Seminelí
‘Iuniti 31: ‘Aho 4, Molonai 7:1–19


‘Iuniti 31: ‘Aho 4

Molonai 7:1–19

Talateú

Naʻe tohi ‘e Molonai ha malanga naʻe fai ‘e heʻene tamai, ko Molomoná, ki hono “kāinga ‘ofeiná” ‘i he mgaahi taʻu lahi ki muʻá ( Molonai 7:2). ‘Oku fakamatala ‘a e lēsoni ko ‘ení ki he konga ‘uluaki ‘o e malanga ‘a Molomoná ‘a ia’oku maʻu ‘i he Molonai 7. ʻOku fakamatala ia ki heʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo e fai ‘o e ngaahi ngāue māʻoniʻoni ‘i he loto-moʻoni mo ‘ene fakamatala ki he founga te tau lava ai ‘o ‘iloʻi ‘a e faikehekehe ‘i he leleí mo e koví. Te ke ako ‘i he lēsoni ‘oku hokó ki he konga fakaʻosi ‘o e malanga ‘a Molomoná ‘i he Molonai 7.

Molonai 7:1–10

‘Oku akoʻi ‘e Molomona ‘a e kau muimui ‘o Sīsū Kalaisí ‘o kau ki he ngaahi ngāué mo hono taumuʻá

ʻĪmisi
apple

Kuó ke ‘iloʻi nai ha meʻa naʻe ‘ikai lelei ia ‘i loto ‘o hangē ko ‘ene hā mai ki tuʻá? Ko e fakatātā ‘e taha ki ai ko ha fuaʻi ‘akau, hangē ko ha foʻi ‘āpele ‘a ia naʻe mahi pe fuʻu momoho. Hiki ha fakatātā ‘e ua pe lahi ange te ke lava ‘o fakakaukau ki ai.

Fakakaukau ki he ngaahi fakatātā ko ‘eni ‘o e ngaahi meʻa ‘oku hā lelei ki tuʻa ka ko hono moʻoní ‘oku ‘ikai lelei ia ‘i loto, pea ‘oku lava ke fakatatau ia ki he anga ‘o e hā mai ki tuʻa mo hono fōtunga ‘i loto ‘o e ngaahi taumuʻa ‘a e kakaí. Naʻe tohi ‘e Molonai ‘a e ngaahi lea ‘a ‘ene tamai, ko Molomoná, ‘o kau ki he tuʻunga ‘o hotau lotó ‘i heʻetau fai ‘a e ngaahi ngāue ‘oku maʻoniʻoní. Lau ‘a e Molonai 7:2–3 ke ‘iloʻi ‘a e kakai naʻe lea ki ai ‘a Molomoná.

Naʻe ui ‘e Molomona ‘a hono kāinga naʻá ne lea ki aí ko e “kau muimui anga-fakamelino ‘o Kalaisi” (Molonai 7:3). Ako ‘a e Molonai 7:4–5 ke ‘iloʻi ‘a e founga naʻe ‘iloʻi ai ‘e Molomona ko e kau Nīfai ko ‘ení ko e kau ākonga moʻoni ia ʻa e Fakamouí.

‘Okú ke pehē nai ‘oku lava ha taha ke fakangalingali pē ‘okú ne māʻoniʻoni? Ko e hā nai ha ‘uhinga ‘oku lava pe ‘ikai lava aí?

Naʻe lea ‘a Molomona ki he meʻa ko ‘ení ‘i he Molonai 7:6. ‘E lava ke ke fakaʻilongaʻi ‘a e kupuʻi lea ko e “loto-moʻoní” ‘i he veesi ko ‘ení. ‘E lava ‘a e fakamatala ko ‘eni ‘a ‘Eletā Tāleni H. ‘Oakesi ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o tokoni ke mahino kiate koe hono ‘uhinga ‘o e maʻu ha loto-moʻoní. Laineʻi ‘a e ngaahi konga ‘o e fakamatala ko ‘ení ‘a ia ‘oku mahuʻinga makehe kiate koé.

“Kuo pau ke ‘oua naʻa ngata ‘i heʻetau fai ‘a e meʻa ‘oku totonú. Kuo pau ke tau ngāue koeʻuhí ko e ngaahi ‘uhinga ‘oku totonu. Ko e lea fakaonopooni ki aí ko e taumuʻa ‘oku lelei. ‘Oku faʻa fakamahinoʻi ‘i he folofolá ʻa e tōʻonga fakakaukau fakaʻatamai lelei ko ‘ení ‘aki ‘a e ngaahi lea ko e loto-fakamātoato moʻoni pe loto-moʻoni.

“ʻOku fakamahinoʻi mai ‘e he folofolá, ‘oku ‘afioʻi ‘e he ‘Otuá ‘a ‘etau ngaahi taumuʻá pea te Ne fakamāuʻi ‘etau ngaahi ngāué ‘o fakatatau ki ai” (Pure in Heart [1988], 15).

Naʻe fakamatalaʻi ‘e Molomona ‘a e ngaahi ola ‘o e feinga ha taha ke ne fai ha ngaahi ngāue lelei kae ‘ikai ‘i he loto-moʻoni. Fakatotolo ‘i he Molonai 7:7–10, pea kumi ke ‘iloʻi ‘a e meʻa ‘oku hoko ‘i he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi ngāue māʻoniʻoni kae ‘ikai ‘i he loto-moʻoní. ‘Oku tau ako mei he ngaahi veesi ko ‘ení, ‘e tāpuakiʻi kitautolu koeʻuhi ko e ngaahi ngāue leleí, ka kuo pau ke tau fai ia ‘i he moʻoni ‘o e lotó. ‘Oku kau ‘i he loto-moʻoní ‘a hono fai ‘o e ngaahi ngāue leleí koeʻuhi ko e ‘ofa ki he ‘Otuá mo e kakai kehé.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ha ngaahi faikehekehe kuó ke fakatokangaʻi ‘i he taimi ‘okú ke fai ai ha ngaahi ngāue lelei ‘i he taumuʻa totonú mo hono fai ‘o ha meʻa ‘oku lelei ‘i ha ‘uhinga siokitá?

  2. Fakakaukau ki he meʻa ko ‘ení, ke tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ‘a e tefitoʻi moʻoni, ‘e tāpuakiʻi kitautolu koeʻuhi ko ha ngaahi ngāue lelei ‘oku tau fai, ka kuo pau ke tau fai ia ‘i he moʻoni ‘o e lotó: ‘Oku kole atu haʻo kaume’a kuó ne lau ‘a e Tohi ‘a Molomoná ke ke tokoni ange ke mahino kiate ia ‘a e Molonai 7:9 peá ne pehē atu, “ʻOku ou lau ai ‘o pehē, kapau ‘oku ‘ikai lotu ha taha ‘i he loto-moʻoni, “ʻoku taʻeʻaonga ia kiate ia, he ‘oku ‘ikai tali ‘e he ‘Otuá ha taha pehē.’ ʻOku ou faʻa ongoʻi ‘oku ‘ikai te u lotu ‘i he loto-moʻoní. ‘Oku totonu nai ke tuku ā ‘eku lotú? Hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá, ha founga te ke tali ai ‘a e fehuʻí, pea fakamatala ki he ‘uhinga te ke tali ai ‘i he founga ko iá.

Naʻe fai mai ‘e Palesiteni Pilikihami ʻIongi ‘a e tali lelei ko ‘ení ‘o kau ki he founga te tau lava ai ‘o maʻu ha holi ke tau lotu ‘i he loto-moʻoní: “ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ke ongoʻi fie lotu pe ʻoku ou ongoʻi fie lotu, ka ko e hokosia pē ʻa e taimi ke ke lotu aí peá ke lotu. Pea kapau ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi ʻoku tau fie lotu, pea ʻoku totonu leva ke tau lotu kae ʻoua leva pē kuo tau ongoʻi fie lotu.” (Teachings of Presidents of the Church: Brigham Young [1997], 54).

Fakakaukau ki he founga ‘oku fekauʻaki ai ‘a e akonaki ‘a Palesiteni ‘Iongí mo e talangofua ki he ngaahi fekau kehé, ka ‘oku ‘ikai ko e lotú pē. ‘Oku faʻa hoko hono fai ‘o e meʻa ‘oku totonú ko ha tokoni ke ‘omi ha holi ke hoko atu ‘ete talangofua ki he fekau ko iá koeʻuhi ko e ngaahi ‘uhinga ‘oku totonu.

  1. Koeʻuhí ke ke lava ‘o fakahoko ‘a e ngaahi akonaki ‘a Molomona ‘o kau ki hono mahuʻinga ‘o hono fai ‘o e ngaahi ngāue leleí ‘i he loto-moʻoní, fili ha taha ‘o e ngaahi fekau ko ‘ení: ‘aukai, totongi vahehongofulu, tokoni ki he kakai kehé, ako ‘a e folofolá, fakaʻapaʻapaʻi ‘o e mātuʻá, tauhi ‘a e angamaʻá. (“Oku kau ‘i he tauhi ‘a e angamaʻá ‘a ‘ete angamaʻa ‘i heʻete ngāue ʻaki ‘a e ʻInitanetí pe ngaahi mītia fakasōsialé. ‘Oku toe kau foki ki ai ‘a e ‘ikai ngāue ʻaki ha faʻahinga meʻa ‘oku lava ke ne fakatupu ha maumau-fono fakasekisualé.) Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Kuo anga fēfē hano tāpuekina koe ‘i hoʻo feinga ke ke talangofua ki he fekau ko iá ‘i he loto-moʻoni?

    2. Ko e hā ha faleʻi te ke lava ‘o fai ki ho toʻú ‘o kau ki he founga ke nau talangofua ai ki he fekau ko iá ‘i he loto-moʻoni?

Molonai 7:11–19

‘Oku akoʻi ‘e Molomona ‘a e founga ki hono fakamaauʻi ‘o e leleí mo e koví

Te tau lava fēfē ‘o ‘iloʻi ‘oku kovi ha meʻa kapau ‘e ‘ikai te tau ‘ahiʻahiʻi ia? Naʻe fai mai ‘e Molomona ha akonaki ke tokoniʻi kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau fehangahangai ai mo ha faʻahinga tuʻunga pehē.

  1. Lau ‘a e Molonai 7:11–13, pea kumi ki he founga ke fakamaauʻi ai ‘a e leleí mo e koví. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku mahuʻinga makehe kiate koé. Fakamatalaʻi fakanounou ‘a e meʻa kuó ke ako mei he ngaahi veesi ko ‘ení ‘aki haʻo fakakakato ‘a e ngaahi fakamatala ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e meʻa ko ia ‘oku tupu mei he ‘Otuá …

    2. Ko e meʻa ‘oku tupu mei he tēvoló …

Naʻe fakapapauʻi mai ‘e Molomona, ‘oku fakaafeʻi mo fakalotoʻi kitautolu ‘e he ‘Otuá ke tau fai lelei maʻu ai pē. Fakatokangaʻi ange, ‘oku fakahā mai ‘i he Molonai 7:12, ‘oku fakaafeʻi mo fakataueleʻi foki kitautolu ‘e he tēvoló. Fakakaukau ki ha ngaahi founga ‘oku fakaafeʻi mo fakataueleʻi ai koe ‘e he tēvoló ke ke fai angahala.

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

Naʻe fakamatalaʻi ‘e ‘Eletā Sefilī R. Hōlani ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e ngaahi taumu’a ‘a Sētane ki heʻene feinga ke fakataueleʻi kitautolu ke tau faikovi maʻu ai pē, ‘o pehē: “Ko Sētane, pe Lusifā, pe ko e tamai ʻa e ngaahi loí—faʻiteliha koe pe te ke ui ia ko hai—ka ʻokú ne ʻi ai, pea ko e ʻata moʻoni ia ʻo e koví. ʻOku kākā ʻene ngaahi taumuʻa kotoa pē. … ʻOkú ne fakafepakiʻi taʻengata ‘a e ʻofa ʻa e ʻOtuá, Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e ngāue ʻo e melinó mo e fakamoʻuí. ʻOkú ne fakafepakiʻi e ngaahi meʻá ni he taimi mo e feituʻu kotoa pē te ne lava aí. ʻOkú ne ʻiloʻi te ne ʻulungia pea ʻe kapusi ia he ngataʻangá, ka ʻokú ne fakapapauʻi te ne ʻauha fakataha mo e tokolahi taha te ne ala lavá” (“ʻOku Tau Kau Kotoa he Tokoní,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2011, 44).

  1. Koeʻuhí ke tokoniʻi koe ke ke teuteu ke fakahoko ‘a e ngaahi akonaki ‘a Molomoná ‘o kau ki hono fakamāuʻi ‘o e leleí mo e koví, hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi polokalama TV ‘okú ke manako ai, ngaahi hiva, kau tāmeʻa, ngaahi feituʻu ‘i he ‘Initanetí, ngaahi polokalama ‘Initanetí, ngaahi vaʻinga vitiō pe ngaahi koloa fakafoʻituitui. (Te ke lava ‘o liliu ‘a e lisi ko ‘ení ‘o fakatatau ki he ngaahi meʻa ‘okú ke mahuʻingaʻia aí.) Te ke toe foki mai ki he fakamatala ko ‘eni ‘okú ke hiki ki hoʻo tohinoá ‘anai ange ‘i he lēsoní.

Lau ‘a e Molonai 7:15–17, pea kumi ki he ngaahi moʻoni te nau tokoniʻi koe ke ke ‘iloʻi ‘a e founga ke fakamāuʻi ai pe ‘oku tupu mei he ‘Otuá ha meʻa pe ‘oku mei he tēvoló ia.

‘Oku toe ui foki ‘a e Laumālie ‘o Kalaisí ko e Maama ‘o Kalaisí (vakai, Molonai 7:18). Naʻe fai mai ‘e Palesiteni Poiti K Peeka, Palesiteni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, ‘a e fakamatala ko ‘eni ‘e lava ‘o tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ‘a e Maama ‘o Kalaisí.

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“ʻOku kehe pē ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ia mei he Maama ‘o Kalaisí. Neongo ‘oku fakamatalaʻi kinaua ‘i he folofolá ‘i he taimi ‘e niʻihi ‘aki ‘a e ngaahi lea tatau, ka ko e ongo meʻa kehekehe pē kinaua ia. …

“Ko e lahi ange ‘etau ‘ilo ki he Maama ‘o Kalaisí, ko e lahi ange ia ‘o e mahino kiate kitautolu ‘a e moʻuí pea lahi ange ‘etau maʻu ha ‘ofa lahi ki he faʻahinga kotoa ‘o e tangatá. …

“ʻE tatau ai pē pe ʻoku ui e Maama ʻo Kalaisí, ko e maama ʻi loto, ʻilo ʻo e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá, ongoʻi e meʻa ʻoku totonú, pe konisēnisí, ka te ne lava ke tataki kitautolu ke liliu ʻetau ngaahi tōʻongá—tuku kehe kapau te tau fakangaloʻi pe tukunoaʻi. … 

“Ko e tangata, fefine, mo e fānau ʻo e tui fakalotu pe matakali ʻi he puleʻanga kotoa pē—taha kotoa, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau nofo ʻi fē pe ko e hā ʻoku nau tui ki aí pe ko e hā ʻoku nau faí—ʻoku nau maʻu ʻiate kinautolu e Maama taʻe-faʻa-ʻauha ʻo Kalaisí” (“Ko e Maama ʻo Kalaisí,” Liahona, ʻEpeleli 2005, 8, 10).ʻOku fakatupu ai ‘a e tangata kotoa pē ke tuʻunga tatau. ‘Oku hoko ‘a e maʻu ‘e he tangata kotoa pē ‘a e Maama ‘o Kalaisí ko e fakamoʻoni ia ‘oku ‘ikai filifilimānako ‘a e ‘Otuá” (“The Light of Christ,” Ensign, Apr. 2005, 8–10).

‘Oku toe maʻu foki ‘a e meʻa-foaki ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní ‘e he mēmipa kotoa pē ‘o e Siasí ‘a ia kuo ‘osi papitaisó, ke tokoniʻi kinautolu ke nau lava ‘o ‘iloʻi hono faikehekehe ‘o e leleí mei he koví. Naʻe akoʻi ‘e Palesiteni Peeka, “ʻOku lava ke ngāue ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ‘i he Maama ‘o Kalaisí” (“Light of Christ,” 10).

Fakatotolo ‘i he Molonai 7:18–19 ke ‘iloʻi ‘a e akonaki ‘a Molomona ‘o kau ki he founga ‘o hono tali ‘o e Maama ‘o Kalaisí ‘i loto ‘iate kitautolú. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ‘i he ngaahi veesi ko ‘ení ‘a ia ‘oku fakahā mai ai ko e taimi ‘oku tau fekumi fakamātoato ai ke muimui ki he Maama ‘o Kalaisí te tau lava ai ‘o ‘iloʻi hono faikehekehe ‘o e leleí mo e koví.

Toe vakai ki he lisi naʻá ke hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ‘a ia naʻá ke hiki ‘i he ngāue ke fai fika 5. Fakalaulauloto lelei ki he ngaahi meʻa ‘i hoʻo lisí, pea “kumi faivelenga ‘i he maama ‘o Kalaisí” (Molonai 7:19) ke ke ‘iloʻi pe ko e ngaahi meʻa ia ‘oku tupu mei he ‘Otuá pe ‘ikai. ‘E ‘aonga kapau te ke fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

  • ‘Oku lelei fēfē hano fakaafeʻi koe ‘e he ngaahi meʻa ko ‘ení ke ke fai lelei, ke tui kia Kalaisi, ke ‘ofa ki he ‘Otuá mo tauhi kiate Iá?

  • ‘Oku fakalotoʻi nai koe ‘e ha taha ‘o e ngaahi meʻa ko ‘ení ke ke “faikovi, … ‘ikai tui kia Kalaisi, … fakaʻikaiʻi Ia, [pe] ‘ikai tauhi ki he ‘Otuá”? Molonai 7:17.

  • ‘Okú ke ongoʻi nai ‘oku totonu ke ke toʻo mei hoʻo moʻuí ha meʻa mei he ngaahi meʻa ko ‘ení? Kapau ‘oku ‘i ai, ‘e anga fēfē haʻo toʻo iá?

Naʻe fai mai ‘e Molomona ‘a e palōmesi ko ‘ení, kapau te ke fili ke ke toʻo ha faʻahinga meʻa pē ‘oku kovi mei hoʻo moʻuí peá ke feinga ke ke “puke maʻu ‘a e meʻa kotoa pē ‘oku leleí,” ‘okú ke hoko ai ko ha “fānau ‘a Kalaisi” (Molonai 7:19).

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Molonai 7:1–19 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: