Seminelí
‘Iuniti 8: ‘Aho 3, 2 Nīfai 29–30


‘Iuniti 8: ‘Aho 3

2 Nīfai 29–30

Talateú

‘Oku hoko atu ‘i he 2 Nīfai 29–30 ‘a e pōpoaki ‘a Nīfai ‘o kau ki he ngāue fakaofo ‘o e Toe Fakafoki Mai ‘o e ongoongoleleí. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ‘e fengāueʻakifakataha ‘a e ngaahi folofola kotoa pē ke fakahā ki he ngaahi puleʻangá, ngaahi faʻahinga, ngaahi lea, mo e kakai fulipē, ‘oku manatuʻi ‘e he ʻEikí ‘a ‘Ene fānaú. ‘Oku hoko ‘a e ngaahi lekooti ko ‘ení ko ha fakamoʻoni ko hotau Fakamoʻuí ‘a Sīsū Kalaisi. Naʻe kikiteʻi ‘e Nīfai ‘e fakaʻikaiʻi ‘e ha tokolahi ‘a e Tohi ‘a Molomoná, ka ko kinautolu ‘e tuí ‘e tānaki mai ‘a kinautolu ki he Siasí. Ko e tahá, naʻe akoʻi ‘e Nifai ko e kakai ‘o e fuakava ‘o e ‘Otuá ‘a kinautolu ‘oku nau fakatomala pea nau tui ki he ‘Alo ‘o e ‘Otuá.

ʻĪmisi
hemisifia hahaké mo e Tohi Tapú, ka ko e hihifó mo e Tohi ‘a Molomoná

2 Nīfai 29:1–14

ʻOku fakahā ‘e he ‘Eikí kia Nīfai, ‘e ‘i ai ha kakai tokolahi te nau fakaʻikaiʻi ‘a e Tohi ‘a Molomoná ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí.

Naʻe mamata ‘a Nīfai ki ha kakai tokolahi ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí te nau tui ko e Tohi Tapú pē ‘a e tohi ‘o e folofola kuo fakahā mai ‘e he ’Otuá pea te nau fakaʻikaiʻi ‘a e Tohi ‘a Molomoná. Ko e hā haʻo tali ki ha fehuʻi atu ‘e haʻo kaungāmeʻa, “Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku maʻu ai ‘e he kau Māmongá ha Tohi Tapu kehe ‘e tahá?”

Naʻe ‘omi ‘e Nīfai ha ngaahi tali ki he fehuʻi ko ‘ení ‘aki ‘ene tohi ‘a e ngaahi folofola ‘a e ‘Eikí ‘o kau ki he fatongia ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘i he Toe Fakafoki Mai ‘o e ongoongoleleí ‘i he ngaahi ‘aho kimui ní, ‘a ia naʻe ui ‘e he ‘Eikí “ko ha ngāue fakaofó” (2 Nīfai 29:1). Lau ‘a e 2 Nīfai 29:1–2, pea kumi ki he me‘a ‘e fai ‘e he ngaahi folofola ‘a e ‘Eikí ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí. (‘E “ʻalu atu” ia ki he hako ‘o Nīfaí, pea ‘e “tuku atu [foki] ‘a ‘eku ngaahi leá ‘o aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ‘o māmaní.”) Ko e ‘uhinga ‘o e “tuku atu” ‘i hení ko e “mapu,” ‘a ia ‘oku fokotuʻu mai ai ko ha fakaʻilonga ke tānaki (vakai, ʻĪsaia 5:26, futinouti b).

‘Oku ‘uhinga ‘a e foʻi lea ko e fuka ‘i he 2 Nīfai 29:2 ki ha meʻa ‘oku ngāue ʻaki ke tānaki mai pe fakatahaʻi ‘a e kakaí. ‘Oku faʻa ui ‘a e ngaahi fuká ko ha ngaahi tuʻunga. Fakatatau ki he 2 Nīfai 29:2, ko e hā ‘a e fuka ‘e ʻalu atu “ki he ngaahi ngataʻanga ‘o e māmaní” ke tānaki mai ‘a e kakai ‘o e ‘Eikí? (‘E lava ke ke hiki ha meʻa hangē Ko e Tohi ‘a Molomoná—ko e ngaahi lea ‘a e hako ‘o Nīfaí ‘i he tafaʻaki ‘o e 2 Nīfai 29:2.)

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e fakamatala ‘i he 2 Nīfai 29:1–2, ki he taumuʻa ‘a e ‘Eikí ki hono ‘omi ‘o ha ngaahi folofola kehe hangē ko e Tohi ‘a Molomoná.

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

Naʻe fakahā mai ‘e ‘Eletā Sefilī R. Hōlani, ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e fakamatala ko ‘ení fekauʻaki mo e Tohi ‘a Molomoná: “Ko e Tohi ‘a Molomoná ko e fakamatala tuʻukimuʻa taha ia ‘o e fuakava ‘a e ‘Otuá mo ‘Ene ‘ofa ki Heʻene fānaú ‘i he māmaní” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 4).

‘I he 2 Nīfai 29 ko e lea kau Senitailé ‘oku ‘uhinga ia ki he kakai ‘oku ‘ikai te nau ‘o e fale ‘o ‘Isilelí. ‘Oku ‘uhinga ‘a e lea kau Siú ki he kakai ‘oku nau ‘o e fale ‘o ‘Isilelí, pea ‘oku kau ki ai ‘a e fāmili ‘o Līhaí mo hono ngaahi hakó. Lau ‘a e 2 Nīfai 29:3–6, pea kumi ki he anga hono tali ‘e ha kau Senitaile ‘e niʻihi ‘a e ngaahi folofola kehé. Hiki hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he konga ‘oku ‘oatu ‘i laló.

ʻE tali fēfē ʻe ha niʻihi ha toe ngaahi folofola kehe?

Ko e hā ‘a e folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau ki he kakai ʻoku nau tali ia ʻi he founga ko ʻení?

Naʻe lea fakakikite ‘a Nīfai ‘i heʻene fakamatalaʻi ‘a e anga hono tali ‘e he kakaí ‘a e Tohi ‘a Molomoná. ‘Oku faʻa fakahā ‘e he kakai ‘o e ‘aho ní ‘a ‘enau tālaʻa ki he Tohi ‘a Molomoná koeʻuhí he kuo nau ‘osi maʻu ‘a e Tohi Tapú. Fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ‘i he 2 Nīfai 29:7–11 ‘a ia ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a e ngaahi taumuʻa ‘a e ‘Eikí ki Heʻene foaki mai kiate kitautolu ha tohi folofola kehé. Fakakaukau ki ha founga te ke fakamatalaʻi ai ‘a e ngaahi taumuʻa ko ‘ení ki ha taha ‘oku ʻikai mahino kiate ia ‘a e fie maʻu pe ko hono mahuʻinga ʻo hono maʻu ha ngaahi fakahā kehe mei he ‘Otuá.

  1. Ngāue ʻaki ‘a e meʻa kuó ke fakaʻilongaʻi ‘i he 2 Nīfai 29:7–11, ‘o hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá haʻo tali ki he fehuʻi naʻe fokotuʻu atu ‘i he kamataʻanga ‘o e lēsoni ko ‘ení: “Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku maʻu ai ‘e he kau Māmongá ha Tohi Tapu kehe ‘e tahá?”

ʻOku ‘omi ‘e he ‘Eikí ‘a e ngaahi folofolá ke hoko ko e fakamoʻoni hono ua mo tānaki ‘a e kakaí ki Heʻene fuakavá. Lau ‘a e 2 Nīfai 29:13–14, pea kumi ki he ngaahi tāpuaki ‘oku maʻu ‘i he taimi ‘oku maʻu ai ‘e he kakaí ‘a e ngaahi folofolá—“ko e ngaahi lea ‘a e kau Nīfaí” (ko e Tohi ‘a Molomoná), “ko e ngaahi lea ‘a e kau Siú” (ko e Tohi Tapú) mo e ngaahi lea ‘a e ngaahi faʻahinga ‘o ‘Isileli kuo pulí.”

2 Nīfai 30:1–8

Ko e kikite ʻa Nīfai ki he fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí

ʻĪmisi
talavou ‘e toko uá

Hili hono akoʻi ‘e Nīfai ‘e manatuʻi ‘e he ‘Otuá ‘a e fale ‘o ‘Isilelí, naʻá ne fakatokanga ki hono kakaí ke ‘oua te nau pehē ‘oku nau māʻoniʻoni ange kinautolu ‘i he kau Senitailé. Naʻá ne fakamanatuʻi foki kiate kinautolu ‘oku lava ke hoko ‘a e kakai kotoa pē ko ha kakai ‘o e fuakava ‘o e ‘Otuá. Lau ‘a e 2 Nīfai 30:2, pea hiki ki he konga ‘oku ‘oatu hení ha meʻa ‘e ua ‘oku fie maʻu ke fai ‘e he kakaí kimuʻa pea toki fai ‘e he ‘Eikí ha fuakava mo kinautolu.

Fakalaulauloto ‘i ha kiʻi taimi siʻi ki he mālohi ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘iate koe pe ko ha taha kehe ‘okú ke vāofi mo ia. Hili ia peá ke lau ‘a e 2 Nīfai 30:3–8, pea fakakakato ‘a e kiʻi ‘ekitivitī ko ‘ení ‘aki a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a e mālohi ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘iate kinautolu ‘oku nau tali iá.

Falukunga kakai

Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ngaahi hako ‘o Līhaí (2 Nīfai 30:3–6)

Kau Siú (2 Nīfai 30:7)

Kau Senitailé, pe ngaahi puleʻanga kotoa pē (2 Nīfai 30:8)

Lau ‘a e lea ko ‘eni naʻe fai ‘e Palesiteni Henelī B. ‘Aealingi ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘oku hoko ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná ko ha meʻangāue fakafaifekau mālohí.

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“Kuo hoko maʻu pē ‘a e Tohi ‘a Molomoná ko e uho ia ‘o e ngāue fakafaifekaú talu mei hono toe fakafoki mai ‘o e ongoongoleleí ‘i he Palōfita ko Siosefá. ‘Oku tau ngāue ʻaki ia ‘i he ‘aho kotoa pē ‘i he ngāue fakafaifekaú. Ko e foʻi moʻoni ‘e taha fekauʻaki mo e hoko ‘a e Tohi ‘a Molomoná ko e kī ki he mālohi ‘i he konga kotoa pē ‘o e ngāue fakafaifekaú, he ko e Tohi ‘a Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ‘o Sīsū Kalaisi. ‘Oku fakahā mai ia ‘e he peesi talamuʻakí kiate kitautolu. ‘Oku pehē ai ko e taumuʻa ‘o e tohí ke fakahā ‘a e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo fai ‘e he ‘Eikí maʻa Hono kakaí, ke tokoniʻi kinautolu ke nau ‘ilo ‘oku kei mālohi pē ‘a e ngaahi fuakava kuo fai ‘e he ‘Eikí mo Hono kakaí, pea fakalotoʻi ‘a e kakai kotoa pē ke nau ‘iloʻi ko Sīsū ‘a e Kalaisí” (“Why the Book of Mormon?” New Era, May 2008, 6, 8).

‘Oku fakahā mai ‘e heʻetau ako ‘a e 2 Nīfai 30:1–8 ‘oku lava ‘e he Tohi ‘a Molomoná ‘o tokoniʻi ‘a e kakai kotoa pē ke nau haʻu ‘o ‘iloʻi ‘a Sīsū Kalaisi pea moʻui ʻaki ‘Ene ongoongoleleí.

  1. Fili ha taha ‘o e ongo fehuʻi ko ‘ení ke ke tali ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke ke ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí?

    2. Te ke ngāue ʻaki fēfē ‘a e Tohi ‘a Molomoná ke tokoniʻi ha niʻihi kehe ke nau ‘iloʻi ‘a e Fakamoʻuí?

2 Nīfai 30:9–18

Ko e kikite ʻa Nīfai ki he ngaahi tūkunga ʻo e māmaní lolotonga ‘a e Nofo Tuʻi ‘i he Taʻu ʻe Afé

Lau ‘a e 2 Nīfai 30:9–10, pea kumi ki he meʻa ‘e hoko ‘i he kakaí kimuʻa ‘i he Nofo Tuʻí—‘a ia ko e taʻu ‘e 1,000 ‘o e māʻoniʻoni mo e melino hili ‘a e Hāʻele ‘Angaua Mai ‘a e Fakamoʻuí , ‘a ia ‘e “pule pē [‘a Sīsū Kalaisi] ‘i he māmaní” (Ngaahi Tefito ‘o e Tuí 1:10). Kuó ke vakai fēfē ki ha “mavahevahe lahi” (2 Nīfai 30:10) ‘o fakamavahevaheʻi ai ‘a e kau māʻoniʻoní mei he kau angahalá? Ko e hā ha meʻa ‘e iku ki ai ‘a e kau angahalá?

Lau ‘a e 2 Nīfai 30:12–18, ‘o kumi ki he faʻahinga moʻui ‘e hoko lolotonga ‘a e Nofo Tuʻí.

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha ‘uluʻi tohi fakanusipepa (ko ha kiʻi fakamatala mahuʻinga ke fakamatala fakanounou) ‘o fakamatalaʻi ai ha tuʻunga ‘o e nofo tuʻí ‘okú ke nofo ‘o ‘amanaki lahi taha ki aí. Fakamatalaʻi ‘i he hili hoʻo hiki hoʻo ‘uluʻi tohi fakanusipepá, ha founga ‘oku hoko ai hoʻo ‘uluʻi tohi ko iá ko hano fakamatalaʻi ia ‘o e melino ‘e maʻu ‘i he māmaní lolotonga ‘a e Nofo Tuʻí.

Fakakaukau ki ha meʻa ‘e hoko ‘i he taimi ʻe ‘ikai toe maʻu ai ‘e Sētane ha mālohi ki he loto ‘o e kakaí lolotonga ‘a e Nofo Tuʻí, pea ikuna ai ‘a e māʻoniʻoní mo e melinó. Fakakaukau ki ha founga ‘e kehe ai homou ‘apiakó pe koló kapau ‘e hoko ha ngaahi tuʻunga pehē ‘i he ‘ahó ni.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ha meʻa te ke lava ‘o fai ke tokoniʻi koe, mo ho fāmilí mo e kakai kehé ke nau teuteu ki he taimi ko ‘eni ‘o e melino mo e māʻoniʻoní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

‘E ‘Omi Fēfē e Ngaahi Lekooti Fakafolofola Kehé?

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

Naʻe fokotuʻu mai ‘e ‘Eletā Pulusi R. MaKongikī ‘o e Kōlomu ʻo e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, ko e ngaahi lekooti ko ia ‘oku lau ki ai ‘a e 2 Nīfai 29:12–14 ‘e “ʻomi ia ‘i ha founga fakaofo ‘o fakatatau ki he fakahinohino ‘a e palesiteni ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, ‘a ia ko ha tangata maʻu fakahā mo ha tangata liliu lea ia pea ‘okú ne maʻu ‘a e ngaahi kī ‘o e puleʻanga ‘o e ‘Otuá” (The Millennial Messiah [1982], 217). ‘Oku tau ‘ilo naʻe hāʻele ‘a e Fakamoʻuí ki ha niʻihi ‘o e ngaahi faʻahinga ‘o ‘Isileli ‘oku pulí ‘i he hili ‘Ene Toetuʻú peá Ne hāʻele ki he kau Nīfaí pea te nau tohi ha ngaahi fakamatala ki Heʻene ngāue ‘iate kinautolú hili ‘Ene toetuʻú (vakai, 3 Nīfai 16:1–3; 17:4).

Ko e fē ‘a e taimi ‘e “Kamata [ ai] ‘a e Kau Siú … ke Tui kia Kalaisi”?

Naʻe toe fakamatalaʻi foki ‘e ‘Eletā Pulusi R. MaKongikī ‘a e kikite ki he ului ‘a e kau Siú.

“‘Pea ʻe hoko ʻo pehē ko e kau Siu kuo fakamoveteveté ʻe kamata foki ke nau tui kia Kalaisi; pea kamata ke nau fakataha mai ki he funga ʻo e fonuá.’ (2 Nīfai 30:7.) Kuo ʻosi atu e ʻita ʻa e kau Siu motuʻá kia Kalaisí; ko e tokolahi ʻoku nau tali Ia he lolotongá ni ko e faiako lahi, kae ʻikai ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko ha niʻihi tokosiʻi pē ʻoku nau tali Ia ʻi he ʻuhinga kakato, ko ʻenau haʻu ki he Siasi moʻoní fakataha mo e toenga ʻo ʻIfalemi kuo tānakí mo Hono ngaahi kaungāmeʻá.

“Ka ko e fakaului lahi taha ʻo e kau Siú, ko ʻenau foki ki he moʻoní ko ha puleʻanga, ʻoku ʻosi fakapapauʻi ia ʻe hoko hili ʻa e Hāʻele ʻAngaua Mai honau Mīsaiá. Ko kinautolu te nau faʻa tali ʻa e ʻaho ko iá, ʻi heʻenau mamahí mo e tangí, te nau fehuʻi ʻo pehē: ‘Ko e hā ʻa e ngaahi kafó ni ʻi ho ongo nimá pea ʻi ho ongo vaʻé? Te nau toki ʻilo ko e ʻEikí au; he te u pehē ange kiate kinautolu: Ko e ngaahi lavea ko ʻení ko e ngaahi lavea ia ne u lavea ai ʻi he fale ʻo hoku kāingá. Ko au ia ʻa ia naʻe hiki haké. Ko Sīsū au ʻa ia naʻe kalusefaí. Ko au ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.’ (T. & F. 45:51–52; Sākalaia. 12:8–14; 13:6.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 722–23).

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 2 Nīfai 29–30 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: