Aoaoga a Peresitene
Mataupu 9: Iosefa Samita, o le Perofeta o le Toefuataiga


Mataupu 9

Iosefa Samita, o le Perofeta o le Toefuataiga

O Iosefa Samita, le Perofeta ma le Tagata Vaai o le Alii, e sili atu ana mea ua faia, vagana o Iesu lava, mo le faaolataga o tagata i lenei lalolagi, i lo soo se isi lava tagata ola na ola ai.1

Mai le Soifuaga o Ioane Teila

I aoga lea ia Elder Pratt, aua e le’i pine ae sala masina o Mati i le 1837, sa malaga ai Ioane Teila i Katelani, i Ohio, ma sa maua ai le avanoa e feiloai ma le Perofeta o Iosefa Samita mo le uluai taimi, ma aoao atili ai i mataupu faavae o le talalelei faatoa toefuatai mai. I le taimi o le asiasiga a Ioane Teila i Katelani, e toatele tagata o le ekalesia sa faitio i le Perofeta o Iosefa. E oo lava i nisi o le Korama a le Toasefululua, sa latou matua’ia lenei agaga fetotoa’i, e aofia ai ma Parley P. Pratt, o le na muai aoaoina atu le talalelei ia Ioane Teila. Ina ua alu atu Elder Pratt ma ta’u atu foi ia te ia ni ona manatu faaletonu e uiga i le Perofeta, sa tali atu Uso Teila i ai:

“Ua ou ofo i lo’u faalogo atu o e tautala faapena, Uso Parley. Ae e te le’i tuua Kanata, sa e tuuina mai se molimau malosi e uiga ia Iosefa Samita, o se Perofeta a le Atua, ma le moni o le galuega sa ia amatalia; ma sa e faapea mai sa e iloaina nei mea i se faaaliga, ma le meaalofa a le Agaga Paia. Na e matua aoaoina au, e tusa lava po o oe po o se agelu mai le lagi e talaiina mai se isi mea e ese ai, ia aua nei ou talitonu i ai. O lea Uso Parley, e le o le tagata lea ou te mulimuli i ai, a o le Alii. O mataupu faavae na e aoao mai ia te au, ua taitai atu ai a’u ia te Ia, ma ua ia te au foi lena lava molimau, sa ia te oe i lena taimi. Afai sa moni le galuega i le ono masina talu ai, o loo moni nei foi; afai o Iosefa Samita o se perofeta i lena taimi, o se perofeta foi i le taimi nei.”2 Na aoga lea ia Elder Pratt, aua e le’i pine ae salamo i ona lagona faatautee, ma faaauau ai loa ona avea ma auauna lototele a le Alii.

Sa tumau le faamaoni o Ioane Teila i le Perofeta o Iosefa Samita, mai lava i le aso na la feiloai ai, ma sa la faatasi foi ina ua tagatavaleina le Perofeta. I se aoaoga na tuuina mai i le toeitiiti atoa le 20 tausaga talu ona maliu le Perofeta o Iosefa, sa ta’ua ai e Elder Teila, “Afai e leai se tagata i lalo o le lagi na te iloaina o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua, o a’u ou te iloa, ma ou te molimau atu ai i le Atua, agelu ma tagata.”3 I le gasologa o le misiona a Elder Teila, sa ia maua le olioli i le aoaoina atu “na toefuataiina mai e le Atua lana Talalelei mai anamua ia Iosefa Samita, ma tuu atu ia te ia faaaliga, sa tatala mai le lagi ia te ia, ma faailoa mai ai ia te ia le ata o le faaolataga o le fanauga a tagata.”4

O Aoaoga a Ioane Teila

Sa muai faauuina Iosefa Samita e avea ma perofeta o le Toefuataiga.

Sa leai se mea maoae e uiga ia [Iosefa Samita], o ia o se tagata e pei o le toatele o i tatou. Peitai, ou te manatu, e i ai ni mafuaaga patino, na filifilia ai o ia e le Alii e avea ma ona fofoga taumomoli i malo i lenei vaitaimi o le lalolagi. Atonu o Iosefa, faapea foi le toatele o nisi, sa faamanuiaina i se tofi patino a o le’i faia le lalolagi. O Keriso o le Tamai Mamoe na fasia talu ona faavaeina le lalolagi. Sa faamanuia Aperaamo i lona tofi, ma le toatele o isi i le ala lava lea e tasi; ma sa sau Iosefa Samita e fai lana galuega.5

Tatou te mafaufau uma ia Iosefa Samita o se perofeta a le Atua. Na tofia o ia e le Atua e tu i le tulaga sa ia tu ai. E fia tausaga talu ai? E afe ma afe tausaga talu ai a o le’i faavaeina lenei lalolagi. Sa valoia e perofeta lona soifua mai, o le a tula’i mai se tagata o lona igoa o Iosefa, ma o lona tama foi e igoa ia Iosefa, ma o ia foi o se e tupuga mai ia Iosefa o le na faatauina atu i Aikupito. Tou te mauaina lenei valoaga o loo tusia i le Tusi a Mamona [tagai 2 Nifae 3:15]. E tele folafolaga silisili ese ma le aoga na tuu atu ia te ia e le Alii.6

Na toefuatai mai e le Alii le atoaga o Lana talalelei e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.

O le a le tulaga sa i ai le lalolagi a o le’i folasia mai le talalelei lea ua tatou talaiina nei?…O fea e mafai ona tatou maua ai se mea e tutusa ma mea sa aoao mai e Iesu? E leai se mea i luga o le fogaeleele. Sa leai ni Aposetolo, perofeta, o e folafola le talalelei, o aoao ma isi. Pe ou te iloaina ea lenei mea? Ou te iloa, aua sa ou ola ai i le lalolagi i le taimi lena! Sa ou aofia ai foi i o latou aoao, ma sa ou matua masani lelei i sosaiete ma faalapotopotoga eseese. Pe sa ia te i latou ea le talalelei e pei ona tusia i tusitusiga paia? E leai.7

Sa ou le iloaina e mafai ona papatiso mo le faamagaloina o agasala, sei vagana ai ina ua aoaoina au e le talalelei, ae o lea sa ou iloa le Tusi Paia mai lava i le A e oo i le V. Sa mafai ona ou faitauina le tele o mea i valoaga, ma fuafua mea e uiga i le meleniuma ma le faapotopotoina o Isaraelu, ae ou te le i iloaina le mataupu faavae muamua o le talalelei a Keriso; ma e leai se tagata iinei na iloaina. Sa tele atunuu i le lalolagi sa ou femalagaai ai, ae ou te le i feiloai lava i se faitaulaga, po o se saienitisi na iloaina mataupu faavae muamua o le talalelei a Keriso i soo se atunuu.

O le a se mea e mafai e le Alii ona fai i se ‘au vale e pei ona sa tatou i ai? Sa i ai se tagata e toatasi, sa i ai si ona mafaufau lelei, ma sina faatuatua itiiti i folafolaga a le Atua, ma o ia lea o Iosefa Samita—se tagata e le taualoa. Sa talitonu o ia i se vaega o se Mau e faapea—“Afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta’uta’ua.”[Tagai Iakopo 1:5.] Na manatu le lalolagi e valea o ia, ae na manatu le Atua ma agelu, ma i latou uma e atamamai moni, e poto o ia na mafua ai ona alu i se nofoaga lilo e ole atu ai i le Atua mo le poto, aua sa talitonu o le a faafofoga mai le Atua ia te ia. Ma sa tali mai lava le Alii ia te ia, ma faatonuina o ia i le mea e fai.8

Sa fofogaina mai se savali e Iosefa Samita le Perofeta, o se faaaliga mai le Atua lea na ia ta’ua ai na o mai agelu ia te ia ma faaali mai le Talalelei e faavavau, e pei ona sa i ai i ona po anamua; ma sa faaali mai le Atua le Tama ma le Atua le Alo ia te ia: ma sa tusi atu le Tama i le Alo ma faapea mai, “O lo’u Atalii pele lenei, faalogo ia te ia.” [Tagai Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:17.] Sa faailoa atu e Moronae, o se perofeta sa soifua ai i lenei konetineta, ia papatusi o loo i ai le Tusi a Mamona, ma o le meaalofa ma le mana o le Atua na mafai ai e Iosefa ona faaliliu, lea ua lauiloa nei o le Tusi a Mamona.…

… Ina ua uma ona faailoa atu e le Tama Lona Alo ia Iosefa Samita, ma poloaiina o ia e faalogo ia te Ia, sa usitai Iosefa i le valaauga mai le lagi, ma faafofoga atu i fesootaiga eseese sa faia e tagata na umia le Perisitua Paia i augatupulaga eseese, i lalo o le taitaiga a le Alo Pele e Toatasi. Sa poloaiina o ia ma Oliva Kaotui e papatiso e le tasi le isi, ma sa faapea ona la’ua faia. Na oo mai Ioane le Papatiso ma faaee atu ia te i la’ua le Perisitua Arona. Ona oo mai ai foi lea o Peteru, Iakopo ma Ioane, o i latou ia na faaee atu i ai i ona po o le Faaola ia ki o le Perisitua Mekisateko, ma sa latou faaee atu i o la’ua luga le Perisitua Mekisateko. Na faapea foi ona oo mai Atamu, Noa, Aperaamo, Mose, Elia, ma Elaia, ma le tele o taitai o loo ta’ua i Tusitusiga Paia, o e na galulue i tisipenisione eseese, ma sa latou faaee atu ia Iosefa ki eseese, o mana, o aia tatau, ma avanoa ma faamanuiaga eseese sa latou olioli ai i o latou taimi.

Na faapena foi, ona poloaiina Iosefa e talai atu lenei Talalelei ma tuuina atu lana molimau i le lalolagi. Sa aoaoina o ia i mataupu faavae lava e tasi ia na aoao ai Atamu, o mataupu faavae foi ia na aoao atu ia Noa, o Enoka, o Aperaamo, o Mose, o Perofeta, ma Elia: o mataupu faavae lava foi nei sa aoaoina e Iesu Keriso ma Aposetolo i uluai taimi…, faatasi ai ma le Perisitua lava lea e tasi ma le faatulagaga foi lava lea, ae na o le pau le mea ua sili atu ona atoatoa, aua o le tisipenisione lenei o se tuufaatasiga o tisipenisione eseese sa i ai i vaitaimi eseese o le lalolagi, ma ua faamatalaina e Tusitusiga Paia o le tisipenisione o le atoaga o taimi, e faapotopoto ai e le Atua mea uma ia tasi, o mea i le lagi ma mea o i le lalolagi. O le mea lea, pe o le a lava le tele o le malamalama na faaee atu i na tagata i vaitaimi eseese, sa toefuatai mai i le fogaeleele e ala i le auaunaga a i latou sa umia le Perisitua paia a le Atua, i tisipenisione eseese sa soifua ai.9

Sa aoaoina Iosefa Samita e le Alii.

O ai Iosefa Samita? O se taulealea e leai se tomai faitautusi pe tusitusi foi. Mata na mafai ona ia faia se mea e faataunuu ai le [faatuina o le malo o le Atua]? E leai sei vagana ina ua faaali mai e le Atua ia te ia. E oo mai lava i lena taimi, sa le i sili atu sona silafia i nei mea nai lo oe ma au. O le Atua ma na o le Atua lava sa faia nei mea. “Ua filifilia e Ia mea vaivai a le lalolagi, o mea faatauvaa, atoa ma mea e le o i ai, ina ia faaleaogaina e ia mea o i ai, ina ne’i mitamita se tagata e toatasi i ona luma.” [Tagai 1 Korinito 1:28–29.] Na Ia filifilia Iosefa. Aisea? Aua ua oo mai le taimi e amata ai se galuega, lea na aofia ai tagata taua uma na umia le Perisitua a le Atua, sa soifua i augatupulaga ua mavae. O Iosefa o le tufugaaao faamamaluina na filifilia e amataina le galuega o le toefuataiga.10

O Iosefa Samita o se tagata e faale-lelei se aoga. Sa le’i aoga a o tamaitiiti. Sa soifua a’e i Atumauga Lanulauava o Veremota, ma na te le’i mauaina se avanoa o mea ia ua tatou ta’ua nei o a’oga aloaia. Sa aveina o ia e le Alii i Lana aoga, ma sa Ia aoao atu ia te ia mea sa matua nunumi i mafaufau o saienitisi atamamai, o le au faitofa maoae, ma tagata aupito popoto ua ou feiloai atu i ai i lenei lalolagi. Aisea? Aua na aoaoina o ia e le Atua. O a mea na faatatau i ai na mataupu faavae? I le lalolagi o loo tatou ola ai; o elemene o loo gaosia ai; o le lagi o i luga; o Atua o loo afifio i lalolagi o le faavavau; o mataupu faavae sa faatulagaina ai le lalolagi, tausia, ma puipuia, ma ona sootaga i isi paneta; ma i le tulaga o malo, tulafono ma mataupu faavae, e sili atu lona atamai nai lo le ivasefulu iva pasene o tagata i ona po nei. Ma sa ia taumafai e aoao atu i isi.11

O Iosefa Samita o se alii mamalu ma le amioatua, o le sa sauaina ona o mataupu faavae sa ia aoao atu.

Sa ma mafuta ma Iosefa Samita mo ni tausaga. Sa ma malaga faatasi ma ia; sa ma mafuta ma ia i nofoaga tuufua, faapea foi i nofoaga faitele; sa ma mafuta ma ia i ituaiga aufono eseese; ua faafiaselau ona ou faalogo i ana aoaoga i nofoaga faitele, ma ana fautuaga i ana uo ma paaga e faatatau i ni mea e le faalauaiteleina. Ua ou alu i lona fale, ma ou vaai ai i ona uiga e faaalia i lona aiga. Ua ou vaai o molia o ia i le faamasinoga a lona atunuu, ua ou vaai foi e le o ta’usalaina o ia ma le mamalu, ma faasaolotoina mai aafiaga faataumaoi o tuua’iga sese a tagata amioleaga. Sa ma mafuta ma ia a o soifua, ma mafuta foi ma ia ina ua maliu, ina ua tagatavaleina i le falepuipui o Karefasi e tagata faatupu faalavelave le ‘ano’ano.…

Ua ou vaai ia te ia i nei tulaga eseese, ma ou te tautinio atu i luma o le Atua, agelu, ma tagata, o ia o se tagata lelei, mamalu, ma le amioatua—o ana aoaoga faavae e lelei, e faavae i tusitusiga paia, ma atoatoa—o ana mataupu e o se tagata o le Atua—o ona uiga patino na faaalia i tagata lautele e mama atoatoa—ma sa soifua ma ola o se tagata o le Atua ma o se tamalii. O la’u molimau lenei. Afai e tetee i ai, ona aumai lea ia te au o se tagata ua faamaonia na te tusitusia se faamatalaga faatautoga i luma o se taitai faamaonia, ona ou faia lea. O le mea lea ou te molimau atu ai i mea ua ou iloa, ma mea ua ou vaai i ai.12

Pe a ou mafaufau i le mea moni, ua maliu lo tatou taitai tamalii, le Perofeta a le Atua soifua, ma sa ou vaai foi i lona uso ina ua maliu, e foliga mai sa i ai se vaega toagaogao i le lalolagi, ma se avanoa pogisa i le malo, ma ua tuulafoaiina i tatou. Oi e maeu o’u lagona tuulafoaiina! E ese le malulu, naumati, ma le lafulafua! I totonugalemu o faigata, o ia lava le tagata e muamua gaioi; a oo i tulaga matautia, e sailia e le aunoa lana fautuaga. Ona o ia o lo tatou perofeta, e faalatalata o ia i le Atua, ma maua mai ai lona finagalo mo i tatou; ae o lenei ua leai lo tatou perofeta, o lo tatou fesoasoani, o lo tatou alii sili, ma lo tatou taitai, ma i le ogaoga o faigata sa tatau ona fetuleni atu pea i luma, ua tuua i tatou ua aunoa ma lana fesoasoani, ma taiala o mea faaletino ma mea faaleagaga i le lumanai, ma o mea uma lava e faatatau i lenei lalolagi, po o le isi foi, sa ia tulei saunoa i ai mo le taimi mulimuli i le fogaeleele.

Sa toe oo mai nei mafaufauga ma le faitau afe o isi i lo’u mafaufau. Sa ou manatu, aisea e aafia ai fua aloalii a le Atua, o masima o le lalolagi, o le fanauga aupito faaeaina a tagata, ma faataitaiga aupito sili ona atoatoa i lo tagata taua uma, i faiga matautia ma le inosia a tagata ua amio faatiapolo?13

O Iosefa Samita o se alii amioatua, e i ai le tofa loloto, ma mamalu, o se tamalii ma o se Kerisiano foi. Peitai, sa ia folasia mai mataupu faavae na tautonu i le faavae o faiga faatiapolo a tagata. O nei mataupu faavae na ia folasia mai, sa aafia ai o latou manatu faasausili, o a latou pisinisi po o gaoioiga; ma talu ai e le mafai ona latou liliuina ana mataupu faavae, o lea na latou osofaia ai loa o ia. Ma o se tasi na o mafuaaga ua matua tele naua ai tusi ua tusia e faasaga i lona tagata, e aunoa lava ma le pa’ia o ana mataupu faavae, ma o le mafuaaga foi lea o le tele o le tetee ua tatou fetaiai. Peitai, o le mea moni, le upumoni e faavavau, e le mafai ona faaumatia. E le mafai ona faatama’ia, ae pei lava o le nofoalii o Ieova, o le a le afaina lava i osofaiga uma a tagata, ma o le a tumau pea e faavavau.14

O le tagatavaleina o le Perofeta o Iosefa, sa le mafai ai ona taofia le faalauteleina o le malo o le Atua.

Ou te manatua lelei le taimi na aveese atu ai Iosefa Samita mai ia te i tatou.… Peitai, o nei mea o ni mea e tutupu, e ui ina taua tele ia i tatou, ae i le faatusatusa atu i ai, e faaletele sona faaaogaina i le fausia o le Ekalesia ma le malo o le Atua i le fogaeleele, ma Lana galuega o loo tatou galulue ai.

Ina ua faailoa mai e le Alii le Talalelei e faavavau ia Iosefa Samita, sa ia faaali mai ia te ia ona faamoemoega ma fuafuaga e faatatau i le lalolagi o loo tatou ola ai, ma tuuina atu ai ia te ia se malamalama i lana tulafono ma sauniga o le Talalelei atoa ai ma ona aoaoga faavae. E le mo se faamoemoe faapea e faaeaea ai o ia o se tagata soifua, ae na faia mo le manuia o tagata, o le lalolagi, ma manuia ai e o ola ma e oti, e tusa ai ma tulafono ma fuafuaga a Ieova ia na faia a o le’i faavaeina le lalolagi, pe pepese fiafia ai foi fetu o le taeao.

Ua i ai fuafuaga a le Alii mo le lalolagi ma e o nonofo ai, ma i nei aso mulimuli, na ia silasila mai ai ua talafeagai lelei ona faaalia mai ma toefuatai e ala mai i lana auauna o Iosefa Samita, le mea ua tatou faaigoaina o le Talalelei fou ma le faavavau; e fou i le lalolagi i ona po nei, ona o a latou tu ma aga i fanua; o o latou manatu faavalea ma vaivaiga, o latou talitonuga, o manatu ma mea ua mafuli atu i ai, ae peitai e faavavau aua o loo i ai faatasi ma le Atua, ma aua sa i ai faatasi ma ia a o le’i faavaeina le lalolagi, ma o le a faaauau pea tusa lava pe i ai nisi suiga se tele i le fogaeleele, ma pe a oo ina faaolaina le fogaeleele ma toe faafou mea uma, a o faaauau pea le ola ma le mafaufau, ma tumau foi le tino ola pea.

O le mea lea, e ui ina fou le Talalelei i le lalolagi, ae e faavavau. Ma sa folasia mai, e pei ona ou ta’ua, mo le manuia o tagata—o o tatou tama, o Perofeta anamua ma Aposetolo, ma tagata o le Atua sa soifua i augatupulaga eseese o le lalolagi, o e na auauna atu e ala i le Perisitua paia a o soifua ai i le fogaeleele, ma ua auauna atu nei i le lagi, ma o e foi sa fai lo latou sao i le folasia maia o lenei galuega, faatasi ai ma le Atua lo tatou Tama faalelagi, ma Iesu le Faufautua o le Feagaiga Fou; ma o le taimi nei ua latou fiafia i le taavale atu i luma o lenei galuega, ma le faataunuuina o nei faamoemoega na fuafuaina e le Atua, a’o le’i faavaeina le lalolagi. Ma ua tatou nofo aitalafu i le Atua ma lona Alo, ma nei tagata, ona o le malamalama ma le poto ua aumaia ia i tatou, ma o le a tatou nofo aitalafu lava ia i latou i taimi uma ona o lenei lava ituaiga o malamalama ma le poto e lagolago ai ma taitai i tatou.15

O le manatu faapea ua le tulaga lelei le Ekalesia ma ua malepe ona ua fasia le Perofeta ma le peteriaka, o se manatu e le faavaea. Ua i ai i lenei Ekalesia fatu o le tino ola pea. E le o ni mea a se tagata, e le’i faia foi e se tagata—e ou le Atua. Ua faatulagaina i le mamanu o mea faalelagi, e ala i mataupu faavae o faaaliga; e ala i le tatalaina mai o le lagi; e ala i le auaunaga a agelu, ma faaaliga mai ia Ieova. E le aafia i le oti o se toatasi po o se toalua, po o ni tagata foi se toalima sefulu. Ua i ai i le Ekalesia se perisitua e uiga faatasi ma Mekisateko, ua i ai le mana o se ola e le gata, “e leai se amataga o aso po o iuga o tausaga.” [MFF 84:17.] Ua faatulagaina mo le faamoemoe e laveai ai lenei augatupulaga, ma augatupulaga ua mavae. O loo i ai i le taimi nei, ma o le a i ai foi i le faavavau. Pe ua toilalo ea lenei ekalesia? E leai! E mafai ona fesuisuia’i taimi ma vaitau, e mafai ona i ai suiga ogaoga i tulaga faaupu fai i le lalolagi; e mafai ona soloia nofoalii; e mafai foi ona faaleaogaina ni nofoaiga; e mafai ona luluina e mafuie le fogaeleele mai tuluiga i tuluiga; e mafai ona fesiita’i mauga, o le vasa tele foi mai lona moega, ae tusa lava foi pe faatafunaina le fogaeleele ma ona elemene, ae o le a tumau lava e le masuia upumoni, upumoni e faavavau, ma mataupu faavae sa faailoa mai e le Atua i ona tagata paia, o le a le aafia lava i fetauiga a elemene, ma o le a tumau ma mausali e pei o le nofoalii o Ieova.16

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • O le a se mea e te fiafia ai i lagona o Ioane Teila e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita? O a ni auala e mafai ai ona tatou mulimuli i ana faataitaiga e tutu atu e puipuia le Perofeta o Iosefa?

  • E taua i se a lou iloa na muai faauuina Iosefa Samita e auauna atu o se perofeta? (Tagai foi MFF 138:53–56.)

  • Aisea e taua ai le i ai o se molimau o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua? Na faapefea ona e maua lau molimau i lenei mea moni?

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou o loo tauivi ia maua pe faamalosi foi a latou molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa? O a ni faamanuiaga ua e iloa i le tuuina atu o le molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita?

  • Aisea ua faamatalaina ai lo tatou vaitaimi o le “tisipenisione o le atoaga o taimi”?

  • Ua faamanuiaina faapefea oe ma lou aiga i upumoni ma mana ua toefuatai mai e ala ia Iosefa Samita?

  • Aisea na tau le alu ai fua Iosefa Samita e aoga i kolisi po o iunivesite? (Tagai foi MFF 1:24–28; 136:32–33.) O a uiga taua o Iosefa, na fesoasoani e saunia ai o ia e faataunuu lona valaauga? E mafai faapefea ona fesoasoani lana faataitaiga ia i tatou e faataunuu ai o tatou valaauga?

  • O le a le uiga ia te oe, o le iloa lea o loo faaauau pea ona tupu le Ekalesia tusa lava pe ua maliu le Perofeta o Iosefa Samita?

O Mau e Faatatau I Ai:MFF 1:29–30, 38; 21:1–8; 65:2; 128:19–23; 135; Iosefa Samita–Talafaasolopito 2:1–75

Faamatalaga

  1. MFF 135:3.

  2. Tagai B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 39–40.

  3. Deseret News (Ta’ivaiaso), 25 Mati. 1863, 306.

  4. The Gospel Kingdom, filifili e. G. Homer Durham (1943), 33.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 1 Iuni 1875, 1.

  6. The Gospel Kingdom, 121.

  7. The Gospel Kingdom, 125.

  8. Deseret News (Ta’ivaiaso), 28 Tes. 1859, 337; ua i ai suiga o parakalafa

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 18 Ape. 1882, 1.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, 22 Aok. 1876, 1.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 22 Iulai 1884, 1.

  12. The Gospel Kingdom, 355; ua i ai suiga o parakalafa

  13. The Gospel Kingdom, 362.

  14. The Gospel Kingdom, 355–56.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 16 Ape. 1878, 1; ua i ai suiga o parakalafa

  16. The Gospel Kingdom, 364–65.

Ata
Joseph Smith

O le Perofeta o Iosefa Samita, “na ola maualuga o ia, ma na oti maualuga foi i luma o fofoga o le Atua ma lona nuu; e pei foi o le tele o auauna faauuina a le Alii i aso ua mavae, ua faamaufaailogaina lana misiona ma lana galuega i lona lava toto” (MFF 135:3).