Seminelí
‘Iuniti 32: ‘Aho 4, Molonai 10:8–26, 30–34


‘Iuniti 32: ‘Aho 4

Molonai 10:8–26, 30–34

Talateú

Hili hono akoʻi ‘e Molonai ʻa e founga ki hono maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ki hono moʻoni ‘o e ngaahi meʻa kotoa pē, naʻá ne naʻinaʻi leva kiate kinautolu te nau lau ‘ene ngaahi leá, ke nau ‘iloʻi pea maʻu mo e ngaahi meʻa-foaki fakalaumālié. Naʻe fakaʻosi ‘e Molonai ‘a e lekooti ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘aki ‘ene naʻinaʻi ki he kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisi, pea puke maʻu ‘a e ngaahi meʻa-foaki lelei kotoa pē ‘okú Ne foaki maí, pea hoko ‘o haohaoa ‘iate Ia.

Molonai 10:8–26

‘Oku akoʻi ‘e Molonai ‘o kau ki he ngaahi meʻa-foaki ‘o e Laumālié mo honau taumuʻa ‘i he ngāue ‘a e ‘Eikí

Fakakaukau ki ha taimi ne tāpuakiʻi ai koe ‘e he Tamai Hēvaní ke ke lava ‘o fai ha meʻa naʻe ‘ikai te ke mei lava ‘o fai ‘iate koe pē. Naʻe fakamoʻoniʻi ‘e Molonai ‘i heʻene vahe fakaʻosí ‘o kau ki he tokoni mo e ivi ‘oku lava ke foaki mai ‘e he ‘Eikí kiate kitautolú. Lau ‘a e Molonai 10:8, pea kumi ki he kupuʻi lea ‘okú ne fakamatalaʻi ‘a e ngaahi poto fakalaumālie pe ngaahi tāpuaki ‘oku foaki mai ‘e he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānau ‘oku faivelengá.

Ko e “ngaahi meʻa-foaki ‘a e ‘Otuá” ‘a ia ‘oku lau ki ai ‘i he Molonai 10:8 ‘oku toe ui foki ia ko e “ngaahi meʻa-foaki ‘o e Laumālié” pe ko e “ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie.” Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ‘a e kupuʻi lea ko e “ngaahi meʻa-foaki ‘a e “Otuá” ‘i hoʻo folofolá. Hiki ‘a e moʻoni ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e Molonai 10:8: ʻOku foaki mai ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi meʻa-foaki ‘o e Laumālié ke ‘aonga ki Heʻene fānaú. Ko hono ‘uhinga ‘o e kupuʻi lea “ke ʻaonga ki Heʻene fānaú” ke lelei pe tokoni ki Heʻene fānaú.

Lau ‘a e Molonai 10:9–16, pea fakaʻilongaʻi ‘a e meʻa-foaki taki taha naʻe fakamatala ki ai ‘a Molonaí. ‘Oku mahuʻinga ke ‘iloʻi ko e ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie ko ia naʻe fakamatala ki ai ‘a Molonaí ko e ngaahi sīpinga siʻisiʻi pē ia ‘o e ngaahi meʻa-foaki ‘oku lahi ange ‘aupito. Naʻe akoʻi ‘e ‘Eletā Māvini J. ʻEsitoni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá “kuo foaki mai ‘e he ‘Otuá kiate kitautolu taki taha ha ngaahi talēniti makehe ‘e taha pe lahi ange”:

ʻĪmisi
ʻEletā Marvin J. Ashton

“ʻOku ou pehē ko e taha ‘o e ngaahi meʻa fakamamahi lahi ‘o e moʻuí ko e pehē ‘e ha taha ‘oku ‘ikai ke ‘i ai hano ngaahi talēniti pe ngaahi meʻa-foaki. … Kapau te tau pehē ‘oku ‘ikai te tau maʻu ha ngaahi meʻa-foaki ‘i heʻetau fakamaauʻi kitautolu ʻo fakatatau ki hotau lahí, tuʻunga fakaʻatamaí, maaka fakaakó, koloá, mālohí, lakangá, pe fōtunga ki tuʻá, ‘oku ‘ikai ngata ‘i heʻene taʻetotonú ka ‘oku taʻefeʻunga foki ia. …

“… Te u lea ki ha konga siʻi pē ‘o e ngaahi meʻa-foaki ‘oku ‘ikai mahino maʻu pē pe faʻa fakatokangaʻi ka ‘oku nau mahuʻinga ‘aupito. ‘Oku kau ki ai ‘a hoʻomou meʻa-foakí—‘a ia ko e ngaahi meʻa-foaki ‘oku ‘ikai ke fuʻu mahino ka ‘oku moʻoni ia pea mahuʻinga.

“Tau toe vakaiʻi e ngaahi meʻa-foaki ko ʻeni ʻoku siʻisiʻi ange ʻene hā mahino maí: ʻa e meʻa-foaki ʻo e kolé; fakafanongó; ongoʻi mo ngāue ʻaki ʻo e kihiʻi leʻo siʻí; malava ke tangí, fakaʻehiʻehi mei he fakakikihí; loto fiemālie ki ha meʻá; fakaʻehiʻehi mei he toutou lea ʻaki ha meʻa taʻeʻaongá; fekumi ki he māʻoniʻoní; ʻa e meʻa-foaki ʻo e ʻikai ke loto-fakamaau ki he kakai kehé; hanga ki he ʻOtuá ki ha fakahinohinó; hoko ko ha ākongá; tokangaʻi e niʻihi kehé; malava ke fakalaulaulotó; fakahoko ha lotú; fai ha fakamoʻoni mālohi; mo e meʻa-foaki ʻo e maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (ʻi he Conference Report, Oct. 1987, 23; pe Ensign, Nōv. 1987, 20).

“Kuo pau ke tau manatuʻi ‘oku foaki ha meʻa-foaki ki he tangata taki taha ‘i he Laumālie ‘o e ‘Otuá [vakai ki he T&F 46:11–12]. Ko e totonu ‘oku tau maʻu mo hotau fatongia ke tau tali ‘etau ngaahi meʻa-foakí pea tau vahevahe ia mo e kakaí. ‘Oku ‘atā ‘a e ngaahi meʻa-foaki mo e ngaahi mālohi ‘o e ‘Otuá kiate kitautolu kotoa pē” (“There Are Many Gifts,” Ensign, Nov. 1987, 20).

Lau ‘a e Molonai 10:17, pea fakatokangaʻi ‘a e akonaki ‘a Molonai ʻoku maʻu ‘e he mēmipa faivelenga kotoa ‘o e Siasí ha meʻa-foaki fakalaumālie ‘e taha pe lahi ange (vakai foki, T&F 46:11). Naʻe akoʻi ‘e ‘Eletā Lōpeti D. Heili ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘e “tokoniʻi kitautolu taki taha ‘e he ngaahi meʻa-foaki ‘o e Laumālié … ke tau aʻusia ‘etau taumuʻa ko e moʻui taʻengatá.

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

“ʻOku kau ‘a e ngaahi meʻa-foaki ‘o e Laumālie ko ‘ení ‘i he siakale ‘o e meʻa-foaki ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa ia hono tolu ‘o e Toluʻi ‘Otua taʻengatá pea ‘oku faʻa ui ia ko e Laumālié (Holy Spirit). Ko e Laumālie ko ‘ení ko e meʻa-foaki ia mei he ‘Otuá ke tokoniʻi kitautolu ke tau fai ‘a e ngaahi fili ‘a ia te tau lava ai ‘o ‘ilo’i mo fakahoko ‘etau misioná. …

“Kuo foaki mai kiate kitautolu ‘i he ngaahi ‘aho ki mui ní ha mahino ki he ngaahi meʻa-foaki ‘o e Laumālié ‘i ha fakahā pea tohi ia ‘i he vahe 46 ‘o e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ‘Oku fakahā mai ‘e he vahe 46 ha ngaahi meʻa-foaki ‘e niʻihi ‘o e Laumālié ‘o hangē ko ‘ení:

“He ʻoku ʻikai ke foaki ʻa e ngaahi meʻa-foaki kotoa pē ki he tangata kotoa pē; he ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa-foakí, pea ʻoku foaki ha meʻa-foaki ki he tangata takitaha ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá.

“Kuo fakahinohinoʻi mahino kitautolu, kuo foaki mai kiate kitautolu taki taha ha meʻa foaki pe ngaahi meʻa foaki. ‘Oku tau ‘iloʻi nai ‘a e meʻa foaki kuo foaki mai kiate kitautolú? ‘Oku tau feinga nai ke tau ‘iloʻi ‘etau ngaahi meʻa foakí?” (“Gifts of the Spirit,” Ensign, Feb. 2002, 12).

  1. Fakakaukau ki he ngaahi meʻafoaki kuó ke maʻu mei he ‘Otuá, peá ke toki tali ha fehuʻi ‘e ua pe kātoa ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Kuo founga fefē ha ‘aonga kiate koe ‘a e ngaahi meʻa-foaki ‘o e Laumālié ‘a ia kuó ke maʻú?

    2. Ko e hā ha ngaahi sīpinga ‘o e ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie kuó ke mamata ki ai ‘i he Siasí ‘i he ‘ahó ni?

    3. Te ke lava fēfē ʻo ngāue ʻaki hoʻo ngaahi meʻa-foaki fakalaumālié ke tāpuekina ʻa e moʻui ʻa e niʻihi kehé? Kuo founga fefē hano tāpuekina hoʻo moʻuí ‘e he ngaahi meʻa-foaki ‘a ha niʻihi kehe?

Fakakaukau ki he founga naʻe hā mahino ai ‘a e ngaahi meʻafoakí ‘i hono ‘omi ‘o e Tohi ʻa Molomoná. Hiki ‘i he konga ‘oku fokotuʻu atú ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie naʻe hā ‘ilonga ‘i he moʻui ‘a Siosefa Sāmitá ‘a ia ‘oku hā ‘i he fakatātā taki taha:

ʻĪmisi
ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Molonai 10:11

ʻĪmisi
Ko e Hā ʻa Molonai kia Siosefa ʻi Hono Lokí

Molonai 10:14

ʻĪmisi
Ko Hono Maʻu ‘e Siosefa Sāmita ‘a e ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá

Molonai 10:16

Naʻe fakamoʻoniʻi ‘e Molonai kuo pau ke tau maʻu ‘a e tuí koeʻuhi ke tau maʻu ‘a e ngaahi meʻa-foaki fakalaumālié. Naʻá ne akoʻi ‘oku ʻngāue [‘a e ‘Otuá] ‘i he mālohi, ‘o fakatatau ki he tui ‘a e fānau ‘a e tangatá, ‘o tatau ‘i he ‘ahó ni, mo e ‘apongipongí, pea taʻengata” (Molonai 10:7). Lau ‘a e Molonai 10:19, 24, pea kumi ‘a e meʻa ‘okú ne taʻofi ‘a e kakaí ke ‘oua te nau maʻu mo ‘iloʻi ‘a e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié.

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai ‘oku ‘ikai ‘iloʻi pe maʻu ‘a e mālohi mo e ngaahi meʻa-foaki ‘a e ‘Otuá ‘e he kakai ‘oku nau ‘i he tuʻunga ‘o e taʻetuí.

Lau ‘a e Molonai 10:20–23. Kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e Molonai ‘o kau ki he ngaahi meʻafoaki mahuʻinga ‘o e tuí, ‘amanaki leleí, mo e manavaʻofá. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ‘oku taki atu ha taha ‘e he meʻa-foaki fakalaumālie ‘o e tuí ki ha tāpuaki fakaʻofoʻofa. Vakai ki he veesi 23 ke ‘iloʻi ai ‘a e tāpuaki ko iá. Fakatokangaʻi ange ko hono ‘uhinga ‘o e foʻi lea ko e totonú ko e “taau ke maʻu” pea ‘oku lava ke ‘uhinga ‘a e kupuʻi lea ko e “ngaahi meʻa kotoa pē ‘oku totonu ‘iate aú” ko e “ngaahi meʻa kotoa pē ‘oku ou loto ke mou faí.” ‘E lava ke ke fakaʻilongaʻi ‘a e sētesi ‘i he Molonai 10:23 ‘a ia ‘okú ne akoʻi ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: Kapau ‘oku tau maʻu ‘a e tuí, te tau lava ‘o fai ‘a e meʻa ‘oku finangalo ‘a e Tamai Hēvaní ke tau faí.

  1. Hiki ha ngaahi sētesi siʻi ki hoʻo tohinoa ako folofolá ‘o tali ha fehuʻi ‘e taha pe fakatouʻosi ‘a e ongo fehuʻí ‘i lalo ‘i he fakamatalá, koeʻuhí ke tokoni ia ke ke ‘iloʻi ‘a e founga kuo fakahoko pe ‘e lava ke fakahoko ai ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘i hoʻo moʻuí:

    1. Naʻá ku aʻusia ‘a e talaʻofa ‘i he Molonai 10:23 ‘i he …

    2. ‘Oku lava ke tokoniʻi au ‘e he talaʻofa ‘oku maʻu ‘i he Molonai 10:23 ‘i he …

  2. Fakakaukau ki he tefitoʻi moʻoni ‘e ua kuó ke ako ‘i he Molonai 10:8–26: ʻOku foaki mai ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi meʻafoaki ‘o e Laumālié ke ‘aonga ki Heʻene fānaú. Kapau ‘oku tau maʻu ‘a e tuí, te tau lava ‘o fai ‘a e meʻa ‘oku finangalo ‘a e Tamai Hēvaní ke tau faí. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ‘E founga fēfē hano tokoniʻi koe ‘i hoʻo moʻuí he taimí ni ‘e hoʻo ‘iloʻi ‘a e ongo tefitoʻi moʻoni ko ‘ení?

    2. ‘E anga-fēfē hano tokoniʻi koe ‘e he ongo tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘i ha ngaahi faingamālie te ke maʻu ‘i he kahaʻú?

Molonai 10:30–34

‘Oku fakaʻosi ‘e Molonai ‘ene lekōtí ‘aki haʻane fakaafeʻi ‘a e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Kalaisi pea hoko ‘o haohaoa ‘iate Ia

ʻĪmisi
Palesiteni James E. Faust

‘Okú ke pehē te tau lava ‘o haohaoa ‘i he moʻui ko ‘ení? Naʻe fakamatalaʻi ‘e Palesiteni Sēmisi E. Fausi ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí ‘a e fekau ke tau haohaoá ‘o pehē: “Ko ha taumuʻa taʻengata ‘a e haohaoá. Neongo ‘e ‘ikai te tau lava ‘o haohaoa ‘i he moʻui fakamatelié, ka ko e fekau ia ke tau feinga ke fakahoko, pea te tau lava ‘o tauhi ‘a e fekau ko iá, tuʻunga ‘i he Fakaleleí” (“This Is Our Day,” Ensign, May 1999, 19).

Hangē ko ia naʻe akoʻi ‘e Palesiteni Fausí, ko ha taumuʻa ‘a e haohaoá te tau lava ‘o ngāueʻi he taimí ni ke fakahoko ‘i he moʻui ka hokó, kapau ‘e tokoniʻi kitautolu ‘e he Laumālié. Naʻe fakaʻosi ‘e Molonai ‘ene fakamoʻoní ‘aki haʻane akoʻi ‘a e meʻa te tau lava ‘o fai ke fakaafeʻi mai ‘a e mālohi fakahaohaoa ‘o e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí ‘i he taimí ni pea te tau iku ai ‘o haohaoa tuʻunga ‘i Heʻene Fakaleleí.

  1. Tā ‘a e saati ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Ko e meʻa te u lava ‘o faí

    Ko e meʻa ‘oku talaʻofa mai ‘e he ‘Otuá

    Fakatotolo ‘i he Molonai 10:30–33, ‘o kumi ki he (a) meʻa te tau lava ‘o fai ke tau lava ai ‘o maʻa pea tau iku ai ‘o haohaoá mo e (e) meʻa ‘oku talaʻofa mai ‘e he ‘Otuá te Ne fai ke tokoniʻi kitautolú. Hiki ‘a e meʻa te ke ʻiloʻí ‘i he kōlomu totonu ‘i hoʻo sātí.

Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i hoʻo saati ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá pe ki hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e Molonai 10:32–33: Ko e taimi ko ia ‘oku tau haʻu ai kia Sīsū Kalaisí, ‘oku lava ke tau maʻa mo fakahaohaoaʻi ai kitautolu ‘i Heʻene Fakaleleí.

Ko e haʻu kia Kalaisí ko ha meʻa ia ‘oku fai ‘i he moʻuí kotoa pea ‘oku kamata ia ‘i he tui kiate Ia pea toki kumi ‘i he loto-fakatōkilalo ki Hono mālohí ‘i heʻetau moʻuí. ‘Oku hoko atu e founga ko iá ‘i hono tali ‘Ene ongoongoleleí, mo tali Ia ko hotau Fakamoʻuí, fakatomala, fai ha fuakava mo Ia ‘i he ngaahi ouau ‘o e ongoongoleleí, pea kātaki faivelenga ‘i he talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú ‘i heʻetau moʻuí kotoa. Ko hono ikuʻangá, te tau haʻu ai kia Kalaisi ‘i heʻetau hoko ‘o hangē ko Iá pea tau lava ai ‘o nofo fakataha mo Ia ‘i he ngaahi taʻengatá.

Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ‘e ‘Eletā Sefilī R. Hōlani ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e fakaafe fakaʻosi ‘a Molonai ke haʻu kia kalaisí ‘a ia ʻoku maʻu ‘i he Molonai 10:30–33:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“ʻOku [fakamamafaʻi ‘e he fakamoʻoni fakaʻosi] ‘a Molonaí ‘a e tui kia Kalaisí, ‘amanaki lelei ‘ia Kalaisí mo e manavaʻofa ‘a Kalaisí, mo ha lotu ke hanga ‘e he ‘ulungaanga lelei faka-Kalisitiane mahuʻinga ‘e tolu ko ‘ení, ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiane haohaoa ko ‘ení, ‘o taki atu kitautolu ki he maʻa haohaoá. …

“Ko e kole fakaʻosi, fakamuimui taha, mo fakatangi fakataʻelata ‘a e maka-tuʻu-loto ‘o ‘etau tui fakalotú mo e tohi totonu taha kuo tohi ke ‘oua ‘e ala ki he meʻa ‘oku ta‘emaʻá, ka ke māʻoniʻoni pea taʻe-ha-mele peá ke haohaoa. Pea ‘oku toki hoko mai pē ‘a e maʻa haohaoa ko iá ‘i he taʻataʻa ‘o e Lami ko iá naʻá ne fuesia ‘a ‘etau ngaahi mamahí; ‘o ne kātakiʻi ‘etau ngaahi loto-mamahí, ‘a e Lami ko ia naʻe kafo koeʻuhi ko ‘etau ngaahi maumau-fonó, pea fakavolu koeʻuhi ko ‘etau ngaahi angahalá, ‘a e Lami ko ia naʻe manukiʻi pea naʻe ʻikai te tau mahuʻingaʻia ‘iate Iá (vakai, Mōsaia 14). …

“Maʻa haohaoa—ʻi he taʻataʻa ‘o e Lamí. Ko e meʻa ia ‘oku kōlenga mai [ʻe he Tohi ʻa Molomoná]” (“A Standard unto My People” [CES symposium on the Book of Mormon, Aug. 9, 1994], 15, si.lds.org).

Toe lau ‘a e Molonai 10:32–33, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamamafaʻi mai ko e founga pē te tau lava ai ‘o haohaoá ko ‘etau haohaoa “ʻia Kalaisi.” ‘Oku ʻuhinga ia ki ha ‘ikai te tau lava ‘o maʻu ‘a e haohaoá ‘iate kitautolu pē, ka kuo pau ke tau falala ki he mālohi mo e ‘aloʻofa ‘o e Fakalelei ‘a e Fakamoʻuí. Fakalaulauloto ki he ‘uhinga ‘oku tau fie maʻu ai ‘a e Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí ke tau maʻa mo haohaoa. ‘E lava ke ke fakaʻilongaʻi ha ngaahi kupuʻi lea ‘i he Molonai 10:32–33 ʻa ia ‘oku fakalotolahi kiate koe ‘i hoʻo feinga ke ke maʻa pea aʻusia mo e taumuʻa taʻengata ‘o e haohaoá.

Toe vakai ki he meʻa naʻá ke hiki ‘i he “Ko e meʻa te u lava ‘o faí” ‘i he saati ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá. Fili ha ngāue ‘e taha naʻe hiki ai peá ke fakalaulauloto ki ha founga te ke faivelenga lahi ange ai ‘i he tafaʻaki ko ia ‘o hoʻo moʻuí.

Lau ‘a e Molonai 10:34, pea kumi ki ha ngaahi fakamoʻoni ‘o e tui ‘a Molonai kia Sīsū Kalaisí mo e ‘amanaki lelei te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Te tau lava foki mo kitautolu ‘o maʻu ‘a e tui mo e ʻamanaki lelei ‘i heʻetau ngaohi ‘etau ako ki he Tohi ʻa Molomoná ke hoko ko ha meʻa te tau fai ‘i heʻetau moʻuí kotoa pea fakahoko ‘a e ngaahi moʻoni ‘oku tohi aí.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá,‘i hoʻo fakaʻosi ‘a e ngaahi lēsoni ko ʻeni ki he Tohi ‘a Molomoná, pea teuteu ke ke fakahā hoʻo ngaahi talí ki hoʻo faiakó:

    1. Ko e hā ha faikehekehe kuo hoko ‘i hoʻo moʻuí tuʻunga ‘i hoʻo ako ‘a e Tohi ʻa Molomoná?

    2. Ko e hā ha ngaahi lēsoni pe ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau tokoniʻi koe ke ke “haʻu kia Kalaisi” pea fakamālohia hoʻo tui ki he Fakamoʻuí?

    3. Ko e hā hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná?

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Molonai 10:8–26, 30–34 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

ʻĪmisi
Ko Hono Fūfuuʻi ʻe Molonai e ʻŪ Lauʻi Peletí ʻi he Moʻunga ko Komolá