Seminelí
ʻIuniti 22: ʻAho 1, Hilamani 1–2


‘Iuniti 22: ‘Aho 1

Hilamani 1–2

Talateú

Hili e pekia ʻa e fakamaau lahi ko Peiholaní, ne ʻi ai ha fakakikihi lahi ʻi he kau Nīfaí pe ko hai ʻi hono ngaahi fohá—Peiholani, Peianikai, mo Peikumenai—ʻoku totonu ke hoko ko e fakamaau lahi foʻoú. Ne fili ʻe he kakaí ʻa Peiholani ko honau fakamaau lahi foʻou. Ne hanga ʻe ha tangata ko Kisikumeni, ʻi hono fekauʻi ʻe ha kautaha fufū, pea ko ha taha ʻo e kau muimui ʻo Peianikaí ʻo tamateʻi ʻa Peiholani, peá ne fakanofo ai ʻa Peikumenai ko e fakamaau lahi. Ne maʻu faingamālie ai e kau Leimaná ʻi he hoko ʻa e fakakikihi mo e moveuveu ko ʻení ke ikunaʻi e kolomuʻa ʻo e kau Nīfaí ko Seilahemalá pea tamateʻi ʻa Peikumenai. Ne toe kapa ʻe he ʻeikitau Nīfai ko Molonaihā ʻa e kolo ko Seilahemalá, pea fakanofo ai ʻa Hilamani ko e fakamaau lahi. Ne tamateʻi ʻa Kisikumeni lolotonga ʻene feinga ke tamateʻi ʻa Hilamaní, pea hoko ai ʻa Katianetoni ko e taki ʻo e kautaha fufuú.

Hilamani 1

Ne maʻu faingamālie ʻa e kau Leimaná ʻi he hoko ʻa e fakakikihi pe ko hai ʻoku totonu ke fakamaau lahí ke nau ikunaʻi ʻa Seilahemala, ko e kolomuʻa ʻo e kau Nīfaí

Fakakaukau ange ki he taimi fakamuimuitaha naʻá ke fakafekiki ai mo ha taha pe sio ki he kē ʻa ha niʻihi. Ko e hā ha ngaahi palopalema ʻoku fakatupu ʻe ha fakakikihi pehē? ʻI hoʻo ako ʻa Hilamani 1, vakai ki he ngaahi palopalema ne ʻomi ʻe he fakakikihí ki he kau Nīfaí pea fakalaulauloto ki he meʻa te ke lava ʻo ako mei he ngaahi meʻa ne nau aʻusiá.

Lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení, pea hiki ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he ngaahi ʻatā ʻoku ʻoatú:

  • Hilamani 1:1–4. Ko e hā naʻá ne fakatupu ʻa e fakakikihi mo e mavahevahe ʻi he kau Nīfaí?

  • Hilamani 1:5–8. Ko hai ne fakanofo ko e fakamaau lahí? Ko e hā e tali ʻa e ongo tokoua ʻo e fakamaau lahi foʻoú?

  • Hilamani 1:9–12. Ko e hā e meʻa ne fai ʻe Kisikumení, pea ko e hā e fefuakavaʻaki ‘a Kisikumeni mo ʻene kautaha fufuú?

Lolotonga e taimi ko ʻeni ʻo e fekeʻikeʻí ʻi he kau Nīfaí, ne ʻi ai ha tangata ko Kolianitomuli naʻá ne taki e kau Leimaná ʻi hono fakafepakiʻi e kolo ko Seilahemalá ʻi ha tau. Lau e Hilamani 1:18–22, pea feinga ke ʻiloʻi e meʻa ne lava ke fai ʻe he kau Leimaná koeʻuhí ko e fekeʻikeʻi ʻa e kau Nīfaí.

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he fakamatalá ni: ʻOku hoko e fekeʻikeʻí ko ha meʻa ke ne vahevaheʻi e kakaí pea ʻai ke tau moʻulaloa ki he takiekina ʻa e filí. Mahalo naʻá ke fie maʻu ke tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo ngaahi potufolofola ʻi he tafaʻaki ʻo e Hilamani 1:18.

  1. Ke tokoni atu ke ke maʻu ha mahino lelei ange ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení, tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ne fakafekiki ha finemui mo ʻene ongomātuʻá ʻo kau ki hono kaungāmeʻá. ʻE fēfē hano uesia ʻe he fekeʻikeʻi ko ʻení ʻa ʻene tōʻonga fakakaukau ke fakafanongo ki he faleʻi ʻa ʻene ongomātuʻá ʻo kau ki he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo ʻene moʻuí?

    2. Ne loto ʻita ha talavou ki ha taha ʻi heʻene kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE uesia fēfē ʻe he fekeʻikeʻi ko ʻení ʻa ʻene tōʻonga ʻi he lotú?

    3. Fakakaukau ki ha tafaʻaki ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻi ai ha fekeʻikeʻi ʻiate koe mo ha niʻihi kehe. Ko e hā ha meʻa pau te ke lava ʻo fai ke tuku ai e fekeʻikeʻi ko ʻení mei hoʻo moʻuí? Te ke ikunaʻi fēfē nai ʻeni?

ʻOku lekooti ʻi he Hilamani 1:22–30 hili hono kapa ʻe he kau Leimaná ʻa Seilahemalá, ne kamata ke nau laka atu ki Mahu ke nau toe kapa mo ia. Ne lava ʻe he kau tau ʻa e kau Nīfaí ʻo ʻātakaiʻi pea ikunaʻi e kau Leimaná. Ne tokolahi e kau Leimana ne tamateʻí, pea ne fakaʻatā ʻa kinautolu ne tukuloló ke foki ki honau fonuá.

Hilamani 2

Ne hoko ʻa Hilamani ko e fakamaau lahi, pea ne taʻofi ʻe heʻene kau sevānití ha kautaha fufū mei hono tamateʻi iá

Kimuʻa ʻi hoʻo ako ʻa e Hilamani 2, fakakaukau ki ha finemui faivelenga pe ha talavou ʻoku feinga ke fakaleleiʻi ha fehalaaki pe angahala. Te ne feinga ke ʻufiʻufiʻi ia pe feinga ke maʻu ha fakamolemole mei he ʻEikí pea mo kinautolu ne mamahí?

Hili hono tamateʻi ʻe Kisikumeni ʻa Peiholaní, naʻá ne fepalōmesiʻaki mo e kau mēmipa ʻo ʻene kautaha fufuú he ʻikai ke nau tala ki ha taha pe ko hai naʻá ne fai ʻa e tāmaté. Lau ʻa Hilamani 2:3–4, pea tokanga ki he kupuʻi lea “fai ha fuakava he ʻikai ʻiloʻi ʻe ha tokotaha ʻa ʻene faiangahalá.” Pea lau leva ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:43, pea kumi e founga ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha meʻa ʻoku halá.

  1. Tuʻunga ʻi hoʻo ako e Hilamani 2:3–4 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:43, tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e faikehekehe ʻi he meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau faí ʻo ka tau faiangahala pea mo e meʻa ne fai ʻe he kau muimui ʻo Kisikumení.

Ne hoko ʻa Hilamani ko e tuʻi fakamaau lahi fo’ou hili e pekia ʻa Peiholaní, pea fakakaukau leva ʻa Kisikumeni mo ʻene kautaha fufuú ke tamateʻi foki mo Hilamani. Ne hoko ha tangata ko Katianetoni he taimi ko ʻení ko e taki ʻo e kautaha fufuú. Lau ʻa e Hilamani 2:2–9, pea tohi ʻi he ʻatā ʻi laló ʻa e founga ne tamateʻi ai ʻa Kisikumení:

Lau ʻa Hilamani 2:10–14, pea kumi ki he meʻa ne hoko ki he kau kaihaʻa ʻa Katianetoní. Ne fakatokanga ʻa Molomona ʻoku ʻi ai ha ngaahi kulupu fufū hangē ko e kau kaihaʻa ʻa Katianetoní ʻa ia ne ui ko e “ngaahi kautaha fufū” (ki ha sīpinga, vakai, Hilamani 3:23), te nau hoko ko e ʻauhaʻanga ʻo e kau Nīfaí. Ne ʻosi fakatokanga ‘a e kau palōfita kimuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke ʻoua naʻa pikitai ki he ngaahi kautaha fufuú (vakai, 2 Nīfai 26:22; ʻAlamā 1:12). ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE iku ʻo hoko ʻa e ngaahi kautaha fufuú ko e ʻauhaʻanga ʻo e ngaahi sosaietí.

Naʻe fakatokanga mai ʻa ʻEletā Lāsolo M. Pālati ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi kautaha fufuú ʻi he kuongá ni. ʻI hoʻo lau ʻa ʻene fakatokangá, fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa te tau lava ʻo fai ke matuʻuaki e ngaahi kautaha fufuú.

ʻĪmisi
ʻEletā M. Russell Ballard

“ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakatuʻutāmaki lahi ʻoku hoko ko e tupu mei he ngaahi kautaha fufū ʻoku nau fai ʻa e ngaahi hiá, ʻo ʻikai fakatuʻutāmaki pē ki he tangata fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ka ki he māmaní hono kotoa. ʻOku kau ʻi he ngaahi kautaha fufū ʻo e ʻaho ní ʻa e kau kengí, ʻa e ngaahi kautaha ʻoku nau tufaki e faitoʻo konatapú, pea mo e ngaahi kautaha faihia kuo ʻosi fokotuʻutuʻu kinautolu ko ha ngaahi fāmili. ʻOku tatau pē ʻa e founga ngāue ʻa e ngaahi kautaha fufū ʻo hotau kuongá ni mo e kau kaihaʻa ʻa Katianetoni ‘i he kuonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. … ʻOku kau ʻi heʻenau ngaahi taumuʻa ngāué ʻa e ‘fakapō, kaihaʻa koloá, kaihaʻá, mo fai feʻauaki mo fai ʻa e faʻahinga angahala kotoa pē, ʻo fepaki mo e ngaahi lao ʻo honau fonuá pea mo e ngaahi fono ʻa honau ʻOtuá’ Hilamani 6:23.

“Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe maʻu ʻe he ngaaahi kautaha fufū ʻo e ʻaho ní ha mālohi lahi ʻi ha taimi vave ʻaupito ʻo hangē pē ko ia naʻe hoko ʻi he taimi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.” …

“ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko e tēvoló ko e ‘tupuʻanga ʻo e angahala kotoa pē’ pea ko e tupuʻanga ʻo e ngaahi kautaha fufū ko ʻení [Hilamani 6:30]. … Ko ʻene taumuʻá ke fakaʻauha e niʻihi fakafoʻituituí, fāmilí, ngaahi koló pea mo e fonuá [vakai, 2 Nīfai 9:9]. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻá ne lavameʻa ai. Pea ʻoku lahi ʻaupito foki ʻa ʻene lavameʻa he kuongá ni. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai ke tau… tuʻu mālohi ʻo taukaveʻi e moʻoní mo e totonú ʻaki hono fai e ngaahi meʻa te tau ala lava ke tokoni ke maluʻi hotau ngaahi koló.

“… [ʻE lava ke tau] ‘tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá’ ʻi heʻetau tā ha sīpinga, tauhi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí, pea vahevahe hoʻo fakamoʻoní mo kinautolu ʻoku tau feohí [vakai, Mōsaia 18:9]” (”Standing for Truth and Right,” Ensign, Nov. 1997, 38).

Fakakaukau ki ha founga ʻe taha pe ua ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi ai e akonaki ʻa ʻEletā Pālati ke taukaveʻi ‘a e moʻoní mo e totonú ʻi homou koló pe ʻi homou fonuá.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Hilamani 1 2 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: