Seminelí
‘Iuniti 9: ‘Aho 2, 2 Nīfai 33


‘Iuniti 9: ‘Aho 2

2 Nīfai 33

Talateú

Naʻe fakaʻosi ‘e Nīfai ‘ene lekōtí ‘aki ‘ene fakahā ‘oku fakamoʻoniʻi ‘e he‘ene ngaahi lea kuo tohí ‘a Sīsū Kalaisi pea fakalotoʻi ‘a e kakaí ke nau fai lelei pea kātaki ki he ngataʻangá. Naʻá ne pehē neongo naʻá ne tohi “‘i he vaivai” ka “ʻoku mahuʻinga lahi” ‘ene pōpoakí, pea ‘e “ngaohi ke mālohi” ‘a ‘ene ngaahi leá kiate kinautolu te nau lau iá (vakai, 2 Nīfai 33:3–4). Naʻá ne fakamoʻoniʻi ko ‘ene ngaahi tohí “ko e ngaahi folofola ia ‘a Kalaisí” pea kuo pau ke ‘ekeʻi ‘e he ‘Otuá meiate kinautolu ‘a e anga ‘o ‘enau tali iá (vakai, 2 Nīfai 33:10–15).

ʻĪmisi
Ko Nīfai mo e ʻū lauʻi peleti koulá
  1. Na‘e fakaafeʻi koe ‘i he lēsoni kuo ‘osí ke ke feinga ke ke “lotu ma‘u ai pē” ‘i ha houa ‘e 24. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ‘a ho lotó ‘o kau ki he meʻa naʻá ke aʻusia ko iá.

2 Nīfai 33:1–15

‘Oku fakamatala ‘a Nīfai ki he ngaahi taumuʻa ‘o ‘ene tohí

Fakakaukau siʻi ki ha ngaahi ‘uhinga te ke fie maʻu ke fakahū atu ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ha pōpoaki ki ho lotó.

Ko e hā hono faikehekehe ʻo e fakahū ʻo ha pōpoaki ki heloto ʻo ha tokotaha mo ha pōpoaki ʻoku hū ki lotoki he loto ʻo ha tokotaha?

ʻĪmisi
fuo ‘o e mafú

Lau ‘a e 2 Nīfai 33:1, pea kumi pe ko e fē ‘a e foʻi lea na‘e ngāue ‘aki ‘e Nīfai—ki he pe ki loto—ke fakamatalaʻi ‘a e feituʻu ‘oku fakahū ‘i ai ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ‘a e ngaahi pōpoakí kiate kitautolú. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ‘a e meʻa naʻá ke maʻú.

ʻOkú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ʻave ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ‘a e moʻoní ki hotau lotó kae ʻikai ki loto ‘i hotau lotó?

Naʻe fai ‘e ‘Eletā Tēvita A. Petinā ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘o kau ki he 2 Nīfai 33:1: “Mou kātaki ‘o fakatokangaʻi ange ‘a e founga ‘oku fakahū ai ‘e he mālohi ‘o e Laumālié ‘a e pōpoakí ki he lotó kae ‘ikai ki loto ki he lotó. “ʻOku lava ‘e he faiakó ‘o fakamatala‘i, faka‘ali‘ali, fakaloto‘i, mo fakamo‘oni‘i, pea nau fai ia ‘aki ha mālohi fakalaumālie lahi mo ‘aonga ‘aupito. Neongo iá, ko hono aofangatukú, ‘oku toki hū pē ‘a e kakano ‘o ha pōpoaki mo e fakamo‘oni ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní ki he lotó, kapau ‘oku tali ia ‘e he tokotaha ‘okú ne ma‘u iá ke hū mai. …ʻOku fakaava ʻe he ako ʻi he tuí ʻa e hala ki he lotó” (“Seek Learning by Faith,” Ensign, Sept. 2007, 61).

ʻĪmisi
‘Eletā Gerald N. Lund

Na‘e fakamatala‘i ‘e ‘Eletā Seilati N. Lani, ‘a ia na‘e hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ‘o e Kau Fitungofulú ‘a e ‘uhinga ‘oku ‘ave ai ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oní ‘a e folofolá ki he lotó, kae ‘ikai ki loto, ‘i hotau lotó: “Ko e hā ʻoku pehē ai pē ki he lotó? ‘Oku toputapu ʻaupito ʻa e tauʻatāina ke filí pea ko ia he ʻikai fakamālohiʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e loto ʻo e tangatá, neongo ʻa ʻEne maʻu ʻa e mālohi taʻefakangatangatá. ʻE feinga ʻa e tangatá ke fai ʻeni, ka ʻoku ʻikai pehē ʻa e ʻOtuá. Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku tuku ʻe he ʻOtuá ke tau hoko ko e kau maluʻi pe ko e kau leʻo ʻā ki hotau loto pē ʻotautolú. Kuo pau ke tau fakaava hotau lotó ki he Laumālié ʻi heʻetau loto tauʻatāina ki ai, ka he ʻikai te Ne fakamālohiʻi ke tau tali ia.” (“Ko Hono Fakaʻatā Hotau Lotó,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 33).

‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku fie maʻu ai ke fakaava ‘e he kakaí ‘a honau lotó ki he Laumālié?

Lau ‘a e 2 Nīfai 33:2, pea kumi ki he meʻa ‘e hoko ‘i he taimi ‘oku fili ai ‘a e kakaí ke fakafefeka honau lotó. ‘E tokoni kapau te ke ‘iloʻi ko hono ‘uhinga ‘o e kupuʻi lea “ngaahi meʻa taʻeʻaongá” ko e “ʻikai hano mahuʻinga.”

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e ngaahi ‘ulungaanga mo e ngaahi tōʻonga fakakaukau ‘okú ke pehē ‘oku totonu ke hā mei he tokotaha ‘oku fakaava hono lotó ‘i he taimi ‘okú ne ako fakataautaha ai ‘a e folofolá, mo e taimi semineli ako ‘i ‘apí, mo e lolotonga e houalotu sākalamēnití.

‘Oku akoʻi mai kiate kitautolu ‘i he 2 Nīfai 33:1–2 ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: ʻOku lava ke hū mai ki hotau lotó ‘a e ngaahi pōpoaki mei he Laumāie Māʻoniʻoní ‘i he taimi ‘oku tau fakaava ai hotau lotó. Te ke lava ‘o hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ki hoʻo folofolá.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení;

    1. Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai ha hū atu ha pōpoaki ‘o e ongoongoleleí ki ho lotó? Ko e hā ha ngaahi meʻa naʻe hokó, pea ko e hā ha ola ne hoko aí?

    2. Ko e hā ha meʻa ne fakahā atu he taimi ko iá ‘o kau ki ho lotó?

Lau ‘a e 2 Nīfai 33:3–7, ‘o kumi ki he ngaahi meʻa naʻe ‘amanaki ki ai ‘a Nīfai kiate kinautolu ‘oku nau lau ‘ene ngaahi leá. Pea fakakakato ‘a e ngaahi sētesi ko ‘ení, ‘o ngāue ʻaki hoʻo fakalea pē ‘aʻau pe ko e ngaahi lea ‘a Nīfaí. Fakatokangaʻi ange, ‘oku ‘i ai ha ngaahi kupuʻi lea ‘e niʻihi ‘e lahi ange hono talí ‘i he tahá:

2 Nīfai 33:3—ʻOku ou lotua maʻu ai pē ʻa… .

2 Nīfai 33:4—ʻOku ou ʻilo … .

2 Nīfai 33:6—ʻOku ou vīkiviki … .

2 Nīfai 33:7—ʻOku ou maʻu … .

Manatuʻi ‘i he ‘osi hoʻo ako ‘a e 2 Nīfai 33, ko e ngaahi veesi ko ‘ení ko e fakamoʻoni fakaʻosi ia ‘a Nīfai ‘oku tohi ‘i he folofolá. Lau ‘a e 2 Nīfai 33:10–14, peá ke fakakaukau ko hoʻo fanongo tonu ki he ngaahi lea ko ‘ení meia Nīfai. Te ke lava ‘o laineʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku mahuʻingamālie kiate koé.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha niʻihi ‘o e ngaahi kupuʻi lea mei he 2 Nīfai 33:10–14 ‘a ia naʻe mahuʻingamālie kiate koé, peá ke fakamatala ki hono ‘uhingá. Tali foki ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Kapau ‘oku tui ‘a e kakaí kia Kalaisi, te nau fakakaukau fēfē nai ki he Tohi ‘a Molomoná? (Vakai, 2 Nīfai 33:10.)

Lau ‘a e 2 Nīfai 33:15, pea fakalaulauloto ki he ngaahi lea tuku ‘a Nīfaí: “Kuo pau ke u talangofua.” ‘E lava ke ke hiki ‘a e “1 Nīfai 3:7” ke hoko ko ha veesi fakafekauʻaki, ‘i hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e 2 Nīfai 33:15. Toe lau ‘a e 1 Nīfai 3:7, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e meʻa ‘oku fekauʻaki ai ‘a e ongo veesi ko ‘ení.

  1. Toe vakaiʻi ‘i ha ngaahi miniti siʻi ‘a e 1 Nīfai mo e 2 Nīfaí, ‘o kumi ki ha ngaahi fakatātā ‘o e talangofua ‘a Nīfaí. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha niʻihi ‘o e ngaahi fakatātā naʻá ke maʻú. Kumi foki ki ha veesi folofola ‘oku mahuʻingamālié, ‘a ia naʻá ne fakalotoʻi koe ke ke fai lelei, ke ke lelei ange, pe tui ki he Fakamoʻuí, ‘o hangē ko e lea ‘a Nīfaí (vakai, 2 Nīfai 33:1). Hiki ‘a e potufolofola ko ‘ení ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

‘Oku tānaki mai ‘e he fakamoʻoni fakaʻosi ‘a Nīfaí mo ‘ene fakatokanga kiate kinautolu te nau fakaʻikaiʻi ‘ene ngaahi leá, ‘a e pau ke ‘ekeʻi meiate kitautolu ‘a e anga ‘o ‘etau tali ‘a e Tohi ‘a Molomoná. Naʻe akoʻi ‘e Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita,‘oku ‘i ai hotau fatongia ke tau ako ki he Tohi ‘a Molomoná ‘i heʻetau hoko ko e kāingalotu ‘o e Siasí.

“ʻOku mahino kiate au he ʻikai pē ke ongoʻi fiemālie ha mēmipa ia ʻo e Siasí ni kae ʻoua ke ne toutou lau ‘a e Tohi ʻa Molomoná, pea ako fakamātoato ia ke ne lava ʻo fakamoʻoniʻi ko e lekooti moʻoni ia naʻe ueʻi ʻe he ʻOtua Māfimafí, pea ʻoku moʻoni hono hisitōliá.” …

“… ‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha mēmipa ‘o e Siasí ‘e feʻunga ke tuʻu ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá kapau naʻe ‘ikai te ne ako fakamātoato mo fakamoʻomoʻoni ‘a e Tohi ‘a Molomoná” (‘I he Conference Report, Oct. 1961, 18).

‘Okú ke maʻu ‘a e faingamālie ke ke fakakaukau ki he anga hoʻo tali ‘o e ngaahi lea ‘a Nīfaí mo e Tohi ‘a Molomoná.

  1. Fakafuofuaʻi hoʻo ngaahi feinga ke ako ‘a e Tohi ‘a Molomoná, peá ke hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha founga ‘e taha te ke lava ‘o fakaleleiʻi ai hoʻo akó.

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

Fakaʻosi ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘aki haʻo lau ‘a e talaʻofa ‘a Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, kiate kinautolu kotoa pē ‘oku nau ako fakamātoato ‘a e Tohi ‘a Molomoná: “ʻE tatau ai pē pe kuo tuʻo fiha haʻamou lau ‘a e Tohi ‘a Molomoná kimuʻa, ‘e lahi ange ‘a e hū mai ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí ki hoʻomou moʻuí mo homou ‘apí, mo ha fakapapau mālohi ange ke mou ‘aʻeva ‘i he talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki hono mo‘oni ‘o e moʻoni ‘o e moʻui ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otuá” (“A Testimony Vibrant and True,” Ensign, Aug. 2005, 6).

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 2 Nīfai 33 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

ʻĪmisi
ko e talavou ‘okú ne fakaʻilongaʻi ‘a e folofolá