Seminelí
‘Iuniti 32: ‘Aho 3, Molonai 10:1–7, 27–29


‘Iuniti 32: ‘Aho 3

Molonai 10:1–7, 27–29

Talateú

Naʻe naʻinaʻi ʻa Molonai ki he kau Leimaná, mo e kakai kehe kotoa pē te nau lau ‘ene fakamoʻoní, ke nau ako ‘iate kinautolu pē hono moʻoni ‘o ‘ene ngaahi leá ‘i haʻanau kole ki he ‘Otuá. Naʻá ne akoʻi foki te nau maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo Sīsū Kalaisi ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakahā loto-toʻa ‘e Molonai te ne fe’iloaki mo kinautolu te nau lau ‘ene tohí ‘i he ‘ao ‘o e fakamaauʻanga ‘o e ‘Otuá, ‘a ia ‘e fakamoʻoniʻi ai ‘e he ‘Otuá hono moʻoni ‘o ‘ene ngaahi leá.

Molonai 10:1–7

‘Oku naʻinaʻi mai ‘a Molonai kiate kitautolu ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
ko ha ‘aleso mo e maka-tuʻu-lotó

Lau ‘a e ngaahi lēsoni talateu ki he Tohi ‘a Molomoná ‘i he ‘iuniti 1 ‘o e tohi lēsoni ko ‘ení. ‘Okú ke manatuʻi ‘a e fatongia ‘o e maka-tuʻu-lotó ‘i he ‘alesó mo e founga ‘oku fekauʻaki ai ‘a e maka-tuʻu-lotó mo e Tohi ʻa Molomoná? Kumi ki he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná (‘a ia ‘oku maʻu ‘i he kamataʻanga ‘o e tohí), pea lau ‘a e fakamatala mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘i he palakalafi hono onó.

Naʻe fakamatalaʻi ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e Tohi ‘a Molomoná ko e “maka-tuʻu-loto ia” ‘o ‘etau tui fakalotú, ‘a ia ko hono ‘uhingá ‘oku poupouʻi hake pea fakamālohia ‘e heʻetau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ‘a ‘etau fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ‘o e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Lau ‘a e palakalafi fakaʻosi ‘o e talateu ki he Tohi ʻa Molomoná, pea kumi ki he ngaahi moʻoni ‘e ‘iloʻi ‘e ha taha ‘i haʻane maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Hangē ko hono pukepuke fakataha hake ‘e ha maka-tuʻu-loto ha ‘alesó, ‘oku anga-fēfē hano pukepuke hake mo fakamālohia ‘e he Tohi ‘a Molomoná ‘a hoʻo fakamoʻoní?

Naʻe fakaʻosi ‘e Molonai ‘a e lekooti ‘a ‘ene tamaí ‘i ha taʻu ‘e 1,400 nai ki muʻa hono maʻu ‘e Siosefa Sāmita ‘a e ʻū lauʻi peleti koulá, ‘o ne tohi ‘ene naʻinaʻi fakaʻosi kiate kinautolu te nau maʻu ‘a e Tohi ʻa Molomoná ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí (vakai, Molonai 10:1–2). Ko hono ‘uhinga ‘o e foʻi lea ko e naʻinaʻí ke poupouʻi mālohi ha taha. Naʻe tuʻo valu hono ngāue ʻaki ‘e Molonai ‘a e foʻi lea ko iá ʻi he vahe fakaʻosi ‘o e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne naʻinaʻi kiate kinautolu kotoa pē ‘oku nau maʻu ‘a e Tohi ʻa Molomoná ke nau feinga ke nau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní mo hono faka-ʻOtuá.

Lau ‘a e Molonai 10:3–4, pea kumi ki he ngaahi meʻa naʻe pehē ‘e Molonai ‘oku totonu ke tau fai ke tau maʻu ai ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. (Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ‘eni ‘i hoʻo folofolá.) Ako ‘a e fakamatala ko ʻeni ‘oku kau ki he meʻa taki taha naʻe pehē ‘e Molonai ‘oku totonu ke tau faí:

“Lau ‘a e ngaahi meʻa ko ‘ení”

Ko e ‘uluaki sitepu ki hono maʻu ha fakamoʻoni ‘oku moʻoni ‘a e Tohi ʻa Molomoná, ko hono lau ia. Naʻe lea ‘a ‘Eletā Teti R. Kalisita ‘o e Kau Palesitenisī ‘o e Kau Fitungofulú ‘o kau ki ha finemui naʻe ‘aonga kiate ia ‘ene lau ‘a e Tohi ʻa Molomoná:

“Naʻe lea ai ha kiʻi taʻahine taʻu 14 … naʻe talanoa he akó mo ha taha hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe ʻeke ange ʻe hono kaungāmeʻá kiate ia, “Ko e hā e siasi ʻokú ke kau ki aí?

“Naʻá ne tali ange, “Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pe Māmongá.’

“Naʻe tali mai ʻe hono kaungāmeʻá, “ʻOku ou ʻiloʻi e Siasi ko iá, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai ke moʻoni ia.’

“‘Naʻe fai mai e talí, ‘ʻOkú ke ʻilo fēfē ia?’

“‘Naʻe talaange ʻe hono kaungāmeʻá, ‘Koeʻuhí he naʻá ku ʻosi fekumi ki ai.’

“ʻKuó ke ʻosi lau e Tohi ‘a Molomoná?’

“‘Naʻá ne tali mai, ‘ʻIkai. Teʻeki ai.’

“Pea tali atu ʻe he kiʻi finemui fakaʻofoʻofa ko ʻení, ‘Ta naʻe teʻeki ai ke ke fekumi koe ki hoku Siasí he kuó u lau e peesi kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia’”’” (“Ko e Tohi ‘a Molomoná—Ko ha Tohi mei he ‘Otuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2011, 76).

‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai hono lau ‘o e Tohi ʻa Molomoná ki hono maʻu ‘o ha fakamoʻoni ki hono moʻoní?

“Manatuʻi hono lahi ‘o e ‘aloʻofa ‘a e ‘Eikí”

Ko e sitepu hono hoko ‘i he founga ko ‘ení ke “manatuʻi hono lahi ‘o e ‘aloʻofa ‘a e ‘Eikí.” ʻE lava ʻi hono manatuʻi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí‘i heʻetau moʻuí ʻo fakavaivaiʻi hotau lotó mo teuteuʻi kitautolu ke tau maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakalaulauloto ki ha ngaahi taimi naʻá ke ongoʻi ai ‘a e ‘aloʻofa ‘a e ʻEikí ‘i hoʻo moʻuí.

Naʻe fakahā ‘e Nīfai ‘i he kamataʻanga ‘o e Tohi ʻa Molomoná, ‘i heʻene ngaahi tohí te ne fakahā mai kiate kitautolu ha ngaahi sīpinga ‘o e ‘aloʻofa ongongofua ‘a e ‘Eikí (vakai ki he 1 Nīfai 1:20). Naʻe kole mai ‘e Molonai kiate kitautolu ‘i he ngataʻanga ‘o e Tohi ‘a Molomoná ke tau manatu ki he ngaahi ‘aloʻofa ‘a e ‘Eikí kiate kitautolú (vakai ki he Molonai 10:3). “e lava ke ke hiki ‘a e potu folofola fakafekauʻaki ko e 1 Nīfai 1:20 ‘i he tafaʻaki ‘o e Molonai 10:3.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha fakamoʻoni ‘o e ‘aloʻofa ‘a e ‘Eikí kuó ke mamata ai ‘i hoʻo moʻuí?

    2. Ko e hā haʻo fakakaukau ki he founga ‘oku tokoniʻi ai ha taha ‘e heʻene manatuʻi ‘a e ‘aloʻofa ‘a e ‘Eikí ke ne maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná?

‘Oku lava ‘e hono manatuʻi ‘o e ‘aloʻofa ‘a e ‘Eikí ki ha niʻihi kehe mo kitautolú ‘o teuteuʻi kitautolu ke tau fakalaulauloto ki he pōpoaki ‘o e Tohi ʻa Molomoná.

“Fakalaulauloto ki ai ‘i homou lotó”

ʻĪmisi
ʻEletā Marvin J. Ashton

Ko e sitepu hono hoko naʻe akoʻi ‘e Molonaí ko e “fakalaulauloto ki ai ‘i homou lotó.” Naʻe fakamatala ‘a ‘Eletā Māvini J. ‘Esitoni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o kau ki he founga ‘oku tokoniʻi ai kitautolu ‘e he fakalaulaulotó ke tau maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ‘i heʻetau moʻuí:

“Ko e taimi ko ia ‘oku ou ako ai ‘a e folofolá ‘oku ueʻi hake pea fakalotolahiʻi au ʻe he foʻi lea ko e fakalaulaulotó ‘a ia ‘oku lahi hono ngāue ʻaki ‘i he Tohi ʻa Molomoná. ‘Oku pehē ‘i he ngaahi tikisinalí ko hono ‘uhinga ‘o e fakalaulaulotó ke fua tautau fakaʻatamai, ke fakakaukau loloto ki ai, ke fifili, fakakaukauʻi. … Naʻe ngāue ʻaki ‘e Molonai a e foʻi lea ko ‘ení ‘i heʻene fakaʻosi ‘ene lekōtí [vakai, Molonai 10:3].

“ʻOku tau ‘oange ki he Laumālié ha faingamālie ‘i heʻetau fakalaulaulotó, ke ne ueʻi hake mo tataki kitautolu. ‘Oku hoko ‘a e fakalaulaulotó ko ha fehokotakiʻanga mālohi ‘i he lotó mo e ‘atamaí. ‘Oku ueʻi hake hotau lotó mo e ʻatamaí ‘i heʻetau lau ‘a e folofolá. Kapau ‘oku tau ngāue ʻaki ‘a e meʻa-foaki ‘o e fakalaulaulotó, te tau lava ai ‘o toʻo ‘a e ngaahi moʻoni taʻengata ko ‘ení pea tau ‘iloʻi ‘a e founga te tau lava ‘o fakahoko ai kinautolu ‘i heʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó. …

“Ko e fakalaulaulotó ko ha tulifua fakaʻatamai ia ‘oku fakalakalaka ki muʻa. Ko ha meʻa-foaki mahuʻinga ia kiate kinautolu kuo nau poto ‘i hono fakaʻaongaʻi iá.’Oku tau maʻu ha loto-mahino, mahino makehe, mo e poto fakangāue kapau te tau ngāue ʻaki ʻa e meʻa-foaki ‘o e fakalaulaulotó” Ensign, Nov. 1987, 20).

  1. Tali ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá ha fehuʻi ‘e taha pe fakatouʻosi ‘a e ongo fehuʻi ko ‘ení:

    1. Kuo founga fēfē hano tokoniʻi koe ‘e hoʻo fakalaulauloto ‘i hoʻo ako ‘a e Tohi ʻa Molomoná ke ke ongoʻi ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní?

    2. Ko e hā ha meʻa te ke lava ‘o fai ke ke fakalaulauloto maʻu pē ‘i ha founga ‘oku ola leleí ‘i hoʻo ako ‘a e folofolá?

ʻĪmisi
talavou ‘oku lau folofola

“Kole ‘i he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ‘o maʻu ‘a e tui kia Kalaisi”

Ko e taimi ko ia ‘oku “lotu fakamātoato [ai ‘a e kakaí] ‘aki ‘a e loto-moʻoní,” ʻoku ʻuhinga ia ‘oku nau taumuʻa ke ngāue ‘o fakatatau ki he tali ‘oku nau maʻu mei he ʻOtuá”(Malangaʻaki ‘Eku Ongoongoleleí [2004], 131).

Naʻe ako ‘e ha tangata ko hono hingoá ko Lutolofi ‘Amanitō Pelēsi Ponila hono mahuʻinga ‘o e lotu ‘i he loto-moʻoní. Naʻe papitaiso ia ‘i hono taʻu hivá ka naʻe ‘ikai mālohi hono fāmilí ʻi he Siasí. Naʻe kamata ‘i heʻene taʻu hongofulu tupú ke ne fakakaukau ki he ongoongoleleí peá ne aʻusia ai ‘a e meʻa ko ‘ení:

“ʻOku ou faʻa lotu ke u iloʻi ‘a e meʻa ‘oku totonú, ka ‘oku faʻa hangē pē ia ha fakakaukau ‘oku haʻu ki hoku ‘atamaí ka ‘oku ‘ikai ko ha fehuʻi fakamātoato. Naʻe ʻi ai ha pō ‘e taha naʻá ku fakakaukau ai ke u lotu ‘i he ‘loto-moʻoni.’

Naʻá ku fakahā ki he Tamai Hēvaní ʻoku ou fie ʻiloʻi Ia mo kau ki Hono Siasi moʻoní. Naʻá ku palōmesi: “Kapau te Ke ʻai ke u ʻiloʻi pe ko ha palōfita moʻoni ʻa Siosefa Sāmita pea ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, te u fai ha faʻahinga meʻa pē ʻokú Ke finangalo ke u fai. Kapau ko e Siasi moʻoní ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, te u muimui ki ai pea he ʻikai ke u toe mavahe mei ai.”

“Naʻe ‘ikai te u maʻu ha fakahā fakaofo, ka naʻá ku ongoʻi fiemālie peá u ‘alu leva ‘o mohe. Naʻá ku ‘a hake ‘i ha ngaahi houa siʻi mei ai mo e fakakaukau ko ‘ení: ‘Ko ha palōfita moʻoni ‘a Siosefa Sāmita, pea ‘oku moʻoni ‘a e Tohi ʻa Molomoná.’ Na’e haʻu ‘a e fakakaukau ko ‘ení kiate au mo ha ongoʻi nonga ‘oku ‘ikai te u lava ‘o fakamatalaʻi. Naʻá ku toe tō ‘o mohe, ka naʻá ku toe ‘ā hake pē ki mui mo e fakakaukau mo e faʻahinga ongo tatau.

“Naʻe talu mei he taimi ko iá mo e ʻikai pē haʻaku toe veiveiua ko ha palōfita moʻoni ‘a Siosefa Sāmita. ‘Oku ou ‘iloʻi ko e ngāue ‘eni ‘a e Fakamoʻuí pea ‘e tali mai ‘e he Tamai Hēvaní ‘etau ngaahi kole ‘oku fai ‘i he loto-fakamātoató” (“How I Know,” Ensign, Oct. 2011, 64).

  1. Fakakaukau ki hono lahi ‘o hoʻo fie maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki hono moʻoni ‘o e Tohi ʻa Molomoná. Hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi meʻa ‘e niʻihi kuó ke ‘osi fai ke ke maʻu ai ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Hili ia peá ke hiki ‘a e meʻa te ke lava ‘o fai ke ke maʻu ai ha fakamoʻoni mālohi ange ki he Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
finemui ‘oku fai ‘ene lotu

Fakatotolo ‘i he Molonai 10:4, pea kumi ke ‘iloʻi ‘a e meʻa naʻe fakamoʻoniʻi ‘e Molonai ‘e fai ‘e he’Otuá maʻanautolu ‘oku nau muimui ki he founga ko ‘eni ‘o e lau, manatuʻi, fakalaulauloto, mo kolé. ‘E lava ke ke fakaʻilongaʻi ‘a e talaʻofa ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá. (Molonai 10:4–5 ko ha veesi fakataukei folofola ia.)

Lau ‘a e Molonai 10:5–7, pea kumi ki he meʻa kehe na‘e talaʻofa ‘e Molonai te tau lava ‘o ‘iloʻi ‘i he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e tefitoʻi moʻoni ‘e taha te tau lava ‘o ako mei he Molonai 10:3–7 ko e: Kapau te tau kumi ‘i he tui, te tau lava ‘o maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo Sīsū Kalaisi ‘i he Laumālie Māʻoniʻoní. ‘E lava ke ke hiki ‘eni ki hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e ngaahi veesi ko ‘ení.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Hiki ha founga kuo hanga ai ‘e hoʻo lau, manatuʻi, fakalaulauloto, mo lotu ‘i he taʻu ní ‘o fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi moʻoni ‘okú ne akoʻí pe kuó ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ha fakamoʻoni ki aí.

    2. Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi ai hono fakamoʻoniʻi atu ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe hono moʻoni ‘o e Tohi ʻa Molomoná pe ko ha moʻoni kehe ‘o e ongoongoleleí. ‘Oku mahuʻinga ke ke manatuʻi ‘oku ‘ikai ke fai mai ha konga lahi ‘o e ngaahi fakahaá ‘i ha founga fakaofo. ‘E ongoʻi ‘e he tokolahi ha ngaahi ueʻi leʻo siʻi mo vaivai mei he Laumālie Māʻoniʻoní, hangē ko ha ongoʻi māfana pe nonga ‘o e lotó pe ko hano fakapapauʻi mai ‘o e moʻoní. ‘Oku lava foki ke fakamoʻoniʻi mai ‘e he Laumālié ha ngaahi moʻoni ‘o e ongoongoleleí ‘i he ‘otu lea ki he ‘otu lea, ‘o tokoniʻi kitautolu ke tau ako māmālie ‘i ha vahaʻataimi ha ngaahi moʻoni. Hiki ha fakamatala ‘o kau ki ha taimi ‘a ia naʻá ke ongoʻi ai ‘a e fakamoʻoni fakapapau ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní.

Molonai 10:27–29

Naʻe fakamoʻoniʻi ‘e Molonai te ne feʻiloaki mo kitautolu ‘i he fakamaauʻanga ‘o e Otuá

Lau ‘a e Molonai 10:27–29, pea fakakaukau ki he founga ‘oku akoʻi mai ai ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: Kuo pau ke fai ‘e kinautolu kuo nau maʻu ‘a e Tohi ʻa Molomoná ha fakamatala ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá ki he anga ‘o ‘enau tali iá. Fakakaukau ‘okú ke maʻu ha faingamālie ke feʻiloaki mo Molonai ‘i he fakamaauʻanga ‘o e Otuá. Fakalaulauloto ki ha meʻa te ke fakahā ange kiate ia ‘o kau ki he Tohi a Molomoná mo e anga ‘o ‘ene tākiekina hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola — Molonai 10:4–5

‘E lava ke hoko hono ako maʻuloto ‘o e Molonai 10:4–5 ko ha tokoni lahi kiate koe ‘i hono vahevahe atu ʻo e pōpoaki ‘o e Tohi ʻa Molomoná ki he kakai kehé. Fakakaukau ke ke fakaʻaongaʻi ha taimi ke ke ako maʻuloto fakafoʻi lea ia he taimí ni. Ko e founga ‘e taha te ke lava ‘o fai ai iá ko hono lau leʻolahi tuʻo lahi ‘a e veesi folofolá. Hili ia pea hiki fakafoʻi lea tuʻo tolu ‘a e veesi folofolá ‘i ha lauʻi pepa pe ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá. Ka ‘osi ia peá ke vakai pe te ke lava ‘o lau maʻuloto ‘a e ongo veesi ko iá.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Molonai 10:1–7, 27–29 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: