Seminelí
‘Iuniti 16: ‘Aho 1, ʻAlamā 11


‘Iuniti 16: ‘Aho 1

ʻAlamā 11

Talateú

Naʻe fakakikihi ‘a ‘Amuleki mo e loea ko Sisolome, ‘a ia naʻá ne feinga ke fakaʻikaiʻi ‘e ‘Amuleki ‘a e ‘Otua moʻoni mo moʻuí. Ko ia ‘i he feinga ‘a ‘Amuleki ke taukaveʻi ‘ene tuí mei he ngaahi feinga ‘a Sisolome ke tauheleʻi iá, naʻe fakamoʻoniʻi ai ‘e ‘Amuleki ko Sīsū Kalaisi pē ‘oku fakahoko ai ‘a e fakamoʻui mei he angahalá. Naʻe fai ‘e ‘Amuleki ha fakamoʻoni mālohi ‘e toetuʻu ‘a e faʻahinga kotoa ‘o e tangatá pea ‘e fakamāuʻi ‘a kinautolu ‘e he ‘Otuá. Ko ia, koeʻuhi ko e Fakalelei ‘a e Fakamoʻuí, te ke toetuʻu pea ‘e ‘i ai ‘a e ‘aho te ke tuʻu ai ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá ke fakamatala ki he anga hoʻo moʻuí ‘i he māmaní.

ʻAlamā 11:1–25

‘Oku ‘ikai tali ‘e ‘Amuleki hono ‘ahiʻahiʻi ia ‘e Sisolome ke ne fakaʻikaiʻi ‘oku ʻi ai ha ‘Otua moʻuí.

Fakakaukau ki ha meʻa ‘okú ke maʻu ‘oku mahuʻinga lahi kiate koe ‘a ia ‘e ‘ikai te ke fakatau atu ia. Fakakaukau ki he ʻuhinga ‘oku fuʻu mahuʻinga lahi ai ia kiate koé. Neongo naʻe hoko atu hono akoʻi ‘e ‘Alamā mo ‘Amuleki ‘a e kakai ‘o ‘Amonaihaá ‘i he ʻAlamā 11, ka naʻe haʻu hangatonu ha tangata loea fai angahala ko hono hingoá ko Sisolome kia ʻAmuleki ke foaki ange ha paʻanga kiate ia ke fakatau ‘aki ha meʻa naʻe mahuʻinga lahi kia ‘Amuleki. ‘Oku fakamatalaʻi ‘a Sisolome ‘i he folofolá “ko e tangata poto … ‘i he ngaahi filioʻi kākā ‘a e tēvoló” (ʻAlamā 11:21), ‘a ia ko hono ‘uhingá kuó ne ako ‘o poto ‘i he founga tatau ‘o e ngaahi filioʻi kākā, ngaahi palani, ngaahi lohiakiʻi, mo e ngaahi kākā ‘oku ngāue ʻaki ‘e Sētane ke tohoakiʻi ‘aki ‘a e kakai kehé ke nau ‘alu mei he hala ‘o e māʻoniʻoní mo e moʻoní.

Fakatotolo ‘i he ʻAlamā 11:21–22, pea feinga ke ‘iloʻi hono lahi ‘o e paʻanga naʻe fie foaki ‘e Sisolome kia ‘Amulekí mo e meʻa naʻá ne loto ke fai ‘e ‘Amulekí koeʻuhi ko e paʻanga ko iá. Ko e “ʻonití” ko e paʻanga siliva mahuʻinga taha ia ‘a e kau Nīfaí (vakai, ʻAlamā 11:6, 11–13). ‘Oku meimei tatau ‘a e ‘oniti ‘e tahá mo e vahe uike ‘e taha ‘a ha fakamaau (vakai, ʻAlamā 11:3).

Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

  • Kuo ‘i ai nai ha taimi kuó ke mamata ai ki hono fakafisinga ‘e ha taha ‘a e ngaahi fakatauele ‘a e māmaní, ‘o hangē ko ia naʻe fai kia ‘Amulekí?

