Seminelí
ʻAlamā


Talateu kiA ʻAlamā

Ko e hā ‘a e ‘Uhinga ʻoku Ako ai ʻa e Tohí Ni?

Te ke ʻilo ‘i hoʻo ako ‘a e tohi ‘a ‘Alamaá ‘o kau kia Sīsū Kalaisi mo hono mahuʻinga ‘o ‘Ene Fakaleleí mo e Toetuʻú ‘i he palani ‘o e fiefia ‘a e Tamai Hēvaní. Te ke toe ako foki ʻo kau ki he mālohi ‘o e folofola ‘a e ‘Otuá ke ikunaʻi ‘a e ngāue fakataulaʻeiki kākaá, tokāteline halá, angahalá, taaufehiʻá, mo e hē mei he moʻoní, pea takiekina ‘a e kakai fakafoʻituituí ke nau aʻusia ha fuʻu liliu lahi ‘o e lotó pea nau fanauʻi foʻou. ‘E fakamāmaʻi koe ‘i hoʻo lau ‘o kau ki he ngaahi ngāue fakafaifekau ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá pea mo e ului mo e tui faivelenga ‘a e kakai ‘o ‘Āmoní, pe ko e kau ‘Anitai-Nīfai-Līhaí. Ko e tahá, te ke toe lava foki ‘o ʻilo ‘i hoʻo ako ‘a e ngaahi vahe ‘oku fakamatala fakaʻauliliki ki he ngaahi tau ‘a e kau Nīfaí mo e kau Leimaná, ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni te nau tataki koe ‘i he ngaahi taimi faingataʻa ‘okú ke moʻui aí, pea tokoniʻi koe ke ke ikunaʻi hoʻo ngaahi fefaʻuhi fakafoʻituitui mo e filí.

Ko Hai Naʻá Ne Tohi ‘a e Tohí Ni?

Naʻe fakatahatahaʻi mo fakanounouʻi ‘e Molomona ‘a e ngaahi lekooti mei he ngaahi peleti lalahi ‘a Nīfaí ‘o maʻu ai ‘a e tohi ‘a ‘Alamaá. Naʻe tauhingoa ‘a e tohi ko ‘ení kia ‘Alamā, ‘a ia ko e foha ‘o ‘Alamā pea ‘oku faʻa ui ko ‘Alamā ko e Siʻí. Naʻe hoko ‘a ‘Alamā ko e ‘uluaki fakamaau lahi ‘i he taimi naʻe fokotuʻu ai ‘e he Tuʻi ko Mōsaiá ke pule ‘a e kau fakamāú ‘i he kau Nīfaí, peá ne fetongi foki ‘ene tamaí ‘o hoko ko e taulaʻeiki lahi ki he Siasí (vakai, Mōsaia 29:42). Naʻe iku ‘o ne fakafisi mei hono lakanga ko e fakamaau lahí koeʻuhí ke “fakataumuʻa hono kotoa ‘o ‘ene ngāué ki he “lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá” mo hono “fakamoʻoniʻi ‘o e folofola ‘a e ‘Otuá ki he kakai” ‘i he fonua kotoa ‘o e kau Nīfaí (ʻAlamā 4:20; 5:1). Naʻe ngāue ʻaki ‘e Molomona ‘a e ngaahi lekooti ‘o e ngāue fakafaifekau ‘a ‘Alamaá (ʻAlamā 1–44) mo e ngaahi tohi ‘a hono ongo foha ko Hilamani (ʻAlamā 45–62) mo Sipiloní (ʻAlamā 63) ke faʻu ‘a e tohi ‘a ‘Alamaá.

Naʻe Tohi Ia ‘Anefē pea ‘i Fē?

‘Oku ngalingali naʻe tohi ‘a e ngaahi fuofua lekooti naʻe ngāue ʻaki ki he tohi ‘a ‘Alamaá ‘i he vahaʻa ‘o e taʻu 91 K.M. mo e taʻu 52 K.M. Naʻe fakanounouʻi ‘e Molomona ‘a e ngaahi lekooti ko iá ‘i he vahaʻa nai ‘o e taʻu T.S. 345 mo e taʻu T.S. 385. Naʻe ‘ikai tohi ‘e Molomona ‘a e feituʻu naʻá ne ‘i aí ‘i he taimi naʻá ne fai ai hono fakanounouʻi ko ‘ení.