Aoaoga a Peresitene
Mataupu 17: O faaaliga e ala mai i le Agaga Paia


Mataupu 17

O faaaliga e ala mai i le Agaga Paia

O faaaliga … o le faavae moni lea o o tatou talitonuga faalelotu.1

Mai le Soifuaga o Ioane Teila

Na saunoa mai Peresitene Ioane Teila: “Ou te manatuaina lelei se saunoaga a Iosefa Samita ia te au. … Na fai mai a ia, ‘Elder Teila, ua uma ona papatisoina oe, ua uma ona faaee atu lima i luga o lou ulu mo le taliaina o le Agaga Paia, ma ua uma foi ona faauu oe i le perisitua paia. O lea, afai o le a faaauau pea ona e mulimuli i uunaiga a lena agaga, o le a taitaia lava oe i le sa’o e le aunoa. O nisi taimi atonu e feteenai ma lau faamasinoga; aua e te popole i lena mea, ia e mulimuli i ana faatonuga; ma afai e te faamaoni i ana musumusuga, o le a i ai le taimi e avea ai ma se mataupu faavae o faaaliga ia te oe ina ia e iloa ai mea uma.’”2

Sa mulimuli Ioane Teila i le apoapoaiga a Iosefa Samita ma faalagolago i faaaliga e ala i le Agaga Paia mo se taitaiga i lona soifua patino, faapea foi ma lona valaauga o se perofeta, tagata vaai, ma se tali faaaliga. Sa saunoa Heber J. Grant, le Peresitene lona fitu o le Ekalesia, e uiga i le nofouta o Peresitene Teila i uunaiga a le Agaga: “Sa tofia au i le Aufono a Aposetolo e Toasefululua e ala i se faaaliga a le Alii ia Peresitene Teila. Mai le taimi sa ou ulufale atu ai i le Aufono a le Toasefululua, ina ua lua tausaga talu ona avea Ioane Teila ma Peresitene o le Ekalesia, seia oo i lona maliu, sa ma feiloai ma ia i lea vaiaso ma lea vaiaso, … ma ou te iloa o ia lava o se auauna a le Atua soifua. Ou te iloa na oo mai le musumusuga a le Alii ia te ia; ma ou te iloa o mea uma lava sa fai, i soo se taimi e saunoa mai ai: ‘O le finagalo lea o le Alii,’ e lagolagoina e ana paaga i le aufono a aposetolo lona tofiga, ma o mea uma lava e faamaonia lona sa’o ma le musumusuga a le Alii ia te ia, e faaalia ai o lona poto e ala i le mana o le Atua sa sili atu nai lo le poto o isi tagata….

“E mafai ona ou faamatalaina tulaga sa i ai pe auina atu aposetolo e faataunuu galuega i lalo o le musumusuga a le Alii ia Ioane Teila, ae sa latou manatu e le mafai ona latou faia ia galuega. Sa latou toe taliu mai ma sa mafai ona latou molimau atu na mafai ona latou faataunuuina le galuega na faatonuina ai e Peresitene Teila, le perofeta a le Alii, ona o le fesoasoani mai o le Alii.”3

O Aoaoga a Ioane Teila

E i ai se eseesega o le Agaga na te taitaiina tagata e fai le mea sa’o ma le meaalofa a le Agaga Paia.

E tusa ai ma le galuega a le Agaga i le tagata, se’i ou tata’i atu o outou manatu i se mea moni ua malamalama ai tagata uma e i ai le tofa, o lona uiga, tusa lava pe o le a le amioleaga o se tagata, pe o le a le mamao ua alu ese ai mai le mea sa’o, o le a mata’i fiafia ma faaaloalo lena tagata i se tagata lelei, se tagata mamalu, ma se tagata amiolelei; ma o le a masani foi ona faapea mai lena tagata: “Ma’imau e pe ana mafai ona ou faia e pei ona faia e le tagata le la, ae e le mafai: Ma’imau e pe ana mafai ona ou tulimata’ia se ala sa’o, ae ua faatoilaloina a’u e le leaga.” E le mafai ona latou le faaaloalo i e lelei ma faamamaluina, e ui lava atonu e le o puleaina i latou e mataupu faavae o le mamalu ma le amiolelei. O le agaga lava lea ua tuuina mai i tagata uma i fafo atu o le talalelei, o loo faaalia mai i augatupulaga eseese o le lalolagi. …

Peitai e i ai se eseesega tele i le va o lenei agaga ma le lagona e taitai atu ai tagata e faia le mea sa’o, e ta’u faapitoa o se vaega o le Agaga o le Atua, lea e tuuina atu i tagata taitoatasi ina ia manuia ai, ma lea foi e faaigoa i tusitusiga paia o le meaalofa a le Agaga Paia.4

E i ai, ma e i ai pea lava se agaga i le lalolagi, o le mea moni o se vaega o le Agaga o le Atua, lea e taitaiina tagata, o le tele lava o mea, e mafai ai ona iloa le lelei mai le leaga, ma le sa’o mai le sese. Ua i ai se loto fuatiaifo e tausalaina ai pe faamagalo ai i latou lava mai a latou amioga; ma e ui lava ina tele le amioleaga ma le fai mea pi’opi’o o le lalolagi o tagata, ae e toetoe lava o tagata uma, e ui atonu e le o lelei i latou lava, ae latou te talisapaia lava mea lelei e fai e isi.

Fai mai le mau, “ua faia [e le Atua] nuu uma o tagata i le toto e tasi, ia nonofo i le fogaeleele uma lava, ua na tuu foi tausaga na tofia anamua, ma tuaoi o mea latou te nonofo ai; ina ia latou saili i le Alii, pe mafai ona latou tautagotago ma latou iloa o ia; ae peitai e le mamao o ia ma i tatou taitoatasi.” (Galuega 17:26–27.) O loo toe faapea mai foi le mau, ua ia foaiina ia i latou se vaega o lona agaga ia manuia ai [tagai 1 Korinito 12:7]. Peitai, e i ai se eseesega o le tulaga o loo i ai nei tagata ma le tulaga o loo tatou i ai. O loo ia te i tatou se mea e sili atu i lena vaega o le Agaga o le Atua ua tuuina mai i tagata uma, ma ua ta- ’ua o le meaalofa a le Agaga Paia, lea e maua e ala i le usiusitai i uluai mataupu faavae o le talalelei a Keriso, e ala i le faaee atu o lima o auauna a le Atua.5

E mafai ona tatou iloa mea a le Atua e ala i le meaalofa a le Agaga Paia.

Ina ua folafola atu le Talalelei i aso ua mavae i tagata, sa ta’u atu ia i latou ia salamo mai a latou agasala; ia papatisoina i le suafa o Iesu mo le faamagaloina o a latou agasala, ona faaee atu ai lea o lima i o latou luga mo le taliaina o le Agaga Paia [tagai Galuega 2:37–38]. E le gata i lea, sa ta’u atu foi ia i latou ia mea o le a faia e le Agaga Paia; o le a ia faaali atu ia i latou mea a le Atua; ma o le a mafua ai ona faia miti a o latou toeaiina ae vaaia faaaliga e o latou taulelea; ma o le a liligi ifo foi i luga o auauna tane ma auauna fafine a le Atua ina ia latou perofeta atu ai [tagai Galuega 2:16–18; tagai foi i le Ioelu 2:28–29].

O galuega ia a lena Agaga o loo mau ma le Atua, le Tama, ma le Atua, le Alo, o le Agaga Paia lea. O le Agaga lea o loo tatou fesootai ai ma le Atua, ma e matua eseese lava mai le vaega o le agaga ua tuuina mai i tagata uma ina ia manuia ai. …

O lana matafaioi o le taitai lea o i tatou i mea moni uma, ma na te faamanatu ia i tatou mea ua tuanai, o le taimi nei ma a taeao. E tulimatai atu ai i le lumanai ma faapupula mai ai mea tatou te le’i mafaufau i ai muamua, ma o loo maioio lelei le faamatalaina o nei mea i le Tusi Paia, le Tusi a Mamona, ma le Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga. O i o loo i ai le eseesega o i tatou ma isi tagata, ma sa faapena foi i aso ua mavae.6

Tatou te talitonu e tatau i le tagata ona fesootai ma le Atua; e tatau ona ia maua faaaliga mai ia te ia, ma afai e le iloa e ia musumusuga a le Agaga Paia, e le mafai ona ia iloa mea a le Atua. Ou te le popole po o le a le atamai o le tagata, ma pe o le a foi le tele o lona femalagaa’i. Ou te le popole po o le a lana taleni, atamai, po o le matala o le mafaufau, pe o le a le kolisi na aoga ai, po o le a le mamao o ona manatu, ma pe o le a foi ana faamasinoga i isi mataupu, e le mafai lava ona ia malamalama i nisi o mea e aunoa ma le Agaga o le Atua, ma o lena la ua folasia atu ai le mataupu faavae ae ou te le’i tautala i ai—o le taua o faaaliga. E le o faaaliga i aso ua mavae, ae o faaaliga o aso nei ma le taimi nei lava, lea o le a taialaina ai i latou ua maua i taimi uma o lenei olaga, ma le ola e faavavau.7

O faaaliga faifai pea o le faavae lea o o tatou talitonuga faalelotu.

Tatou te le’i mauaina o tatou manatu mai se tagata poto faapitoa i mea tau lotu, mai se saienitisi, po o se tagata ta’uta’ua, po o se tagata tulaga maualuga i le lalolagi, po o se faapotopotoga a ni tagata lotu, ae mai le Silisiliese, ma ua tatou nofo aitalafu ai ia te Ia ona o le ola uma, upumoni uma, ma le poto uma ua mavae, o le taimi nei, faapea foi ma le lumanai. O le mea lea, e tatau ai ona tatou faalagolago ia te Ia. …

E leai se tasi na te iloa mea a le Atua sei vagana ai le Agaga o le Atua [tagai 1 Korinito 2:11]; ma pe ana fai e le faaalia mai e le Tama semanu o le tatou matua valelea lava. … Ona ua faaalia mai Lona finagalo i le tagata, ia Iosefa Samita, faapei ona Ia faia i isi tagata i augatupulaga ua mavae, o lea ua tatau ai ona tatou faalauiloa atu i nuu uma, o ituaiga, ma gagana atoa ma tagata, e tatau ona faailoa atu i tagata mea na Ia faaalia mai mo le faaolataga ma le faaeaga o le tagata. O le mea lea ua faauuina ai le Toasefululua. Mo le a le faamoemoe? Ina ia latou folasia atu le Talalelei i nuu uma o le lalolagi ma talai atu mataupu faavae o le olaga e pei ona aumai mai le Atua. …

Latou te molimau atu i tagata ua fetalai mai le Atua, ma ua toefuatai mai le Talalelei; latou te faamatala atu i ai le Talalelei; latou te valaau atu i tagata ina ia salamo ma papatiso i le suafa o Iesu mo le faamagaloina o agasala; ma folafola atu o le a maua e i latou e usiusitai le Agaga Paia. … Ma ina ua latou maua lena agaga, o lea ua i ai se fesootaiga ua tatala mo i latou ma lo latou Tama Faalelagi ma lo tatou Alii o Iesu Keriso, ma ina ua musuia ai e lena agaga, o lea e o a’e ai a latou tatalo i le Atua o le lalolagi uma; latou te aoao foi e tuu atu lo latou faatuatuaga ia te Ia ma usitai i Ana poloaiga.8

E lelei le Tusi Paia. … E lelei le Tusi a Mamona, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o le ala sa’o lea i le ola faavavau. Ae o se tagata folau e aga atu i le vasa, e manaomia e ia se malamalama patino. E tatau ona faamasani i paneta o le lagi, ma ia ona aoao mai ai ina ia uli faatatau i ai lona vaa ina ia sa’o. O na tusi e lelei mo se faataitaiga, taiala, ma sailiiliga, ma mo le atinaeina o tulafono ma mataupu faavae patino. Peitai, e le o i ai, e le o mafai ona aofia ai mea uma e manaomia ia faamasinoina ma faatulagaina lelei.

Tatou te manaomia se laau o ola—se punavai ola—se atamai ola, e aumai mai le perisitua soifua o loo i le lagi, e ala mai i le perisitua soifua i le fogaeleele. … Ma e mai lava i le taimi na uluai maua ai e Atamu se fesootaiga mai le Atua, i le taimi na i ai Ioane i le Motu o Patamo ma maua ai ana fesootaiga, po o Iosefa Samita foi lea na tatala i ai le lagi ia te ia, e manaomia e le aunoa ni faaaliga fou, e fetuunai lava ia talafeagai ma tulaga uiga ese o i ai le ekalesia po o tagata taitoatasi.

O faaaliga a Atamu e le’i faatonuina mai ai Noa e fau lona vaa; e le’i ta’u atua foi i faaaliga ia Noa e fai ia Lota e lafoai Sotoma; e le o tautala foi se tasi o ia faaaliga i le aveeseina mai o le fanauga a Isaraelu mai Aikupito. Na tofu uma nei tagata ma faaaliga mo i latou lava, e faapena foi Isaia, Ieremia, Esekielu, Iesu, Peteru, Paulo, Ioane, ma Iosefa. Ma e tatau foi ona faapena i tatou, afai e leai, ua pa’ulia lo tatou vaa.9

E toatele tagata, ma i latou fai mai o Kerisiano, o le a matua aamu i le manatu faapea e i ai faaaliga o aso nei. A o ai e faalogo i le lotu moni e aunoa ma le fesootaiga ma le Atua? Ia te au lava ia, o se mea aupito le faavaea lea e ono mafaufau i ai le tagata. E leitioa foi, pe a teena e tagata le mataupu faavae o faaaliga i le taimi nei, ona matua faateleina ai lea o le le mautinoa ma le le faamaoni. E leitioa foi toatele naua tagata latou te manatu faatauvaa i talitonuga faalelotu, ma ua latou faapea o se mea e leai se aoga i tagata atamamai, aua a leai ni faaaliga, ua na o se tauemuga ma se meaula ia talitonuga faalelotu. Afai e le mafai ona i ai so’u talitonuga faalelotu e taitai atu ai a’u i le Atua, ma ma’ua lelei ai ma ia, ma tatala mai ai i lo’u mafaufau mataupu faavae o le tino ola pea ma le ola faavavau, ou te le fia manao i ai.

O lea, o le mataupu faavae o faaaliga i ona po nei, o le faavae tonu lea o lo tatou talitonuga faalelotu. … E le gata ina ou sailiili i tusitusiga paia o i ai nei, ae o le a ou sailiili foi i faaaliga uma sa aumai e le Atua, o loo aumai, po o le a aumai foi e taiala ma taitaiina ai lona nuu, ona ou vivii atu ai lea i Le na tuuina mai [faaaliga], ma i latou sa ia faaaogaina o ni meafaigaluega e folafola mai ma faailoa maia na mataupu faavae; ma o le a ou saili ina ia pulea e mataupu faavae o loo i ai i na afioga paia.10

E tofu manaomia e i tatou taitoatasi faaaliga ia malamalama ai ma faataunuu o tatou tiutetauave.

E leai se tulaga e mafai ona tatou tutu ai i le olaga, pe o ni tama, tina, fanau, matai, auauna, po o toeaina o Isaraelu o loo umia le perisitua paia i ona vaega uma, ae faapea tatou te le manaomia ai pea lava pea le poto mai le Alii, ma le malamalama mai ia te ia, ina ia tatou iloa ai le ala sa’o e faia ai tiute eseese ma matafaioi o le olaga, ma faataunuu ai tiutetauave eseese ua tuuina mai i o tatou luga. Ma o le mafuaaga foi lea, o le manaomia i le aso atoa, ma aso uma ma vaiaso, masina, ma le tausaga, i soo se tulaga e i ai, e faalagolago ai tagata i le Alii ma taiala e lena Agaga mai ia te ia, ina ia aua nei o tatou sese—ina ia aua nei o tatou faia se mea sese, tautala i se mea sese, pe mafaufau foi i se mea sese, ae tausisia i taimi uma lena Agaga, lea e na o le mama atoatoa, paia, ma le amioatua, ma le ola usiusitai e le aunoa i tulafono ma poloaiga a le Atua, e mafai ai ona faatumauina.11

Ia fesili ifo nei ia te outou lava, ina ua outou ola agavaa e tusa ai ma o outou avanoa, ma sa pa’i mai le Agaga o le Atua i o outou mafaufau, ma sa faamalamalamaina o outou agaga i le lamepa a le Alii, ma le poto mai le lagi, ma sa outou savavali e tusa ma le malamalama o le upumoni e faavavau, pe tou te le’i lagonaina i nei taimi uma lo outou saunia e faataunuu soo se matafaioi e manaomia ona outou faia, ma pe tou te le’i faataunuuina ea e le aunoa o outou tiute ma le fiafia ma lo outou lava loto malie. Peitai, pe a oo ina mafuli atu o tatou mafaufau i mea o le lalolagi, pe a tatou le toe iloa le malo o le Atua ma ona faamoemoega, o lona mamalu, fiafia ma le soifua solo lelei o le fanauga a tagata, ma mea o loo tatou faamoemoe o le a tutupu mai i le lalolagi, ma le tatou pitolaau e ao ona tatou faia ai; pe a tatou le toe manatu i o tatou tiute eseese o ni tama, tina, tane, ava, ma fanau…, ae tatou mafuli atu i o tatou lava talitonuga, manatu ma le manatu faapito, ma tatou aofia ai i le faatiapolo, o le taimi lea e faigata ai ia i tatou ona malamalama i mea a le Atua.12

Ua aumaia e le Alii ia i tatou o faaaliga mo o tatou aafiaga faaletino ma faaleagaga. Sa ia amata ona fausia Siona, ma faatu lona malo, ma o le a alualu pea i luma ona faamoemoega, ma faataunuu ai afioga a perofeta, ma o le a alualu pea foi i luma lana galuega seia faataunuuina fuafuaga a le Atua.13

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • O le a le eseesega o le Agaga o le Atua e taitaiina i tatou e fai le mea sa’o ma le meaalofa o le Agaga Paia (Tagai foi MFF 93:2; Ioane 14:26.)

  • O a ni mea na e oo i ai na fesoasoani ai faaaliga mai le Agaga ia e malamalama i mea a le Atua? E mafai faapefea ona tatou iloaina faaaliga patino mai le Alii?

  • E faapefea ona avea le taulai atu i mea faalelalolagi ma faalavelave i le mauaina o faaaliga? O a mea e mafai ona tatou fai e saunia ai i tatou lava mo le taliaina o faaaliga?

  • E mafai faapefea ona sili atu le fesoasoani o faaaliga e aumai mo i tatou e ala mai i lo tatou perofeta soifua nai lo tusitusiga paia? Aisea e taua ai le i ai o tusitusiga paia ma faaaliga faifai pea mo i tatou?

  • O a ni faataitaiga o mafai ona e manatua na fesoasoani ai le Agaga Paia ia te oe i lou aiga, galuega, po o le aoga, po o le Ekalesia foi?

  • Aisea tatou te le faaaoga atoatoa ai le meaalofa a le Agaga Paia i nisi taimi? E mafai faapefea ona tatou manuia atoatoa ona o lenei meaalofa?

  • Aisea e ofoofogia ai le meaalofa a le Agaga Paia mo i tatou i le lalolagi i nei ona po? O le a se mea e mafai ona e fai e faaalia ai lou faafetai ona o lenei meaalofa? E mafai faapefea ona tatou aoao fanau ma le tupulaga talavou e uiga i le meaalofa a le Agaga Paia?

O Mau e Faatatau I Ai: 1 Korinito 12:3; Iakopo 4:8; Alema 5:46–48; MFF 45:56–57; 76:5–10; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9

Faamatalaga

  1. The Gospel Kingdom, filifili e. G. Homer Durham (1943), 35.

  2. Deseret News: Semi-Weekly, 15 Ian. 1878, 1.

  3. Gospel Standards, tuufaatasiga. G. Homer Durham (1941), 19–20.

  4. The Gospel Kingdom, 41–42.

  5. The Gospel Kingdom, 43; ua i ai suiga o parakalafa

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 9 Ian. 1883, 1; ua i ai suiga o parakalafa

  7. The Gospel Kingdom, 35.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, 7 Mati 1882, 1; ua i ai suiga o parakalafa.

  9. The Gospel Kingdom, 34; ua i ai suiga o parakalafa.

  10. The Gospel Kingdom, 35–36.

  11. The Gospel Kingdom, 44–45.

  12. Deseret News (Ta’ivaiaso), 22 Ape. 1863, 338.

  13. Millennial Star, 15 Aok. 1851, 243.

Ata
trees

Sa faatusatusa e Peresitene Teila ia faaaliga i le malamalama, ma faamatalaina “o le lamepa a le Alii” e fesoasoani ia i tatou ia “savavali e tusa ma le malamalama o le upumoni e faavavau.”