  • Naʻe ueʻi hake fēfē nai koe ‘e hoʻo mamata ki aí ke ke faivelenga ‘i hoʻo tuí?

Lau ‘a e ʻAlamā 11:23–25 ke ke ‘iloʻi ai ‘a e anga hono tali ‘e ‘Amuleki ‘a e meʻa naʻe fie foaki ange ‘e Sisolomé. Hili ia pea tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘eni ‘i hoʻo tohi lēsoní:

  • ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga naʻe ‘ikai tali ai ‘e ‘Amuleki ‘a e meʻa naʻe fie foaki ange ‘e Sisolomé?

  • Fakatatau ki he ʻAlamā 11:25, ko e hā nai ‘a e palani ‘a Sisolome ki heʻene fie foaki kia ‘Amuleki ‘a e ‘oniti ‘e onó?

  • ‘Oku faitatau fēfē ‘eni mo e meʻa ‘oku fai ‘e Sētane ‘i he taimi ‘oku fakavaivai ai ‘a e kakaí ki heʻene ngaahi ‘ahiʻahí?

  1. Fakakakato ‘a e ngaahi ngāue ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Lau ‘a e ʻAlamā 11:22 ke ke lava ai ‘o ‘iloʻi lelei ange ‘a e founga ne lava ai ‘e ‘Amuleki ‘o taʻofi ‘a e meʻa naʻe fie foaki ange ‘e Sisolomé, hili ia pea fakakakato ‘a e fakamatala ko ‘ení: “ʻE ‘ikai te u ha meʻa ‘oku fepaki mo e Laumālie ‘o e Eikí.” Hili ia peá ke hiki ha foʻi lea ‘e tolu pe fā kehe te ke lava ‘o fakafonu ʻi he lainé ‘a ia ‘e kei moʻoni ai pē ‘a e fakamatalá (hangē ko ‘ení, fakakaukau ke ngāue ʻaki ‘a e, fai, lau, tui, sio, mo e tohi).

    2. Hiki ha fakamatala ‘oku makatuʻunga ‘i he ʻAlamā 11:22 ‘a ia te ne lava ‘o tokoniʻi koe ke ke manatuʻi ‘a e founga te ke lava ai ‘o ikunaʻi ‘a e ‘ahiʻahí ‘i he tokoni ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní. ‘Oku totonu ke fakamahinoʻi ‘e he meʻa te ke tohi ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻaú ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení, te tau lava ‘o ikunaʻi ‘a e ‘ahiʻahí ‘i he taimi ‘oku tau falala ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

Kiʻi taʻofi siʻi hoʻo akó ‘o fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ‘ení: ‘Oku tokoniʻi fēfē au ke u ikunaʻi ‘a e ‘ahiʻahí, ‘i heʻeku moʻui ke u ongoʻingofua ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní mo muimui ki Heʻene ngaahi fakahinohinó?

Lau ‘a e akonaki ko ‘eni naʻe fai mai ‘e Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ‘o e Kolomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, ke ke ‘iloʻi ai ‘a e founga ‘e lava ‘o tokoniʻi ai koe ‘e hoʻo falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ikunaʻi ʻa e ‘ahiʻahí:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻulungaanga ʻoku ʻikai totonu ke ke fai, pe ʻokú ke feohi mo ha kakai ʻoku nau fusi atu koe ki he feituʻu ʻoku halá, ko e taimi ia ke ke ngāue ʻaki ai hoʻo tauʻatāiná, ʻa hoʻo tauʻatāina ke filí. Fakaongoongo ki he leʻo ʻo e Laumālié, pea he ʻikai te ke hē. …

“… ʻI heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou palōmesi atu ʻe maluʻi mo paletuʻa kimoutolu mei he ngaahi ʻoho ʻa e filí kapau te mou tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻoku haʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní” (“Faleʻi ki he Toʻu Tupú,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2011, 18).

  1. Koeʻuhí ke ke fakapapauʻi ha founga ke fakahoko ai ‘a e meʻa kuó ke akó, tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi meʻa ‘e hoko ‘a ia ʻoku ‘ahiʻahiʻi ai ‘a e toʻu tupú ke nau tuku pe ‘ikai tokanga ki heʻenau fakamoʻoní koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ‘o e māmaní?

    2. Ko e hā ha ngaahi fokotuʻu te ke fai ki haʻo kaungāako ‘a ia ‘e tokoniʻi ai ia ke ne falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ‘i he taimi ‘okú ne fehangahangai ai mo e ngaahi faʻahinga ‘ahiʻahi ko ‘ení?

Fakahoko ‘a e meʻa kuó ke akó ‘i haʻo manatu ki he sīpinga ‘a ‘Amulekí ‘i hano ‘ahiʻahiʻi koe ke ke tuku hifo hoʻo ngaahi tuí pe ngaahi tuʻunga ‘ulungāngá. Manatuʻi te ke lava ‘o aʻusia ha loto falala mo ha loto-fakapapau lahi ange ‘i hoʻo moʻui taau mo muimui ki he ngaahi fakahinohino ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻAlamā 11:26–40

‘Oku fakamoʻoniʻi ‘e ‘Amuleki ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otuá peá ne ikunaʻi ‘a e ngaahi feinga ‘a Sisolome ke fakaongooongokoviʻi ‘ene leá.

Naʻe fakaangaʻi ‘e Sisolome ‘a e tui ‘a ‘Amuleki kia Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ki ha taimi ne feinga ai ha taha ke ne fakafepakiʻi hoʻo ngaahi tuí, koeʻuhi ke ke ongoʻi ‘a e meʻa naʻe hoko ‘i he hili ‘a e ‘ikai lava ‘e Sisolome ke fakalotoʻi ‘a ‘Amuleki ke ne fakaʻikaiʻi ‘oku ‘i ai ha ‘Otuá. Lau ‘a e fetalanoaʻaki ‘a ‘Amuleki mo Sisolomé ‘i he ʻAlamā 11:26–34, hili ia peá ke sio ki he anga hono fakakeheʻi ‘e Sisolome ‘a e ngaahi lea ‘a ʻAmulekí ‘i he ʻAlamā 11:35.

Lau ‘a e founga ne fakatonutonu ai ‘e ‘Amuleki ‘a e fakamatala loi ko ‘ení ‘i he ʻAlamā 11:36–37. ‘E lava ke ke fakaʻilongaʻi ‘a e futinouti 34a ‘i hoʻo folofolá, peá ke lau ‘a e Hilamani 5:10–11. Hili ia peá ke fakamatalaʻi ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻau hono faikehekehe ‘o e fakamoʻui kitautolu ‘i “heʻetau ngaahi angahalá” mo hono fakamoʻui kitautolu “mei heʻetau ngaahi angahalá” (ko e toki tānaki atu ʻa e mataʻitohi fakahihifí ):

Lau ‘a e ʻAlamā 11:40, pea kumi ke ‘iloʻi ‘a e ‘uluaki sitepu naʻe pehē ‘e ‘Amuleki kuo pau ke fakahoko ‘e he kakaí kae lava ‘o fakamoʻui ‘a kinautolu mei heʻenau ngaahi angahalá. ‘Oku ‘i ai ha kakai ‘e niʻihi ‘oku nau pehē ‘oku nau tui kia Sīsū Kalaisi, ka ‘oku ‘ikai te nau fie liliu honau ‘ulungāngá. Ko hono ‘uhinga ‘o e tui ki he huafa ‘o Sīsū Kalaisí ko e tui ia kiate Iá.

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

Lau ‘a e lea ko ‘eni naʻe fai ‘e Palesiteni Tieta F. ‘Ukitofa, ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí, koeʻuhi ke mahino ange kiate koe ‘a e founga ‘oku takiekina ai ha taha ki he fakatomalá ‘i heʻene “tui ki hono huafá” (maʻu ha tui ki he huafa ‘o Sīsū Kalaisí): “ʻOku tau fie maʻu ha tui mālohi kia Kalaisi kae lava ke tau fakatomala. Kuo pau ke kau ‘i heʻetau tuí ‘a e fakakaukau totonu ki he anga, ngaahi tuʻunga haohaoa mo e ngaahi ‘ulungaanga’ [ʻo e ‘Otuá]’ (Lectures on Faith [1985], 38). Kapau ‘oku tau tui ‘oku ‘afioʻi ‘e he ‘Otuá ‘a e meʻa kotoa pē, ‘oku ‘ofa, mo ‘aloʻofa, te tau lava ai ‘o fakafalala taʻe veiveiua kiate Ia ki hotau fakamoʻuí. ‘E hanga ‘e he tui kia Kalaisí ‘o liliu ‘etau ngaahi fakakaukaú, ngaahi tuí, mo e ngaahi ‘ulungāngá koeʻuhi ke tau fai ai ‘o fakatatau ki he finangalo ‘o e ‘Otuá” (“Ko e Tuʻunga ʻo e Foki Lelei Maí,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 99).

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Kuo ueʻi hake fēfē koe ‘e hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ke liliu hoʻo ngaahi fakakaukaú, ngaahi tuí, mo e ngaahi ‘ulungāngá?

  1. Ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘oku fie maʻu ai ‘e ha taha ha tui kia Sīsū Kalaisi kae toki lava ke ne fakatomalá? Ngāue ʻaki ‘a e meʻa kuó ke ako meia ‘Amuleki mo Palesiteni ‘Ukitofá, ‘o fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá ha founga te ke fakamatalaʻi ai ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: Ko e tui moʻoni kia Sīsū Kalaisí ko e kamataʻanga ia ‘o e founga hono huhuʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá.

ʻAlamā 11:41–46

‘Oku akoʻi ‘e ‘Amuleki ‘o kau ki he toetuʻú mo hono fakamāuʻi ‘o e faʻahinga kotoa ‘o e tangatá

Fakakaukau ki he fehuʻi ko ‘ení kimuʻa peá ke toki lau hono fakaʻosi ‘o e fakamoʻoni ‘a ‘Amuleki kia Sisolomé: ‘E uesia fēfē nai ‘a e ngaahi ngāue ‘a ha taha ‘e he ‘ikai te ne tui ki he moʻui hili ‘a e maté?

  1. Hiki ‘a e foʻi lea ko e Toetuʻu mo e Fakamaau ke hoko ko e ‘uluʻi fakamatala ki ha kōlomu kehekehe ‘e ua ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá. Hili ia peá ke fakatotolo ‘i he ʻAlamā 11:41–45, ‘o kumi ki he fakamatala kotoa pē te ke maʻu ai ‘o kau ki he toetuʻú mo e fakamāú, peá ke hiki ‘a e meʻa naʻá ke ‘iló ‘i lalo ‘i he ‘uluʻi fakamatala takitaha. Te ke lava ‘o hiki ‘i he konga ki ‘olunga ‘o hoʻo folofolá pe ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ‘a e: ʻE toetuʻu pea fakamāuʻi ‘a e kakai kotoa pē ‘o fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué tuʻunga ‘i he Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí. ʻOku toe akoʻi foki ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení ko hono ʻuhinga ‘o e toetuʻú ko hono toe fakatahaʻi ia ‘o hotau sinó mo hotau laumālié ‘i honau “anga haohaoá” mo honau “tuʻunga totonú”pea ‘ikai toe fakamavaheʻi (vakai, ʻAlamā 11:43, 45).

  2. Tali ha fehuʻi ‘e taha pe fakatouʻosi ‘a e ongo fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi meʻa ‘okú ke ongoʻi ‘i he taimi ‘okú ke fakakaukau ai ki haʻo toetuʻu pea fakamāuʻi koe?

    2. ‘E takiekina fēfē ‘e hoʻo tui te ke toetuʻu pea fakamāuʻi koé, ʻa e anga hoʻo fili ke ke moʻui he ʻahó takitaha?

  3. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní.

    Kuó u ako ‘a e ʻAlamā 11 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: