Aoaoga a Peresitene
Folasaga


Folasaga

O mataupu taitasi o lenei tusi o loo aofia ai ni vaega se fa: (1) o se upusii tatala o loo aumaia ai se otootoga o le autu o le mataupu; (2) “Mai le Soifuaga o Ioane Teila, ”o loo faaalia ai le savali o le mataupu ma se tala poo se fautuaga mai le susuga a Peresitene Teila,“ (3) “O Aoaoga a Peresitene Ioane Teila,” o loo tuuina atu ai aoaoga faavae taua mai le tele o ana savali ma saunoaga; ma le (4) “Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga,” o loo uuna’ia ai iloiloga ma suesuega a le tagata lava ia, o nisi talanoaga faaopoopo, ma le faaaogaina po o le faatatauina i o tatou olaga e ala i fesili.

E Faapefea ona Faaaoga Lenei Tusi

Mo suesuega a le tagata lava ia poo suesuega faaleaiga. Ua faamoemoe lenei tusi e faalautele ai le malamalama o tagata taitasi e uiga i mataupu faavae o le talalelei na aoaoina malosi mai e Peresitene Ioane Teila. O le faitauina ma le agaga tatalo ma le suesue loloto i ai, o le a maua ai e tagata taitoatasi sana lava molimau i nei mea moni. O le a faaopoopo atu foi lenei lomiga i le potutusi faaletalalelei a tagata o le ekalesia, ma o le a avea o se punavai taua o faamatalaga mo aoaoga faaleaiga ma suesuega i le fale.

Mo talanoaga i le vasega i Aso Sa. O lenei tusi e mo le Korama a le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa i vasega i Aso Sa. Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o tusi o loo i le faasologa o Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia “o loo maua ai aoaoga ma mataupu faavae. E tamaoaiga ma talafeagai lelei ma o tatou manaoga i nei aso ma e matua maoa’e mo le aoaoina atu ma mo talanoaga fetufaai.”1 E tatau i faiaoga ona taula’i atu i le aano o le mataupu ma mau e faasino i ai, ma e tatau ona faaaoga nei aoaoga i tulaga o le a masani ai tagata o le vasega.

E tatau i faiaoga ona aumai ni fesili o loo i le faaiuga o le mataupu e uunaia ai le talanoaga a le vasega. O le faitauina o fesili ae lei amataina le suesueina o saunoaga a Peresitene Ioane Teila e mafai ona aumaia ai se vaaiga loloto faaopoopo i ana aoaoga.

E ao ona taulai atu vasega o le Aso Sa i mataupu faavae o le talalelei, o faataitaiga faaletagata patino e aoao atu ai nei mataupu, ma molimau o le upumoni. Pe a sailia ma le lotomaualalo e faiaoga le Agaga i le sauniuniga ma le taitaiina o le lesona, o i latou uma lava e auai o le a faamalolosia lo latou malamalama i le upumoni. E tatau i taitai ma faiaoga ona uunaia tagata o le vasega e faitau i mataupu ae lei talanoaina i le vasega i le Aso Sa. E tatau ona latou faamanatu atu i tagata o le vasega e aumai a latou tusi i a latou vasega ma e tatau ona aloaia sauniuniga a tagata o le vasega e ala i le aoao atu mai i saunoaga a Peresitene Ioane Teila. Pe a faitauina e tagata o le vasega mataupu ae lei oo i le aso Sa, o le a saunia ai tagata e fea’oa’oai ma faamalamalamaina e le tasi le isi.

E le tau manaomia le toe faatau e tagata o ni tusi faaopoopo o faamatalaga ma tusi e maua mai ai faamatalaga e lagolago ai mataupu ua i ai i le tusi. Ua uuna’ia tagata e liliu atu i tusitusiga paia po o mau ua fautuaina atu mo le suesueina atili o le aoaoga faavae.

Talu ai o lenei tusi ua fuafuaina mo suesuega a le tagata lava ia ma o loo maua mai ai faamatalaga faaletalalelei, e tele mataupu ua uumi tele mo le aoaoina atoa i le vasega i le Aso Sa. O le mea lea, e taua ai lava le suesue i le aiga ina ia maua ai le atoaga o aoaoga a Peresitene Ioane Teila.

O Puna o Faamatalaga o loo Ta’ua i Lenei Tusi

O aoaoga a Peresitene Teila o i lenei tusi, o ni saunoaga o loo sii sa’o mai i puna eseese. Sei vagana ua tatau ai ona faia ni suiga e le au faatonu ina ia faafaigofie ai ona faitau, ae e le o suia ia faailoga, o le sipelaina o upu, ma mataitusi tetele e pei ona i ai i uluai tusitusiga. O le mafuaaga lea o le a maitauina ai e le au faitautusi ni nai eseesega iti o le faaaogaina o upu po o faaupuga i le tusi.

Faamatalaga

  1. I le Conference Report, Oct. 1999, 102; po o le Liahona Ian. 2000, 80.

Ata
John Taylor
Ata
Taylor signature

Sa faauuina Ioane Teila e avea ma Aposetolo i le 1838, ma sa lagolagoina e avea ma Peresitene lona tolu o le Ekalesia i le 1880.