Aoaoga a Peresitene
Mataupu 24: O Le Malo o le Atua


Mataupu 24

O Le Malo o le Atua

Ua tatou faataatiaina le faavae o se malo o le a tumau e faavavau;—o le a ola talaulau i le olaga nei ma fuga tele mai i le faavavau. Ua tatou i ai i se galuega e sili atu nai lo se isi mea e gauai atu i ai tagata soifua.1

Mai le Soifuaga o Ioane Teila

Na matua talitonu Ioane Teila o le a faatuina le malo o le Atua i le lalolagi. Sa malamalama o ia, e le faalagolago lenei galuega i le Perofeta o Iosefa Samita po o se isi lava tagata, ae e taitaiina atoatoa e le Alii. Ma sa saunia o ia e puipuia lenei taumafaiga i lona lava ola.

I le 1838, ina ua faatoa uma ona tofia o ia i le Korama a le Toasefululua, sa malaga atu Ioane Teila i Sisifo Mamao, i Misuri, e faatasi atu i le Au Paia. I lana malaga, sa faatulagaina ai se taimi e lauga ai i se faapotopotoga e latalata i Kolumpasa, i Ohio. Ae toeitiiti oo i le taimi na atofaina, sa o mai nisi uso ma se tala ua i ai ni tagata ua faapotopoto i le mea e fai ai le fonotaga, ua latou taupulepule e vali ta Elder Teila ma faapipii i ai fulumanu. Sa fautuaina o ia e nei uso, e aua nei faataunuuina le fonotaga aua e toatele atu tagata taupulepule leaga nai lo i latou, ma o le a le mafai ona latou puipuia o ia. Peitai, sa tumau pea le manao o Elder Teila e alu atu ma tala’i atu e pei ona sa fuafuaina, ma o le a alu lava tusa pe alu na o ia.

Ina ua taunuu o ia i le potopotoga tele sa o mai e fia faalogologo ia te ia, sa amata i lona saunoa atu e uiga i lona faatoa malaga mai atunuu e pulea e ni tupu. Sa ia ta’u atu ia te i latou le tulaga faamamaluina sa ia lagona ina ua tu i se laueleele saoloto. I lona ta’ua o le auala na maua ai lena saolotoga, na ia saunoa ai: “Afioga e, ua ou tu nei i luma o se faapotopotoga, o o latou tuaa sa tauivi ma latou maua ai se tasi o faamanuiaga aupito silisili ua faaee i luga o le fanauga a tagata—o le aia tatau lea e mafaufau ai, e tautala ai, e tusitusi ai; o le aia tatau e fai atu ai pe o ai e pulea i latou, ma le aia tatau e tapuai atu ai i le Atua e tusa ai ma uunaiga a o latou lava mafaufau manino—o ia aia tatau uma e paia, o aia tatau a tagata soifua, ma ua faamaonia nei e le Faavae o Tagata Amerika. Ua ou vaai atu nei i alo o na tamalii, o e na tuuina atu lo latou soifua, o o latou tamaoaiga ma mamalu paia e uunaia ai gaoioiga mo le saolotoga, tusa pe oti ai ia latou taumafaiga, nai lo le usitai i poloaiga a se pule saua, ia latou olioli i le saolotoga, ma tuufaasolo mai ai i a latou fanau.”

Sa faaauau le saunoaga a Elder Taylor: “E le gata i lea, ae ou te fia ta’u atu foi, ua uma ona faailoa mai ia te au o loo outou fuafua e vali ta a’u ma faapipii i ai fulumanu, ona o o’u manatu faalelotu. Pe o le faamanuiaga ea lena na outou maua mai i o outou tuaa? Pe o le faamanuiaga ea lenei na latou faatauina i le toto faapelepele o o latou fatu—o lo outou saolotoga lenei? Afai o lea, ia le tagata lenei, ma o le a fai ai se tatou taulaga i le atua tamaitai o le saolotoga.”

Ina ua uma ona ia saunoa atu i lena mea, sa ia saeia lona taoofu ma alaga: “O mai la’ia ma a outou ta ma fulumanu, ua ou sauni; ae se’i silasila mai i ai agaga o tagata lotonuu totoa ua lagomau i tia sa, i a outou fanau le magafagafa! O mai loa, alii! O mai la’ia, o lea ua ou sauni!” Sa malolo Elder Teila mo ni nai minute, ae ua le toe magagana se isi pe gaioi. Ona faaauau ai lea o lana saunoaga, ma tala’i atu i tagata ma le lototoa ma le mana mo le tolu itula.2

Sa ta’ua e Elder Matthias F. Cowley o le Korama a le Toasefululua ina ua mavae ni tausaga se tele talu ona maliu Peresitene Teila, “Sa soifua o ia, sa galue, ma sa maliu, o se faa taitaiga atoatoa o lana faaupuga e sili ona fiafia i ai, ‘O Le Malo o le Atua po o le leai.’”3

O Aoaoga a Ioane Teila

O le lalolagi o a le Alii ia, ma o Ia o le pule, faamasino, ma le tupu moni.

O ai na faia lenei lalolagi? O le Alii. O ai na te pulea? O le Alii. O ai na te fafagaina ma faalavalava le miliona ma miliona o le fanauga a tagata o loo i ai, e le gata i le Au Paia ae faapea foi ma e agasala? O le Alii. O ai e pulea mea uma i le atulaulau? O le Alii. … O ai na tuuina le malamalama i le tagata? O le Alii. O ai na tuuina i le tagata ese le tofamanino, le fai masini, ma isi mea., vaega eseese o le atamai ua latou maua e faatatau i telekalafi faaeletise, o le paoa ma lona faaaogaina e tusa ma mea e mananao i ai le fanauga a tagata ma ituaiga uma o mea fou ua gaosia ma alia’e mai i le senituri talu ai? O le Alii. … O ai e i ai le aia tatau e pulea ai atunuu, e pulea ai malo ma pulea ai tagata uma o i lalolagi? 4

O lenei lalolagi o le nofoaga, ma le tofi moni o le Au Paia. Talu ai ona e o Iesu Keriso ia, o mea foi a ana auauna ma ona soo, aua ua ta’u mai ia te i tatou, “O le lalolagi ma mea ua tumu ai, o a Ieova ia,” [Salamo 24:1] ma pe a i ai mea i lo latou tulaga sa’o, “e maua le malo e le Au Paia a le Silisili Ese,” [Tagai Tanielu 7:18, 27.] O lona uiga, o lo latou tofi moni. 5

O Tusitusiga Paia…o le sui o Keriso o lo latou tofi moni lea, ma o le e ona lenei lalolagi; ua latou suitulaga ia te ia o le na afio mai e togiolaina agasala a le lalolagi; ma o le a toe afio mai i se taimi mulimuli e fai ma pule, faamasino, ma le tupu.6

O le Ekalesia o le sui vaaia o le folasaga mai o le malo o le Atua i le lalolagi.

O le malo o le Atua, o lona uiga o le faigamalo o le Atua. O lona uiga, o le mana, pule, aia faaletulafono, ma tagata e pule ai. Peitai, o le a le faataunuuina lena mataupu faavae, e le mafai lava ona faataunuuina atoatoa, sei vagana, e pei ona ta’u mai i tusitu siga paia, ua avea malo o lenei lalolagi ma malo o lo tatou Alii ma lona Keriso, ma o le a ia pule ai [tagai Faaaliga 11:15], ma pe afai e tootutuli tulivae uma ma ifo atu, ma ta’uta’u atu e laulaufaiva uma o ia o le Keriso [tagai MFF 88:104], ma avatu le viiga i le Atua, le Tama. E le’i oo mai lena taimi, ae o loo i ai mataupu faavae patino e faasino i ai, ua oo mai; e pei o le folasaga mai o lena malo, ma le folasaga mai o lena malo e na o Ia, o le Tupu ma le Pule e mafai ai, ma o le Ulu foi o lena faigamalo. E muai faafesootai mai lona finagalo, o ana mataupu faavae, o ana poloaiga, o lana faigamalo i tagata. A leai, o le a tatou le iloaina po o a ana poloaiga.7

O le a le mea muamua e tatau ai mo le faatuina o lona malo? O le faatuina mai lea o se perofeta na te folafolaina atu le finagalo o le Atua; o le mea e sosoo ai o le i ai lea o se nuu e usiusitai i le Alii e ala i lena perofeta. Afai e le mafai ona maua nei mea, e le mafai lava ona outou faatuina le malo o le Atua i le lalolagi.8

Sa finagalo le Atua e folasia mai lona malo i le lalolagi, ma o le mea muamua, sa tatau ona ia faatuina lana ekalesia, ina ia faatulaga lelei ai lona nuu sa ia faasalalauina i atunuu ma toe faapotopoto mai ai, ina ia tasi le lafu ma le leoleo mamoe e toatasi [tagai Ioane 10:16], ma le Alii e toatasi, tasi le faatuatua, ma le papatisoga e tasi, ma le Atua e toatasi, o le e tatau ona i ai i mea uma ma tagata uma [tagai Efeso 4:5–6], ma e tatau ona pulea ai mea uma. Ina ia mafai la ona faataunuu lea faamoemoega, o lea na ia faatulagaina ai lana perisitua paia e pei ona i ai i le lagi.9

Tatou te talanoa i nisi taimi e uiga i le Ekalesia, aisea? Tatou te talanoa e uiga i le malo o le Atua, aisea? Aua a’o le’i mafai ona i ai se malo o le Atua, e tatau lava ona i ai se ekalesia a le Atua, ma o lea e manaomia ai uluai mataupu faavae o le talalelei e talai atu ai i nuu uma, e pei ona sa faia ai e le Alii o Iesu Keriso ma isi i le lalolagi i aso ua mavae. Ae pe aisea? Aua e le mafai ona folasia atu le tulafono a le Atua i se nuu e le usitai ma taitaia e le agaga o faaaliga.10

E le mafai ona fausia e le Atua se malo i le lalolagi sei vagana ua i ai sana ekalesia ma sona nuu ua gauai atu i ana tulafono, ma ua naunau e usitai atu i ai; ma o totonu o se faalapotopotoga a sea nuu, e faapotopoto mai atunuu uma o le lalolagi i lalo o le taitaiga a se tagata e musuia e le Atua, le fofoga taumomoli o Ieova i lona nuu; ou te fai atu, o lena faalapotopotoga, o loo i ai se avanoa e faaali mai i ai le Alii le Atua, o loo i ai se avanoa e faaalia mai i ai tulafono o le ola, o loo i ai se avanoa mo le Atua e folasia mai ai mataupu faavae o le lagi i le lalolagi, ma faia ai le finagalo o le Atua i le lalolagi e pei ona faia ai i le lagi. 11

O le a faatuina atoatoa e Iesu Keriso Lona malo ma nofotupu ai i le lalolagi.

“Ia oo mai Lou malo.” [Mataio 6:10.] … Sa aoao atu e Iesu le mea lenei i ona soo ina ua latou o atu ia te ia ma faapea atu, aoao mai i matou i le tatalo. … Ia oo mai lou malo. O le a le malo? O le a le uiga o le “ia oo mai lou malo”? O lona uiga o le pule a le Atua. O lona uiga o le tulafono a le Atua. O lona uiga o le faigamalo a le Atua. O lona uiga o tagata ua faalogo, ma ua naunau e faalogo, ma tausi poloaiga a Ieova. O lona uiga foi, o loo i ai se Atua ua naunau e taiala ma faatonutonu ma lagolago lona nuu. Ia oo mai lou malo, ina ia faatuina ai lau faigamalo, ma ia mafai ai ona tuu atu i tagata mataupu faavae o le upuoni e faavavau e pei ona i ai i le lagi; ma pe a tuu atu foi i tagata, ona mafai ai lea e na tagata ona usitai i na tulafono ma lena faigamalo, ma ola matatau ai i le Atua, ma tausia ana poloaiga ma i ai i lalo o lana taitaiga. Ia oo mai lou malo, ina ia le toe i ai se faanunununu, o le faatiapolo, ma le amioleaga, o le fasioti tagata foi ma le faamaligi toto o loo i ai nei i tagata, ma ia mau foi ma i tatou mataupu faavae o le upumoni ma le sa’o, o mataupu faavae o le agalelei, agaalofa, ma le alofa e pei ona i ai i le finagalo o Atua. 12

Ua uma ona ou faamatala atu … o le a faatuina moni lava le malo o le Atua i le lalolagi. O le a le pei o se ata aitu, e pei o faamatalaga a nisi faapea ua latou maua ni faaaliga, ae o se mea moni atoatoa. O le a faatuina, e pei ona ta’ua muamua, i se fogaeleele moni, ma o le a i ai tane moni, o fafine, ma tamaiti; o tagata soifua o le au paia o e tausia poloaiga a le Atua, ma faapea foi tino toetutu o le a toe tutu moni mai lava mai tuugamau, ma ola ai i le fogaeleele. O le a nofotupu le Alii i le lalolagi atoa, ma o le a i ai moni tagata uma i lalo o lana puleaga, ma o le a faailoa atu e nuu uma i lalo o le lagi lana pule, ma ifo atu i lona tootoo. O i latou e auauna atu ia te ia i le amiotonu o le a fesootai ma le Atua, ma Iesu; o le a i ai foi le auaunaga a agelu, ma o le a latou iloa le taimi ua tuanai, o le taimi nei, ma le lumanai; a o isi tagata, e le usiusitai atoatoa atu i ana poloaiga, pe aoaoina atoa foi i ana feagaiga, e tatau ona matua usitai atu ma le atoatoa i lana faigamalo. Aua o le nofoaiga a le Atua i le lalolagi, o le a ia faamalosia ana tulafono, ma ua poloaiina o le a usitai mai nuu uma o le lalolagi o lana aia tatau tonu lava lea. O le a le faatagaina Satani e pulea ona tagata, aua o le a avea le Alii le Atua ma tupu i le lalolagi uma, ma o le a tuuina atu i le au paia le malo ma le silisili ese o le malo i lalo o le lagi.13

O le a le aafiaga o le faatuina o le malo o Keriso, po o le nofotupu o leAtua i le lalolagi?…O le a le toe i ai ni taua, faamaligi toto, faanoanoa, faama’i, ma agasala, ma o le oo mai se ma lo o le filemu, amiotonu, faamasinoga tonu, fiafia, ma le tamaoaiga. O le toefuataiina o le fogaeleele ma le tagata i lona muai mamalu ma le silisiliese sa i ai; o le mea moni, o le toefuataiina mai o mea uma sa tulei i ai perofeta uma talu ona amata le lalolagi [tagai Galuega 3:21].14

Ua valaauina e le Alii Ona Au Paia e fesoasoani i le faatuina o Lona malo.

Sa amata ona talanoa mai se alii Falani ia te au, ma sa ia fia iloa pe o mafaufau le au paia e faataunuu se mea ofoofogia i le lalolagi? Sa ou ta’u atu ia te ia, na tatou o mai e folafola atu le talalelei i le lalolagi; ma ua tau atu i tuluiga o le lalolagi. E le o se galuega e faia na o sina tulimanu itiiti, ae o le a aofia ai le olaga atoa e oo atu i le faavavau. O le a toe foi lava i le faavavau, ma aumaia i latou ua fia afe tausaga talu ona maliliu, i le malo o le Atua. O le a liligi mai ai faamanuiaga i augatupulaga o le a oo mai, ma o le mea moni o le a soofaatasia le lagi ma le lalolagi, ma o le a faataunuuina lenei mea i le suafa o le Atua o Isaraelu. O le a fesoasoani mai mana o le lagi, ma o loo au faatasi o tatou tama i le lalolagi faavavau ma i tatou; aua ua ia te i tatou le folafolaga o le olaga lea ua i ai nei, ma le olaga a sau.

O lea ua faatoa amata la tatou galuega mamalu. A o gasolosolo aso, o le a tatou faataunuuina lava mea uma na tulei mai i fofoga o perofeta anamua. … O le a tatou agai pea i luma uso e, ae tatou te le suesue i o tatou lava manaoga po o autu, ae ia faataunuuina faamoemoega viia o le Atua. … E ao ona agai i luma le mana o le upumoni, e tatau ona motusi filifili o le pouliuli, ma e tatau ona fausia le malo o le Atua, ma e leai se mana e mafai ona taofia.15

Ua tele tausaga o tatou talanoa e uiga i tulafono ma le faigamalo o le malo o le Atua ma lona toe fausiaina i luga o le fogaeleele, i le filemu ma le amiotonu; faapea foi le taimi o le a faalogoina ai mea ola uma o i le lagi ma le lalolagi, ma lalo o le lalolagi, ma le sami o faapea mai, “Ia ia te ia o le tietie i le nofoalii atoa ma le Tamai mamoe le faamanu, ma le faaneeneega, ma le viiga, ma le malosi e faavavau faavavau lava.” (Faaaliga 5:13.) Sa tatou talanoa i nei mea, peitai e anoanoai mea e tatau ona fai i le va o le taimi lenei ma lena vaitau e faigata ona malamalama i ai i le lumanai. E le faapea ua na o se mataupu o le faatuatua, ae i ai ni faatinoga e manaomia; o se mea e ao ona tatou faia e i tatou lava, e le gata o tagata taitasi ae faapea foi le faia faatasi o se nuu, ma o se mataupu e matua taua tele.16

E tele le tatou misiona e tatau ona fai—e tatau ona tatou taumafai e pulea i tatou lava e tusa ai ma tulafono o le malo o le Atua, ma o se tasi o galuega e sili ona faigata, o le aoao e pulea i tatou lava, o faanaunauga faaletino, o a tatou fuafuaga, o a tatou amio masani, o o tatou lagona, o o tatou olaga, o o tatou agaga, o a tatou faamasinoga, ma aumaia uma o tatou manaoga ia gauai atu i le tulafono o le malo o le Atua ma le agaga o le upumoni. O se mea taua tele le galulue i le fausiaina o le malo o le Atua— o se amataga o mea ua tatou faia iinei.17

Matatau i le Atua; galulue i galuega a e amiotonu; ola i o outou talitonuga faalelotu; tausi poloaiga ma faalotomaualaloina outou i ona luma; ia tasi outou, ma ia lotogatasi ma le perisitua paia ma le tasi i le isi, ona ou ta’uina atu lea ia te outou i le suafa o le Atua, o le a tulai mai Siona ma susulu atu ma o le a i ai le mana o le Atua i ona luga; ma o le a faaalia mai lona mamalu, ma o le a olioli ai i le atoaga o faamanuiaga o le talalelei o le filemu; ma o le a alu pea i luma le galuega a le Atua ma faateleina seia oo ina avea malo o lenei lalolagi ma malo o lo tatou Atua ma lona Keriso [tagai Faaaliga 11:15], ma o le a faalogoina meaola uma i le lagi ma le lalolagi ma lalo ifo o le lalolagi o faapea mai, Ia ia te ia o le tietie i le nofoalii atoa ma le Tamai mamoe le faamanu, ma le faaneeneega, ma le viiga, ma le malosi e faavavau faavavau lava [tagai Faaaliga 5:13].18

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • Aisea ua avea ai Iesu Keriso ma suli moni ma pule o le lalolagi? E mafai faapefea ona faatosinaina au sootaga ma Ia ona o lenei malamalama?

  • E taua i se a le Toefuataiga o le Ekalesia e faatu ai le malo o le Alii i le lalolagi? O le a se mea ua e aoaoina i le avea ai o oe ma se tagata o le Ekalesia, e uiga i le sauniuni e nonofo faatasi ma le Alii? O a ni auala e mafai ai ona saofaga la tatou auaunaga i le faatuina o le malo o le Alii?

  • O le a sau maitau i le ola o le Ekalesia ma le atinaeina atoatoa o le malo o le Atua i le lalolagi? O le a se mea e mafai ona e faia e oe lava ia ma faapea foi lou aiga e fesoasoani ai i le faatuina o le malo o le Atua i le lalolagi?

  • Sa saunoa Peresitene Teila i uiga i faamanuiaga silisili o le a tatou olioli ai pe a toe foi mai le Faaola e nofo tupu i Lona malo i le Meleniuma. Mata o le a faapefea le olaga i le lalolagi i le taimi o le Meleniuma? (Tagai foi i le MFF 29:11; 43:29–32; 101:22–35; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10.)

  • O le faaupuga e tautu i ai Peresitene Teila lava ia o le “O le malo o le Atua po o le leai!” O a ni faataitaiga ua e vaaia i tagata e i ai foi lea lava talitonuga maumaututu? O le a le uiga o lea faaupuga ia te oe? Mata o le a le mea e oo i ai pe afai tatou te avea lenei faaupuga mo i tatou foi, o tagata o le Ekalesia?

O Mau e Faatatau I Ai: Tanielu 2:26–45; Mataio 6:33; MFF 45:1; 65; 104:58–59

Faamatalaga

  1. Times and Seasons, 15 Iulai 1844, 578.

  2. Tagai B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 47, 53–55.

  3. I le Kate B. Carter, tuufaatasia., Our Pioneer Heritage, 20 voluma. (1958–77), 7:218.

  4. Deseret News (Ta’ivaiaso), 11 Nov. 1857, 283; ua i ai suiga o parakalafa

  5. The Government of God (1852), 72–73.

  6. The Government of God, 74.

  7. The Gospel Kingdom, filifili e G. Homer Durham (1943), 205.

  8. The Gospel Kingdom, 214.

  9. The Gospel Kingdom, 208–9.

  10. The Gospel Kingdom, 210.

  11. The Gospel Kingdom, 210.

  12. The Gospel Kingdom, 205–6.

  13. The Gospel Kingdom, 207–8.

  14. The Gospel Kingdom, 216; ua i ai suiga o parakalafa

  15. Millennial Star, 1 Tes. 1850, 361–62; ua i ai suiga o parakalafa

  16. The Gospel Kingdom, 211.

  17. The Gospel Kingdom, 214.

  18. Deseret News: Semi-Weekly, 27 Ian. 1880, 1.

Ata
John Taylor and men

Na oo lava ina faafesagai ma tagata tetee, sa tautino atu ma le lototoa e Ioane Teila le upumoni ma sa galue e aunoa ma se malolo, i le faatuina o le malo o le Atua.

Ata
Jesus Christ

Pe a toe afio mai Keriso e faatu Lona malo i le lalolagi, o le a Ia aumaia “se malo o le filemu, amiotonu, faamasinoga tonu, fiafia, ma le tamaoaiga.”