Seminelí
‘Iuniti 17: ‘Aho 1, ʻAlamā 17–18


‘Iuniti 17: ‘Aho 1

ʻAlamā 17–18

Talateú

‘Oku kau ‘i he ʻAlamā 17–18 ‘a e meʻa naʻe tohi ‘e Molomona ‘o kau ki he ngaahi ngāue fakafaifekau ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ki he kau Leimaná. ‘Oku ‘omi ‘e he ngaahi sīpinga ko ‘ení ‘a e founga ‘oku totonu ke teuteu mo ngāue ai ‘a e kau faifekau ‘o e ‘aho ní. Naʻe kumi ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ki he fakahinohino ‘a e ‘Eikí ‘i heʻenau teuteu ke malanga ʻaki ‘a e ongoongoleleí ki he kau Leimaná. Naʻe fakafiemālieʻi kinautolu ‘e he ‘Eikí ‘i heʻenau takitaha ‘alu ki he feituʻu naʻa nau ngāue aí, peá Ne talaʻofa ange te nau ‘omi ha ngaahi laumālie kiate Ia. Naʻe ‘alu ‘a ‘Āmoni ki he fonua ‘o ‘Isimelí ‘o kamata ke ne malanga ‘aki ‘ene ngāue maʻá e tuʻi ‘o e kau Leimaná, ko hono hingoá ko Lamōnai. Naʻe ofo ‘a e Tuʻi ko Lamōnaí ‘i he mālohi ‘o ‘Āmoní ‘i heʻene maluʻi ‘a e ngaahi tākanga monumanu ‘a e tuʻí. Naʻe hanga ‘e heʻene ngāue ko iá ‘o fakamolū ‘a e loto ‘o e tuʻí mo hono kakaí ke nau fanongo ki he ngaahi akonaki ‘a ‘Āmoni ‘o kau ki he ‘Otuá mo e palani ‘o e fakamoʻuí. Naʻe tui ‘a e Tuʻi ko Lamōnaí ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Āmoní, peá ne ‘iloʻi ‘ene fie maʻu ha Fakamoʻuí, ko ia naʻá ne tangi ki he ‘Eikí ke Ne maʻu ha ‘aloʻofa, pea fakavaivaiʻi ia ‘e he Laumālié.

ʻAlamā 17:1–18

‘Oku teuteu ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ke malanga ‘aki ‘a e ongoongoleleí ki he kau Leimaná.

Fakakaukau ki hono fuoloa ‘o e ngāue fakafaifekau he ‘ahó ni ‘a e kau ‘eletaá mo e kau sisitaá. Lau ‘a e ʻAlamā 17:4, pea laineʻi hono lahi ‘o e ngaahi taʻu naʻe akoʻi ai ‘e he ngaahi foha ‘o Mōsaiá ‘a e ongoongoleleí ‘i he kau Leimaná.

Naʻe fetaulaki ‘a ‘Alamā ‘i heʻene fononga atu ki Manataí mo e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ‘i heʻenau foki mai mei heʻenau ngāue fakafaifekau fuoloá, pea nau fiefia fakataha ai. Lau ‘a e ʻAlamā 17:2–4, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi pe ko e kau faifekau naʻe anga-fēfe ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá.

  1. Fakamanatu ‘a e ʻAlamā 17:2–4. Fai ‘a e ngaahi meʻa ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Hiki ‘a e ngaahi meʻa naʻe fai ‘e he ngaahi foha ‘o Mōsaiá ke nau teuteu ai ke nau hoko ko ha kau faifekau leleí, pea fakamatalaʻi ‘a e ngaahi ola ‘o ‘enau teuteú.

    2. Fili ha meʻa naʻe fai ‘e he kau faifekau ko ‘ení ‘a ia ‘okú ke loto ke ke fai ‘o lelei ange ‘i hoʻo moʻuí, pe ko ha ‘ulungaanga ‘okú ke fie fakatupulaki ke kakato ange. Hiki ha fakamatala ‘o kau ki ha founga te ke lava ‘o fakahoko ai iá.

Fakalaulauloto ki hono tuʻo lahi ‘o hoʻo lotu mo fakatotolo fakataautaha pe fakataha mo ho fāmilí ‘i he folofolá, pea fakakaukau ki he ngaahi faingamālie ‘okú ke maʻu ke ke ‘aukai aí. Ko e hā ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai koe ‘e he ngaahi meʻa ko ‘ení ke ke “mālohi ‘i he ‘iloʻi ‘o e moʻoní” (ʻAlamā 17:2)?

‘Oku tau ako ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení mei he sīpinga ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá: Te tau lava ‘o maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní pea tau faiako ‘i he mālohi ‘i heʻetau fakatotolo ‘i he folofolá, lotu, mo ‘aukaí. Te tau lava ‘o teuteu lelei ange ke tau fakahā ‘a e ongoongoleleí ki he kakai kehé ‘i heʻetau maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní.

Lau ‘a e fakamatala ko ‘eni naʻe fai ‘e ‘Eletā Tēvita A. Petinā ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, ‘a ia naʻá ne akoʻi ai ki he toʻu tupú ‘a e ngaahi founga te nau lava ai ‘o teuteu ke nau hoko ko ha kau faifekaú. Kumi ki ha ngaahi founga pau te ke lava ai ‘o teuteuʻi koe ke ke fakahā ‘a e ongoongoleleí ‘o hangē ko ia naʻe fai ‘e he ngaahi foha ‘o Mōsaiá.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“Te mou lava ‘o tupulaki ‘i hoʻomou holi ke ngāue maʻá e ‘Otuá (vakai, T&F 4:3), pea ‘e lava ke mou kamata fakakaukau ‘o hangē ko e fakakaukau ‘a e kau faifekaú, ke lau ‘a e meʻa ‘oku lau ‘e he kau faifekaú, ke lotu ‘o hangē ko e lotu ‘a e kau faifekaú, pea ongoʻi ‘a e meʻa ‘oku ongoʻi ‘e he kau faifekaú. Te mou lava ‘o fakaʻehiʻehi mei he ngaahi mālohi fakamāmani ko ia ‘okú ne fakatupu ‘a e mavahe ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní, pea te mou lava ‘o tupulaki ‘i hoʻomou falala te mou ‘iloʻi mo tali ‘a e ngaahi ueʻi fakalaumālié. Te mou lava ‘o tupulaki māmālie ke mou hoko ko e faifekau ‘oku mou ‘amanaki ki aí mo e faifekau ʻoku finangalo ki ai ‘a e Fakamoʻuí, ‘i haʻamou ako ‘a e ‘otu lea ki he ‘otu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena.

“Ko e malanga ʻaki ‘o e ongoongoleleí … ‘oku ʻikai ko ha ‘ekitivitī pē ‘oku tau kau ki ai ʻi ha taimi fakangatangata pe ko ha ngāue kuo vahe mai ke tau fakahoko ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní. Ka ko e ngāue fakafaifekaú ko hano fakahā ia ‘o hotau tuʻunga mo hotau tofiʻa fakalaumālié” (“Becoming a Missionary,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2005, 46–47).

ʻĪmisi
ko e toʻu tupu ‘oku nau lau ‘a e tohi tufa ‘o Siosefa Sāmitá

Lau ‘a e ʻAlamā 17:9, pea laineʻi ‘a e meʻa naʻe lotua ‘e he ngaahi foha ‘o Mōsaiá ‘i heʻenau teuteu ke ngāué. Lau ‘a e ʻAlamā 17:11, pea fakakaukau ki he meʻa naʻe fakahā ‘e he ‘Eikí kiate kinautolú mo e founga te nau hoko ai ko ha meʻangāue ‘i he toʻukupu ʻo e ‘Eikí. ʻOku akoʻi mai ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: ʻOku lava ‘e he ‘Eikí ‘o ngaohi kitautolu ke tau hoko ko ha meʻangāue ‘i Hono toukupú ‘i heʻetau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga leleí, kae tautautefito ki he taimi ‘oku tau faingataʻaʻia aí.

  1. Hiki ha fakamatala ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ‘o kau ki ha meʻa naʻe hoko ‘a ia naʻá ke ongoʻi ai te ke lava ‘o hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Fakakaukau ki ha ngaahi meʻa ‘oku hoko ‘i he akó, ngaahi meʻa ‘oku hoko ‘i homou ‘apí mo homou fāmilí pe kāingá, mo e ngaahi tuʻunga fakasosiale ‘a ia ‘oku mou lava ‘o fesiofaki mata ki he mata aí pe ‘i he ‘Initanetí. Fakamatala ki ha founga te ke lava ai ‘o fakahā ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ‘i he tuʻunga ko iá.

‘Oku faingataʻa ange ke te hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ‘i he ngaahi meʻa ‘e niʻihi mei he ngaahi meʻa ʻe niʻihi. Vakai ki he anga ‘o hono fakamatalaʻi ‘o e kau Leimaná ‘i he ʻAlamā 17:12–16, pea fakakaukau ki he ‘uhinga ‘e faingataʻaʻia lahi ai ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ke nau malanga ‘i he ngaahi tuʻunga ko ‘ení.

‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga naʻe loto ai ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ke nau fepaki mo e ngaahi faingataʻá koeʻuhí ke nau lava ‘o tokoniʻi ha kakai naʻa nau fehiʻa ‘i he kakai Nīfaí? Fakafonu a e lainé ‘aki ha foʻi lea mei he ʻAlamā 17:16 ke tokoni ke mahino kiate koe ‘a e meʻa naʻe ‘amanaki ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ke fakahokó: Naʻe loto ‘a e ngaahi foha ‘o Mōsaiá ke ‘omi ‘a e kau Leimaná ki he , koeʻuhí he naʻa nau loto ke ‘iloʻi ‘e he kau Leimaná ‘a e palani ‘o e huhuʻí.

Fakakakato ‘a e kiʻi ngāue ko ‘ení ‘i he ngaahi ‘aho siʻi ka hokó, koeʻuhí ke tokoni ke mahino kiate koe ‘a e founga ‘o ‘ete hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he niʻihi kehé. Kole ki ha mēmipa ‘o e fāmilí pe ko haʻo kaungāmeʻa ke ne fakamatala ki ha founga ne liliu ai ‘ene moʻuí koeʻuhí ko e sīpinga faka-Kalaisi ‘a ha taha.

ʻAlamā 17:19–39

‘Oku hoko ‘a ‘Āmoni ko ha tamaioʻeiki ‘a e Tuʻi ko Lamōnaí peá ne fakahaofi ‘ene ngaahi tākanga monumanú

Kumi ‘i hoʻo lau ‘a e ʻAlamā 17:19–39, ki he anga ʻo e ngāue ‘a ‘Āmoni ki he Tuʻi ko Lamōnaí mo e kau tamaioʻeiki ‘a e tuʻí. Fakakaukau ki ha founga ne tokoni ai ‘a e fai fatongia ‘a ‘Āmoní ki hono teuteuʻi ‘o e kau Leimaná ke nau tali ‘a e ongoongoleleí. Palani ke ke fai ‘a e talanoa ki hono fakahaofi ‘e ‘Āmoni ‘a e ngaahi tākanga monumanu ‘a e tuʻí ki ha mēmipa ‘o e fāmilí pe ko haʻo kaungāmeʻa. Fakamamafaʻi ‘a e ngaahi moʻoni ko ‘ení ‘i hoʻo fai ‘a e talanoá: Te tau lava ‘o tokoni ki hono teuteuʻi ‘o ha niʻihi kehe ke nau tali ‘a e ongoongoleleí ‘i he anga ‘o ‘etau fai fatongiá. Aleaʻi mo e tokotaha ko iá ha tokotaha ‘okú ke fie tokoniʻi ke ne mālohi fakalaumālie ange. Fakakaukau ki ha founga te ke lava ai ‘o tokoni ki he tokotaha ko iá, peá ke fakakaukauʻi ha founga te ke lava ai ‘o fakahoko ‘a e tokoni ko iá.

ʻAlamā 18

Naʻe ongo ki he Tuʻi ko Lamōnaí ʻa e faivelenga ‘a ‘Āmoní, pea akoʻi ‘e ‘Āmoni ‘a e ongoongoleleí ki he tuʻí.

Naʻe fakahā ‘e he kau tamaioʻeikí ki he Tuʻi ko Lamōnaí ‘a e meʻa kuo fai ‘e ‘Āmoni ke maluʻi ‘a e ngaahi tākanga monumanu ‘a e tuʻí. Lau ‘a e ʻAlamā 18:4–6, pea kumi ki he anga hono tali ‘e he tuʻí ‘a e meʻa naʻe fai ‘e ‘Āmoní.

‘I he fehuʻi ‘e he tuʻí ki heʻene kau tamaioʻeikí pe ‘oku ‘i fē ‘a ‘Āmoní, naʻa nau fakahā ange kiate ia ‘oku lolotonga fakahoko ‘e ‘Āmoni ha fekau kimuʻa ‘e taha ‘a e tuʻí ke teuteuʻi ‘ene fanga hōsí ki haʻane fononga ki he fonua ‘o Nīfaí ‘a ia ‘oku ‘i ai ‘a e tamai ‘a e tuʻí. Lau ‘a e ʻAlamā 18:12–15, pea kumi ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ki he tuʻí tuʻunga ‘i he anga ‘o e fai fatongia ‘a ‘Āmoní.

ʻĪmisi
Ko e Maluʻi ʻe ʻĀmoni ‘a e Ngaahi Tākanga Monumanu ʻa e Tuʻi ko Lamōnaí

Lau ‘a e ʻAlamā 18:16–21, pea kumi ki ha fakamoʻoni naʻe fakahinohinoʻi ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Āmoni ‘i heʻene akoʻi ‘a e Tuʻi ko Lamōnaí. Hiki ʻi he feituʻu ʻoku fakaʻatā atú ha fakamatala ‘o kau ki hono tokoniʻi ‘e he Laumālie ‘o e ‘Otuá ‘a ‘Āmoni ‘i he meʻa naʻe hoko ko ‘ení.

Kumi ‘i hoʻo lau ‘a e ʻAlamā 18:22–32, ha ngaahi moʻoni ‘o e ongoongoleleí naʻe akoʻi ‘e ‘Āmoni kia Lamōnai. ‘E lava ke ke fakaʻilongaʻi ia ‘i hoʻo folofolá pe hiki kinautolu ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá. Ko ia ‘i hono akoʻi ia ‘e ‘Āmoní, naʻá ne akoʻi ia ‘o makatuʻunga ‘i he ngaahi tui naʻe tatau ai ‘ene tuí mo Lamōnaí. Naʻe tui ‘a Lamōnai ki ha ‘otua—‘a ia naʻá ne ui ko e Laumālie Lahí—ka naʻe ‘ikai mahino kiate ia ‘a e anga totonu ‘o e Otuá.

Lau ‘a e ʻAlamā 18:33–35, pea kumi ki he anga hono tali ‘e ‘Āmoni ‘a e fehuʻi ‘a e tuʻí kiate iá, pe ko e fekauʻi mai ia mei he ‘Otuá.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha palakalafi nounou mei ho‘o ako ‘a e ʻAlamā 17–18, ‘o fakamatala fakanounouʻi ai ‘a e meʻa naʻe lava ‘e ‘Āmoni ‘o fai ki he kau Leimaná ‘i he tokoni ‘a e ‘Otuá.

Te ke lava ‘o hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e ʻAlamā 18:35: Ko e taimi ko ia ‘oku tau tauhi ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, te Na fakalahi hotau potó ‘i hono fai ‘Ena ngāué.

  1. Tali ha fehuʻi ‘e taha pe fakatouʻosi ‘a e ongo fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE tokoniʻi fēfē koe ‘e he tefitoʻi moʻoni ‘i ‘olungá ‘i ho ngaahi fatongia ‘i he Siasí ‘i he lolotongá ni mo e kahaʻú?

    2. Te ke faivelenga lahi ange fēfē ‘i hoʻo ngāue maʻá e ‘Eikí koeʻuhí ke Ne lava ‘o fakatupulekina hoʻo taukei ‘i hono fai ‘o ‘Ene ngāué?

Naʻe lava ‘e ‘Āmoni ‘o akoʻi kia Lamōnai ‘a e palani ‘o e huhuʻi ‘a e Tamai Hēvaní koeʻuhi ko e sīpinga ‘o e faivelenga mo e fai fatongia ‘a ‘Āmoní. Manatuʻi naʻe ongoʻi ‘e Lamōnai ‘okú ne halaia ‘i he ngaahi fakapō kuó ne faí (vakai, ʻAlamā 18:4–6). Lau ‘a e ʻAlamā 18:36–43, pea kumi ki he founga ne akoʻi ai ‘e ‘Āmoni ‘a e palani ‘o e huhuʻí kia Lamōnai mo e anga hono tali ‘e Lamōnai ‘a e ngaahi akonaki ko iá.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: ‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘e mahuʻinga makehe ai ke mahino ki he Tuʻi ko Lamōnaí ‘a e Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí?

Fakakaukau ki he founga ne tokoni ai ‘a e ngaahi tokāteline ‘o e Fakatupú, Hingá, mo e Fakaleleí kia Lamōnai ke ne ‘iloʻi ‘a ‘ene fie maʻu ha Fakamoʻuí. Naʻe akoʻi ‘e ‘Eletā Pulusi R. MaKongikī ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o kau ki hono mahuʻinga ‘o e Fakatupú, Hingá, pea mo e Fakaleleí ‘o pehē:

ʻĪmisi
Fai ʻe ʻEletā Bruce R. McConkie

“Ko e meʻa fakalangi ‘e tolu naʻe hoko ko ‘ení—‘a e ngaahi pou mālohi ‘o e taʻengatá—ʻoku lalanga fakataha ʻo taʻe lava ke veteki ke hoko ko hono ‘ufiʻufi kuo tuʻutai ‘a ia ‘oku ui ko e palani taʻengata ‘o e fakamoʻuí. ‘Oku tau lau ‘a e fakalelei ‘a e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí ko e uho mo e mafu ‘o e tui fakalotu kuo fakahā maí. ‘Okú ne fakahoko ‘a e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ‘a e tangatá. ‘Oku ‘ia Kalaisi ‘a e fakamoʻuí.

“Ka ‘o kapau naʻe ‘ikai ke ‘i ai ha hinga, ‘e ‘ikai ke ‘i ai ha fakalelei. Naʻe ‘omi ‘e he hinga ‘a ‘Ātamá ‘a e mate fakasinó mo e mate fakalaumālié ki he māmaní, pea ko e ongo mate ‘eni kuo huhuʻi mei ai ‘e he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí ‘a e tangatá mo e meʻa moʻui kotoa pē. Naʻe ‘omi ‘e ‘Ātama ‘a e mate fakasinó, kae ‘omi ‘e Kalaisi ‘a e moʻui taʻe-faʻa-maté. ‘Oku hoko mai ‘a e fakamoʻuí koeʻuhi ko e hingá mo e fakaleleí.

“Ka ‘o kapau naʻe ‘ikai fakatupu ‘a e tangatá mo e meʻa moʻui kotoa pē ‘i honau tuʻunga fakasino mo fakapalataisí, pe ‘i ha tuʻunga ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha mate, ‘e ‘ikai ke ‘i ai ha hinga. … Ko ia, kuo foaki mai ‘a e fakamoʻuí ‘o fou mai, tuʻunga pea koeʻuhí ko hono fakatupu ‘o e ngaahi langí mo e māmaní mo e meʻa kotoa pē ‘oku ‘i aí. ‘Oku hoko mai ‘a e fakamoʻuí koeʻuhi ko e fakatupú, hingá, pea mo e fakaleleí; oku hoko ‘a e meʻa takitaha ‘e tolu ní ko e konga o e palani fakalangí” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 81–82).

‘Oku tau lava ‘o ako ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení mei he meʻa naʻe hoko kia Lamōnaí: Ko e taimi ko ia ‘oku mahino ai ‘etau fie maʻu ‘a e Fakamoʻuí, te tau holi leva ke tau fakatomala.

Fakaʻosi ‘a e lēsoni ‘o e ‘aho ní ‘aki haʻo fakalaulauloto ki ha meʻa te ke lava ‘o fai ‘a ia te ne tokoniʻi koe ke ke manatuʻi hoʻo fie maʻu ‘a e Fakamoʻuí.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní.

    Kuó u ako ‘a e ʻAlamā 17–18 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: