi lea ko e malaʻiá ki he mole fakalaumālié.

Hiki hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

Ko hai naʻe holi ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ke nau vahevahe ki ai ‘a e ongoongoleleí?

Tuʻunga ‘i he meʻa kuó ke ako mei he Tohi ‘a Molomoná ‘o aʻu mai ki he taimi ko ‘ení, ko e hā ha ngaahi faingataʻa pe fakatuʻutāmaki ‘e fepaki mo e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ‘i ha ngāue fakafaifekau peheni ki he kau Leimaná?

Lau ‘a e Mōsaia 28:4, peá ke fakakaukau ki ha founga te ke toe fakalea ai ia ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻau. Fakatokangaʻi ange ‘a e anga hono takiekina ‘e he ului ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ‘a ‘enau holi ke vahevahe ‘a e ongoongoleleí. ‘Oku tau ako ‘i he Mōsaia 28:1–4 ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: Ko e taimi ko ia ‘oku ongo loloto ai ‘etau uluí, ‘oku tupulaki ai mo ʻetau holi ke vahevahe ‘a e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

Lau ‘a e fakamatala ko ‘eni meia ‘Eletā Tālini H. ‘Oakesi ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá (te ke lava ‘o hiki ia ‘i he tafaʻaki ‘o hoʻo folofolá ‘o ofi ki he Mōsaia 28:1–4): “ʻOku hoko ‘a e ivi ‘o ‘etau holi ke fakahā ‘a e ongoongoleleí ko hano fua ia ‘o e tuʻunga ‘o ‘etau ului fakatāutahá” (“Sharing the Gospel,” Ensign, Nov. 2001, 7).

Fakaʻilongaʻi ‘i he ‘uluaki sētesi ‘o e Mōsaia 28:4, ‘a e founga naʻe takiekina ai ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ‘i heʻenau holi ke vahevahe ‘a e ongoongoleleí. Fakatokangaʻi ange, ‘oku ‘i ai ha fatongia mahuʻinga ‘o e Laumālie ‘o e ‘Eikí ‘i hono fakatupulaki ‘o ‘etau holi ke vahevahe ‘a e ongoongoleleí.

  1. Tali ha taha ‘o e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Kuo fakamālohia fēfē hoʻo fakamoʻoní ‘i he tupulaki hoʻo holi ke fakahā ‘a e ongoongoleleí?

    2. Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ‘i hoʻo moʻuí kuó ne ngaohi koe ke ke fakahā ‘a e ongoongoleleí ki he kakai kehé?

    3. Kapau ‘oku ‘ikai te ke ongoʻi ‘okú ke maʻu ha holi mālohi ke ke vahevahe ‘a e ongoongoleleí ‘i he taimí ni, ko e hā ha meʻa te ke lava ‘o fai ke fakamālohia ‘a e holi ko iá? (Lau ‘a e ʻAlamā 17:2–3.)

  1. Fakakaukau ki ha talavou ko e mēmipa ‘o e Siasí, ‘oku siʻisiʻi pe ‘ikai ke ‘i ai haʻane holi ‘e taha ke ngāue fakafaifekau taimi kakato. Fai ha tohi kiate ia ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘o fokotuʻu ange ha meʻa te ne lava ‘o fai ke fakatupulaki ai ‘ene holi ke vahevahe ‘a e ongoongoleleí. Te ke lava ‘o fakahā ki ai ‘a e meʻa naʻe tokoni lahi ki hono fakatupulaki hoʻo ului ki he ongoongolelei ‘a Sīsū Kalaisí peá ke fokotuʻu ange ki he talavoú ke ne fai ‘a e ngaahi ‘ekitivitī pe ngaahi meʻa tatau naʻá ke faí. Manatuʻi ‘i hoʻo fai ‘a e tohí, kapau ‘e lahi ange ‘a e ului ‘a e talavoú ‘e takiekina ai ia ke ne maʻu ha holi lahi ange ke vahevahe ‘a e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Fakakaukau ‘i he hoko atu hoʻo ako ‘a e Mōsaia 28, ki ha faʻahinga ongo te ke maʻu kapau ‘oku fie ‘alu ha taha ‘okú ke ‘ofa ai ‘o nofo mo ha kakai anga fitaʻa ‘oku nau fehiʻa ‘i ha taha ‘oku ‘ikai ke hangē ko kinautolú. Lau ‘a e Mōsaia 28:5–9, pea kumi ki he ʻuhinga naʻe tuku ai ‘e Mōsaia hono ngaahi fohá ke nau ‘alu ‘i ha ngāue fakafaifekau fakatuʻutāmaki pehē. Te ke ako ‘i he tohi ‘a ‘Alamaá ‘o kau ki he “tui ha tokolahi ki heʻenau ngaahi leá” (Mōsaia 28:7)—‘a ia ko e lau afe ‘o e kau Leimaná naʻa nau ului koeʻuhí ko e ngaahi ngāue ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá.

Mōsaia 28:10–20

‘Oku liliu ‘e Mōsaia ‘a e ʻū lauʻi peleti ‘a e kau Sēletí peá ne tuku ‘a e ngaahi lekooti kotoa pē naʻá ne tauhí kia ‘Alamā.

‘Oku tohi ‘i hono toe ‘o e Mōsaia 28 kuo fakaʻau ke motuʻa ange ‘a e Tuʻi ko Mōsaiá, peá ne ongoʻi ‘a e fie maʻu ke fili ha taha ke ne tokangaʻi ‘a e ngaahi lekooti toputapú kimuʻa peá ne pekiá. ‘I he toʻu tangata ‘e ua ne toki ‘osí, naʻe tuku ‘e he tuʻí ‘a e ʻū lauʻi peletí ki he tuʻi hono hokó. Ka koeʻuhí ko e ‘alu ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ‘o ngāue fakafaifekaú, naʻe ‘ikai ke ʻi ai hano foha ke ne maʻu ‘a e puleʻangá, ko ia naʻe ‘ikai ke ‘i ai ha taha ke ne tokangaʻi ‘a e ngaahi lekōtí. Naʻe kau ‘i he ngaahi lekooti ko iá ‘a e ʻū lauʻi peleti ‘a e kau Sēletí, ‘a ia naʻe liliu ‘e Mōsaia ‘i he mālohi ‘o e ‘Otuá (vakai, Mōsaia 28:11–19).

ʻĪmisi
kalauni
ʻĪmisi
ʻū lauʻi peleti koulá

Kapau ‘oku pau ke ke fili ha taha ke ne tokangaʻi ha ngaahi lekooti toputapu, ko e hā ha ngaahi ulungaanga te ke fie maʻu ke maʻu ‘e he tokotaha ko iá?

Fakamatalaʻi ha faʻahinga ongo te ke maʻu kapau ‘e fili koe ‘e ha taha ke ke tokangaʻi ‘a e ʻū lauʻi peletí.

Lau ‘a e Mōsaia 28:20, pea kumi ki he hingoa ‘o e tokotaha naʻe fili ‘e Mōsaia ke ne tokangaʻi ‘a e ʻu lauʻi peletí.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha meʻa ‘oku akoʻi atu ‘e he fili ‘a e Tuʻi ko Mōsaiá ‘o kau ki he liliu ‘o e loto ‘o ‘Alamaá. (‘E fie maʻu ke ke toe lau ‘a e ngaahi ngāue kimuʻa ‘a ‘Alamaá, ‘a ia ‘oku tohi ‘i he Mōsaia 27 koeʻuhí ke tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení.) Ko e tahá, fakamatala ki ha hoko hono fili ‘e Mōsaia ‘a ‘Alamaá ko ha meʻa ke maʻu ai ha ‘amanaki lelei ‘e kinautolu ‘oku fakatomalá.

Mōsaia 29

Naʻe fili ‘e he kakai ‘o Mōsaiá ‘a e founga ‘o e pule ‘a e kau fakamāú ke hoko ia ko e founga foʻou ‘o e puleʻangá

ʻĪmisi
Hoko ‘a ‘Alamā ko e fakamaau

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he Mōsaia 29, naʻe fokotuʻu ‘e he Tuʻi ko Mōsaiá ke ‘oua ‘e toe puleʻi ‘e ha tuʻi ‘a e puleʻanga ‘o e kau Nīfaí, kae ngāue ʻaki ‘a e founga pule ‘o e kau fakamāú. Lau mo fakafehoanaki ‘a e Mōsaia 23:7–8 mo e Mōsaia 29:13, 16–18. Fakatatau ki he ngaahi potufolofola ko ‘ení, ko e hā ha ngaahi tuʻunga pe ngaahi meʻa ‘e hoko ‘a ia ‘e hoko ai ‘a e pule fakatuʻi (pule ha tuʻi pe kuini) ko ha founga pule fakapuleʻanga leleí? Ko e hā ha ‘uhinga naʻe faleʻi ai ‘e Mōsaia ‘a e kau Nīfaí ke ‘oua ‘e hoko atu ‘a e pule fakatuʻí?

Lau ‘a e Mōsaia 29:11, 25, pea siakaleʻi ‘a e ngaahi tali ko ‘ení ‘a ia ‘oku fakahā mai ai ‘a e lea ‘a e Tuʻi ko Mōsaiá ‘o kau ki he founga ‘e fakamāuʻi ai ‘e he kau fakamāú ‘a e kakaí: (a) ‘i he ‘aloʻofa lahi, (e) fakatatau ki he ngaahi laó, (f) fakatatau ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá, (h) ‘i he faitotonu kakato.

Lau ‘a e Mōsaia 29:26, 30, 33–34, 37–38, pea kumi ke ‘iloʻi ‘a e fatongia ‘o e kakaí ‘i he founga puleʻanga foʻou naʻe fokotuʻu ‘e he Tuʻi ko Mōsaiá.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e ‘uhinga ‘okú ke tui ai ‘oku mahuʻinga ki he tangtaʻifonua takitaha ‘o ha fonua ke ne “fua … hono vahaʻangataé” ‘i heʻene tauhi ki hono fonuá ( Mōsaia 29:34).

Naʻe fili ‘a ‘Alamā ke ne hoko ko e ‘uluaki fakamaau lahí, pea naʻá ne fakahoko hono fatongiá ‘i he māʻoniʻoni (vakai, Mōsaia 29:41–43).

Hiki ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻau ha tefitoʻi moʻoni kuó ke ako mei he Mōsaia 29:

Ko e tefitoʻi moʻoni ‘e taha ‘oku akoʻi mai ‘e he vahe ko ‘ení, ko e: ʻOku ‘i ai ‘a e fatongia ‘o e tokotaha kotoa pē ke nau poupouʻi ha ngaahi lao mo e kau taki ‘oku māʻoniʻoní.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha founga ‘e taha te ke lava ai ‘o poupouʻi ‘a e ngaahi lao mo e kau taki ‘oku māʻoniʻoni ‘i ho fonuá.

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Mōsaia 28–29 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: