Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 16: Ko e Kau Toulekeleka ʻi he Siasí


Vahe 16

Ko e Kau Toulekeleka ʻi he Siasí

“ʻOfa ke hoko homou ngaahi taʻu matuʻotuʻá ko e ngaahi taʻu lelei taha ia ʻi hoʻomou moʻui mo e ʻofá pea mo e tokoni kakató. Pea ʻofa ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku tokoni ʻi hoʻomou ngaahi fiemaʻú—ki homou fāmilí, homou ngaahi kaungāmeʻá, pea mo homou kaungā kāingalotú mo e kau taki he Siasí.”

Mei he Moʻui ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

Naʻe taʻu 86 ʻa ʻEselā Tafu Penisoni ʻi he taimi naʻe hoko ai ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe mahino kiate ia ʻa e ngaahi fiefia mo e ngaahi faingataʻa ʻoku hoko mai he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu fakaikuiku ʻo e moʻuí. Ko e fiefia ʻe taha naʻá ne maʻú ko ʻene kei feohi mo hono uaifi ko Fololá. Naʻe fakamanatua ʻe he ongomātuʻá ʻa e taʻu 60 ʻo ʻena malí he lolotonga ʻo e ʻuluaki taʻu ʻene hoko ko e Palesitení. Naʻá na fiefia heʻena feohí peá na toutou ō maʻu pē ki he temipalé he Falaite kotoa. Naʻe fehuʻi ʻe ha taha kia Palesiteni Penisoni ʻi he fakafiefia ʻo hono taʻu 87, ʻa e fakapulipuli ki heʻene moʻui fuoloa mo fiefiá. “Kimuʻa ke ne lava ʻo talí, kuo pehē ange ʻa Sisitā Penisoni ia, ʻo fakaoli pē ka naʻe ʻuhinga, ʻʻOku ʻi ai hono uaifi leleiʻ”1

ʻI he taʻu motuʻa ʻa Palesiteni mo Sisitā Penisoni naʻá ne manako ke feohi mo ʻena fānaú mo hona makapuná, pea naʻe hoko atu honau fāmilí ke ako mei heʻena tā-sīpingá. “Naʻe ʻi ai ha mokopuna fefine ʻe taha naʻe nofo mo ʻene ongo kuí ʻi he konga lahi ʻo e māhina ʻe hongofulu mā valu ʻene palesitení, pea ʻi heʻena kolé, naʻá ne faʻa fefonongaʻaki ai mo kinaua ke tokoni mo fakahoko ʻena ngaahi fie maʻu fakatāutahá. Pea naʻá ne siotonu ai heʻene ongo kuí ʻi ʻapi—heʻena ngaahi teiti ki he fale ʻaisikilimí; ʻena tangutu he sea moluú ʻo pikinima pea fakalaulauloto, hiva, mo kata fakataha; ʻi heʻena talanoa fiefia mo e kau faiako fakaʻapí mo ha niʻihi kehe naʻe afe mai.”2

Naʻe fakatokangaʻi ʻe he makapuná ko e tāpuaki lahi ke maʻu e takiekina ʻa ha ongo kui poto mo ʻofa. “Naʻe hiki ʻe ha mokopuna fefine ʻa ʻene fakamāloó hili hono faleʻi ia mo hono husepānití ʻe Palesiteni Penisoni ʻi ha fili faingataʻa. ʻNaʻá ma ʻeke atu pe ko e hā hoʻo fakakaukaú peá ke talamai, “Lotua ia. ʻOku ou tui te mo fai ʻa e fili ʻoku totonú.” Naʻe ʻomai ʻe hoʻo falala kiate kimauá ha loto lahi ange.ʻ”3

Naʻe teuteuʻi ʻe Palesiteni Penisoni ki he konifelenisi lahi naʻe fai he ʻosi pē hono taʻu 90, ha lea naʻe fakataumuʻa “ki he kau toulekeleka ʻi he Siasí pea mo honau ngaahi fāmilí pea mo kinautolu ʻoku tokoni ki heʻenau ngaahi fie maʻú.” Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi he talateú, ʻa ʻene fekauʻaki hangatonu mo e tefitó: “ʻOku ou maʻu ha ongoʻi makehe ki he kau toulekeleká—ki he kulupu fakaofo ko ʻeni ʻo e houʻeiki tangata mo fafiné. ʻOku ou ongoʻi ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ou maʻu ha mahino kiate kinautolu, he ko e taha au ʻo kinautolu.”4

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson smiling. Photographed at the October 1982 general conference.

“ʻOku ou maʻu ha ongoʻi makehe ki he kau toulekeleká… ʻOku ou ʻongoʻi ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ou maʻu ha mahino kiate kinautolu kiate au, he ko e taha au ʻo kinautolu.”

Ngaahi Akonaki ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

1

ʻOku ʻafioʻi mo ʻofaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau toulekeleká pea kuó Ne tuku Hano ngaahi fatongia maʻongoʻonga lahi kiate kinautolu.

ʻOku ʻafioʻi mo ʻofaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau toulekeleka ʻi he lotolotonga Hono kakaí. Naʻe pehē maʻu pē, pea kuó Ne tuku kiate kinautolu Hono ngaahi fatongia maʻongoʻonga lahi tahá. Kuó Ne tataki Hono kakaí ʻi ha ngaahi kuonga kehekehe ʻo fakafou ʻi he kau palōfita naʻe ʻosi toulekeleká. Kuó Ne fie maʻu e fakapotopoto mo e taukei ʻo e taʻu motuʻá, ʻa e fakahinohino fakalaumālie meiate kinautolu kuo fakamoʻoniʻi ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻenau faivelenga ki Heʻene ongoongoleleí.

Naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sela, ʻi heʻene motuʻá, ke ne fāʻeleʻi ha tama kia ʻĒpalahame. Mahalo naʻe fai e malanga maʻongoʻonga taha ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he taimi naʻá ne fuʻu toulekeleka ai mo ofi ke maté. Naʻá ne hoko moʻoni ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí he naʻá ne lava ke taki mo fokotuʻu ʻa e melinó ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí.

Kuo ʻi ai mo ha kau tangata mo ha kau fafine tokolahi kehe ʻi he ngaahi kuongá kuo nau lavaʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻi heʻenau ō ʻi honau taʻu toulekeleká ke ngāue maʻá e ʻEikí mo ʻEne fānaú.

ʻI he kau palōfita kuo ui ʻe he ʻEikí ʻi hotau kuongá, naʻe ui ha tokolahi ʻi honau taʻu fitungofulu tupú pe valungofulu tupú, pe toe motuʻa ange. ʻOku ʻafioʻi mo ʻofaʻi ʻe he ʻEikí ʻEne fānau ʻa ia kuo nau foaki lahi fau ʻi he ngaahi taʻu ʻo ʻenau ngaahi aʻusiá!

ʻOku mau ʻofa atu kiate kimoutolu ko e kau toulekeleka ʻi he Siasí. Ko e konga tupu tokolahi vave taha kimoutolu ʻi hotau kakai ʻi he māmaní he ʻahó ni, pea pehē foki ʻi he lotoʻi Siasí.

Ko ʻetau fakaʻamú ke fakaʻofoʻofa mo fakafiefia hotau ngaahi taʻu matuʻotuʻá. ʻOku mau fakatauange te mou ongoʻi ʻa e fiefia ʻi ha moʻui ne fakaʻaongaʻi lelei pea mo ha moʻui ne fakafonu ʻaki ha ngaahi manatu melie pea mo ha ngaahi ʻamanaki maʻongoʻonga ange tuʻunga he fakalelei ʻa Kalaisí. ʻOku mau fakatauange te mou ongoʻi ʻa e melino naʻe talaʻofaʻaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau kei feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo muimui Heʻene sīpingá. ʻOku mau fakatauange ʻoku fakafonu homou ngaahi ʻahó ʻaki ha ngaahi meʻa ke fai pea ʻi ha ngaahi founga te mou lava ai ʻo fai ha tokoni ki ha niʻihi ʻoku ʻikai monūʻia hangē ko kimoutolú. ʻOku meimei ke ʻuhinga maʻu pē motuʻa angé ko e lelei ange, he ʻe lava ʻe homou potó mo e ngaahi taukeí ke kei fakalahi mo tupulaki ʻi hoʻomou tokoni ki he niʻihi kehé.5

2

Te tau lava ʻo lavameʻa lahi ʻi hotau taʻu motuʻá.

Tuku muʻa ke mau fokotuʻu atu ha tafaʻaki ʻe valu te tau lava ʻo lavameʻa lahi taha ai ʻi hotau taʻu motuʻá:

1. Ngāue ʻi he temipalé pea faʻa ʻalu ki ai. ʻOku totonu ke fakaʻaongaʻi ʻe kitautolu ʻoku motuʻa angé ʻa hotau iví, ʻo ʻikai ke tāpuakiʻi pē kinautolu kuo muʻomuʻa atú, ka ke fakapapauʻi, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻe lavá, ʻe maʻu ʻe hotau ngaahi hakó kotoa ʻa e ngaahi ouau ʻo e hakeakiʻí ʻi he temipalé. Ngāue fakataha mo homou fāmilí; aleaʻi pea lotua kinautolu ʻoku teʻeki ai ke nau loto fiemālie ke teuteú.

ʻOku mau poupou atu kiate kinautolu kotoa ʻe lavá ke nau toutou ō ki he temipalé mo tali ʻa e ngaahi ui ke ngāue ʻi he temipalé kae lava ʻo fakatatau mo ʻenau tuʻunga moʻuí mo e iví pea mo honau mamaʻo mei aí. ʻOku mau fakafalala atu ke mou tokoni ʻi he ngāue he temipalé. ʻOku tau fie maʻu ha tokolahi ange ʻo hotau kāingalotú ke nau teuteu ki he ngāue fakafiefia ko ʻení, ʻi he fakautuutu ke toe lahi ange ʻa e ngaahi temipalé. ʻOkú ma fakafetaʻi mo Sisitā Penisoni ʻi heʻema lava ʻi he meimei uike kotoa ke ō fakataha ki he temipalé. Ko ha tāpuaki moʻoni ʻeni ʻi heʻema moʻuí!

2. Tānaki mo hiki ʻa e ngaahi hisitōlia fakafāmilí. ʻOku mau kole kiate kimoutolu ke mou fakahoko mālohi hono tānaki mo tohi ʻo e ngaahi hisitōlia fakatāutahá mo e fakafāmilí. ʻI he ngaahi meʻa lahi, ko koe tokotaha pē ʻokú ke ʻilo ho hisitōlia fakafāmilí, ʻa e manatu ki he ngaahi ʻofaʻangá, ngaahi ʻahó mo e ngaahi meʻa ne hokó. ʻI he ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ko koe pē ʻa e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku siʻi pē ha toe ngaahi founga ʻe fakatolonga lelei ange ai ho tukufakaholó ka ko hono tānaki mo hiki homou hisitōliá.

3. Kau ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku tau fie maʻu ke tokolahi ange ʻa e kau faifekau matuʻotuʻá ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku mau kole atu ki haʻatau ngaahi mātuʻa mali ʻe laungeau lahi ange ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku malava aí ʻi he tuʻunga moʻui leleí mo e meʻa ʻoku maʻú, ke fakamāʻopoʻopo ʻenau moʻuí mo ʻenau ngaahi ngāué ka nau ō ʻo ngāue fakafaifekau. ʻOku mau fie maʻu lahi fau kimoutolu ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú! ʻOku mou lava ke fakahoko e ngāue fakafaifekaú ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai lava heʻetau kau faifekau kei talavou angé.

ʻOku ou fakamālō he naʻe lava hoku ongo tuofafine kuo mālōlō hona ongo hoá ʻo ngāue peá na hoa fakafaifekau ʻi Ingilani. Naʻá na taki taʻu onongofulu mā valu mo e fitungofulu mā tolu ʻi he taimi naʻe ui ai kinauá, pea naʻá na fakatou foua ha aʻusia fakaofo.

Ko ha toki sīpinga mo ha tāpuaki moʻoni ia ki he hako ʻo ha fāmili ʻa e taimi ʻoku ngāue fakafaifekau ai ʻa e ngaahi kuí. Ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi mātuʻa mali ʻoku oó, ʻoku fakamālohia mo fakaivia ʻe he ngāue fakafaifekaú. ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi ha tokolahi mo nau ongoʻi ʻa e fiefia ʻi hono ʻomai ʻo e niʻihi kehé ke nau ʻilo e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, tuʻunga ʻi he founga māʻoniʻoni ʻo e ngāue tokoní. …

4. Fakahokohoko ha ngāue fakatakimuʻa ʻaki hono langaki e uouangataha ʻa e fāmilí. ʻOku mau tapou ki he kāingalotu mātuʻotuʻa kotoa, kapau ʻe lava, ke ui fakataha mai honau ngaahi fāmilí. Fokotuʻutuʻu kinautolu ki ha ngaahi ʻiuniti maau. ʻOange ha ngāue fakatakimuʻa ki he ngaahi fakataha fakafāmilí. Fokotuʻu ha ngaahi fakataha fakafāmili ʻe lava ke ongoʻi mo ako ai ʻa e feohí mo e tukufakaholo fakafāmilí. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi manatu melie taha ʻoku ou maʻú ko ʻemau ngaahi fakataha mo e ngaahi feohi fakafāmilí. Tanumaki ha ngaahi tukufakaholo fakafāmili te ne haʻi fakataha kimoutolu ʻo taʻengatá. Te tau lava ʻi heʻetau fai iá ke fokotuʻu ha kiʻi konga ʻo hēvani ʻi heni ʻi māmani ʻi he ngaahi fāmilí fakafoʻituitui. Ko hono fakalūkufuá, ʻe hoko ʻa e taʻengatá ko ha fakalahi pē ʻo ʻetau moʻui fakafāmili māʻoniʻoní.

5. Tali mo fakahoko ʻe ngaahi uiuiʻi faka-Siasí. ʻOku mau falala ʻe tali ʻe he kāingalotu matuʻotuʻa kotoa pē te nau lavá, ʻa e ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí pea fakahoko kinautolu ʻi he anga fakaʻeiʻeiki. ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku ʻiloʻi fakatāutaha ha kau tangata ʻi honau taʻu fitungofulú mo e valungofulú ʻoku nau kei hoko ko e kau pīsope mo e kau palesiteni fakakolo. ʻOku mau fie maʻu lahi e faleʻi mo e ivi takiekina ʻo kimoutolu kuo ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e moʻuí! ʻOku mau fie maʻu kotoa ke fanongo ki hoʻomou ngaahi lavameʻá pea mo e founga ne mou ikunaʻi ai ʻa e loto mamahí, mamahí, mo e taʻe-fiemālié, ʻo mou mālohi ange ʻi hoʻomou aʻusia kinautolú.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingamālie mahutafea maʻau ʻi he meimei houalotu kotoa ʻa e Siasí. ʻOkú ke maʻu ʻa e taimí mo e fakavaʻe fefeka ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ʻokú ne ʻai ke ke lava ʻo fakahoko ha ngāue lahi. ʻOkú ke taki ʻi ha ngaahi founga lahi ʻi he ngāue faivelenga ʻi he Siasí. ʻOku mau fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa pē kuo mou ʻosi faí pea mo lotua ke fakamālohia kimoutolu ke mou fai ha meʻa lahi ange.

6. Palani ki ho kahaʻú ʻi he meʻa fakapaʻangá. ʻOku mau fakaafeʻi ʻa e kāingalotu mātuʻotuʻa kotoa pē ʻi hoʻomou fonongaʻia ʻa e moʻuí ki he maʻu vāhenga mālōloó, ke mou palani fakapotopoto ki he ngaahi taʻu ʻo e hili hoʻomou ngāue taimi kakató. Tau fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻua taʻe-ʻuhingá. ʻOku mau toe faleʻi atu foki ʻi he fakatokanga fekauʻaki mo e kaungā fakamoʻoni ʻi he ngaahi meʻa fakapaʻangá, pea naʻa mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí, ʻi he taimi ʻe ngali tuʻu uesia ai ʻa e paʻanga hū mai mei he vāhenga mālōloó.

Toe tokanga lahi ange ʻaupito ʻi he ngaahi taʻu matuʻotuʻá telia ʻa e ngaahi pisinisi “tuʻumālie vavé,” maluʻi ʻaki ʻa e ʻapí, pe fakahū paʻanga ʻi he ngaahi fakatupu paʻanga taʻepaú. Ngāue tokanga koeʻuhí ke ʻoua naʻa uesia hoʻo palani ki he moʻuí ʻe ha fili pe ngaahi fili fakapaʻanga taʻe fakapotopoto. Palani tokamuʻa ho kahaʻu fakapaʻangá, pea muimui he palani ko iá.

7. Fai ha tokoni faka-Kalaisi. ʻOku langaki hake ʻa e ngāue faka-Kalaisí. ʻI he mahino ʻení, ʻoku mau kole ai ki he kāingalotu matuʻotuʻa kotoa ʻoku nau lava ke ʻai ʻenau ngaahi hele tuʻusí ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé. ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha konga ʻo e ngāue ki he fakamāʻoniʻoniʻí. Kuo ʻosi talaʻofa ʻa e ʻEikí ko kinautolu ʻoku mole ʻenau moʻuí ʻi he tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé te nau toe maʻu ia. Naʻe fakahā mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kiate kitautolu ʻoku totonu ke tau “fakaʻosi ʻetau moʻuí” ʻi he fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí (T&F 123:13).

ʻE muiaki ʻa e melinó mo e fiefiá pea mo e ngaahi tāpuakí ʻiate kinautolu ʻoku nau tokoni ki he niʻihi kehé. ʻIo, ʻoku mau fakahīkihikiʻi ʻa e ngāue faka-Kalaisí ki he taha kotoa, ka ʻoku tautautefito ʻene fakafiefiá ʻi he moʻui ʻa e kau toulekeleká.

8. ʻAi ke ke mālohi fakaetuʻasino, moʻui lelei, pea mo ngaungaue. ʻOku tau fiefia ʻi he feinga ʻa ha kau toulekeleka tokolahi fau ke fakapapauʻi ʻoku nau moʻui lelei ʻi he ngaahi taʻu matuʻotuʻá. …

ʻOku tau fiefia moʻoni ke mamata ki he kei longomoʻui mo mālohi hotau kau toulekeleká! ʻOku ngāue lelei ange ʻa e ʻatamaí mo e sinó fakatouʻosi, tuʻunga ʻi he feinga ke longomoʻuí.6

ʻĪmisi
A Brazilian man reading the scriptures. He is sitting on a bus.

“ʻOfa ke hoko homou ngaahi taʻu matuʻotuʻá ko e ngaahi taʻu lelei taha ia ʻi hoʻomou moʻuí mo e ʻofa pea mo e tokoni kakató.”

3

ʻOku ʻaonga hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé kiate kinautolu kuo mole hanau ʻofaʻanga pe manavasiʻi ke nofo toko taha peé.

ʻOku mau loto foki ke fakahaaʻi ʻemau ʻofa kiate kinautolu kuo mālōlō siʻonau ngaahi malí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ongoʻi taʻeʻaonga pe taʻelata hamau niʻihi pea ʻe lava pē ke meimei ongoʻi lōmekina hamou niʻihi. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke pehē ʻi ha ngaahi meʻa lahi. Makehe mei he ngaahi fokotuʻu ʻe valu ne toki fai e lau ki aí, ko ha sīpinga ʻeni ʻo e ngaahi ʻekitivitī kuo fakamoʻoniʻi ʻoku ʻaonga ki ha niʻihi.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nofo toko taha ʻoku nau femoʻuekina ʻi he tuilalanga ʻo ha ngaahi sipi kafu maʻa honau makapuna takitaha ʻoku teu mali pe pēpē ʻoku fanauʻi foʻou ki ha fāmili. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau faitohi ki he makapuná ʻi he ngaahi ʻaho fāʻeleʻí pe ō ki he akó mo e ngaahi meʻa fakasipotí, ʻi he taimi ʻoku lava aí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau tānaki ha ngaahi tā ʻo honau mokopuna takitaha ke foaki ange ʻi honau ʻaho fāʻeleʻí. …

ʻOku tau fakatokangaʻi ha tokolahi ʻo ʻetau kau uitoú ʻoku nau ngāue taʻe-totongi … ʻi he ngaahi falemahakí pe fai ha ngaahi ngāue tokoni fakakolo kehe. ʻOku lavameʻa ha tokolahi ʻi heʻenau tokoni he ngaahi founga ko ʻení.

Ko e kī ke ikunaʻi ʻaki e taʻelatá mo e ongoʻi taʻeʻaonga ʻa ha tokotaha ʻokú ne malava fakaesino ke fai ha meʻá ko haʻane fakasiʻisiʻi ʻene tokanga pē kiate iá ʻaki haʻane tokoni ki ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu moʻoni ha tokoní. ʻOku mau palōmesi atu kiate kinautolu te nau fakahoko ʻa e faʻahinga tokoni ko ʻení, ʻe fakamoʻui koe ʻo lahi, ʻi he mole siʻao ʻofaʻanga pe manavasiʻi ke ke nofo toko tahá. Ko e founga te ke ongoʻi fiemālie ai ʻi ho tūkungá ko e tokoniʻi e ngaahi tūkunga ʻo ha taha kehe ke tupulaki.7

4

Te tau lava ʻo kei mālohi ʻi he fakakaukaú mo e laumālié, ʻi he taimi ʻo e puké mo e mamahí.

ʻOku fakahoko atu ʻemau ʻofa makehe mo e tokanga kiate kinautolu ʻoku puke mo tofanga ʻi he mamahí pea mo e ngaahi meʻa tupukosó. ʻOku mau ʻofa mo lotua kimoutolu. Manatuʻi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he tamai ko Līhaí ʻi heʻene tāpuakiʻi hono foha ko Sēkopé, ʻa ia naʻe fakamamahiʻi ʻe he nima ʻo Leimana mo Lēmiuelá. Naʻá ne pehē, “ʻOkú ke ʻilo ʻa e māfimafi ʻo e ʻOtuá; pea te ne fakatapui ʻa hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá ke hoko ko ha tāpuaki kiate koe” (2 Nīfai 2:2). Pea ʻe pehē pē mo koe.

ʻOku mau fakatauange te mou hoko atu ʻo feinga ke kei mālohi ʻi he fakakaukaú mo e laumālié. ʻOku mau ʻilo ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē. ʻOku mau fakatauange ko kinautolu ʻoku nau fakahoko he taimí ni homou ngaahi fatongia ʻoku ʻikai ke mou toe lava ʻo faí, ke nau fai ia ʻi he ʻofa, ʻi he angavaivai, pea ʻi he loto tokanga.

ʻOku mau ʻamanaki te mou hokohoko atu ʻi he fakatupulaki ʻo e ngaahi fakakaukau leleí ʻi homou lotó mo e ʻatamaí pea tekeʻi vave ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmaki mo fakatupu ʻauha kiate koé. ʻOku mau tui ʻoku fakahoko fakaʻaho hoʻomou ngaahi lotú pea aʻu ʻo fakahoua, kapau ʻoku fie maʻu. Hangē ko e akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná, “Ke mou nofo ʻi he fakafetaʻi fakaʻaho koeʻuhí ko e ngaahi ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki lahi kuo foaki… [ʻe he ʻOtuá] kiate kimoutolú” (ʻAlamā 34:38).

Te mou fakatokangaʻi ʻe hanga ʻe he lau fakaʻaho ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo hiki hake homou laumālié, tohoakiʻi ke mou ofi ange ki he Fakamoʻuí, mo tokoni ke ke hoko ko ha taha ako ʻo e ongoongoleleí ʻa ia te ne lava ke vahevahe ha ngaahi moʻoni maʻongoʻonga mo e niʻihi kehé.8

5

ʻOku mahuʻinga ke fakahoko ʻe he ngaahi fāmilí ki heʻenau mātuʻá mo ʻenau ngaahi kui toulekeleká ʻa e ʻofa, tokanga, mo e fakaʻapaʻapa ʻoku taau mo kinautolú.

Te u lea heni ʻi ha ngaahi miniti siʻi ki he ngaahi fāmili ʻo e kau toulekeleká. Tau toe lau ha potufolofola mei he Ngaahi Samé: “ʻOua naʻá ke siʻaki au ʻi he ʻaho ʻo ʻeku motuʻá; ʻoua naʻa liʻaki au ʻo ka mole ʻiate au [hoku] mālohí” (Same 71:9).

ʻOku mau poupou atu ki he ngaahi fāmilí ke nau fakahoko ki heʻenau ngaahi mātuʻá mo ʻenau ngaahi kui toulekeleká ʻa e ʻofa, tauhi pea mo e tokanga ʻoku nau taau mo iá. Tau manatuʻi muʻa ʻa e fekau fakafolofola kuo pau ke tau tokonaki maʻanautolu tonu ʻi hotau falé telia naʻa “lahi ange [ʻetau] koví ʻiate ia ʻoku taʻelotú” (1 Tīmote 5:8). ʻOku ou fakamālō lahi ki hoku fāmili ʻofeiná ʻi he ʻofa mo e tauhi kuo nau fai ki heʻenau ongomātuʻá ʻi ha ngaahi taʻu lahi fau.

Manatuʻi ko e mātuʻá mo e ngaahi kuí ko hotau fatongia, pea kuo pau ke tau tauhi kinautolu ki he lelei taha ʻoku tau malavá. Ko e taimi ʻoku ʻikai ke maʻu ai ʻe he kau toulekeleká hanau fāmili ke tauhi kinautolú, ʻoku totonu leva ke fakahoko ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá honau lelei tahá ke feau ʻenau ngaahi fiemaʻú ʻi he founga ʻofa tatau pē. ʻOku mau ʻoatu heni ha ngaahi fokotuʻu siʻi ki he ngaahi fāmili ʻo e kau toulekeleká.

Talu mei hono tohi tongi ʻe he ʻEikí ʻa e Fekau ʻe Hongofulú ki he ongo maka lafalafá, mo e ongona ʻEne folofolá mei he Moʻunga Sainaí ʻo laui senituli ke “fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé” (ʻEkesōtosi 20:12).

ʻOku ʻuhinga ʻa e fakalāngilangiʻi mo e fakaʻapaʻapaʻi ʻetau mātuʻá ke tau fakaʻapaʻapa lahi kiate kinautolu. ʻOku tau ʻofaʻi mo fakahoungaʻi kinautolu pea mo tokanga ke nau fiefia mo nau ʻi ha tuʻunga lelei. ʻOku tau fakaʻatuʻi mo anga fakaʻapaʻapa kiate kinautolu. ʻOku tau feinga ke mahino e anga ʻo ʻenau fakakaukaú. Ko e konga moʻoni ʻo e fakaʻapaʻapaʻí ke talangofua ki he ngaahi holi mo e ngaahi fakaʻamu māʻoniʻoni ʻa e mātuʻá.

ʻIkai ngata aí, ʻoku taau ʻetau mātuʻá ke tau fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi koeʻuhí ko ʻenau foaki mai ʻa e moʻuí. Makehe mei hení, ʻoku nau meimei ke fakahoko maʻu pē ha ngaahi feilaulau taʻe-faʻalaua ʻi heʻenau tauhi mo lehilehiʻi hake kitautolu mei heʻetau kei valevale mo kei īkí, tokonaki maʻa ʻetau ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí, tauhi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi puke fakaesinó mo ʻetau ngaahi mafasia fakaelotó ʻi heʻetau tutupu haké. ʻI he taimi lahi, ne nau foaki mai ha faingamālie kiate kitautolu ke tau ako ai, pea naʻa nau akoʻi kitautolu ʻi he konga lahi. Ko e konga lahi ʻo e meʻa ʻoku tau ʻilo mo fakahokó naʻa tau ako mei heʻenau sīpingá. ʻOfa ke tau fakahoungaʻi maʻu ai pē kinautolu mo fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ko iá.

ʻAi ke tau toe feinga foki ke fakamolemoleʻi ʻa ʻetau mātuʻá, ʻa ia, mahalo ne nau fai ha fehalaaki ʻi heʻenau ohi hake kitautolú, ka ne nau meimei ke fai maʻu pē ʻa e lelei taha ʻenau ʻiló. ʻOfa ke tau faʻa fakamolemoleʻi kinautolu ʻo hangē ko ʻetau loto ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻe heʻetau fānaú ʻi he ngaahi fehalaaki ʻoku tau faí.

Naʻa mo e taimi ʻoku fakaʻau ke toulekeleka ai ʻetau mātuʻá, ʻoku totonu ke tau fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ʻaki hano ʻoange ha tauʻatāina ke nau fili pea mo ha faingamālie ke nau tauʻatāina ki he lahi taha ʻe lavá. ʻOua naʻa tau toʻo meiate kinautolu ʻa e ngaahi fili te nau kei lava ʻo faí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻoku nau kei lava pē ʻo moʻui mo tokangaʻi lelei pē kinautolu ʻi heʻenau motuʻá pea ʻoku nau loto ke kei pehē pē. Ko e taimi ʻoku nau kei lava aí, tuku ke nau fai ia.

Kapau ʻoku fakaʻau ke ʻikai ke nau kei lava ʻo moʻui tauʻatāina pē, pea mahalo ʻe fie maʻu leva ʻa e fāmilí, Siasí, mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakakoló ke tokoniʻi kinautolu. Ko e taimi ʻoku ʻikai toe lava ai ʻa e kau toulekeleká ke tauhi pē kinautolú, pea naʻa mo e ngaahi tokoni makehé, ʻe lava ke fai ha tokoni ʻi ha ʻapi ʻo ha mēmipa ʻo e fāmilí, ʻi he taimi ʻe lava aí. ʻE ala fie maʻu foki e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí mo e koló ʻi he tūkunga ko ʻení.

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga heni e fatongia ʻo e tokotaha tauhí. ʻOku ʻi ai ha fie maʻu lahi ʻo ha poupou mo ha tokoni ke fai ki he faʻahinga taha peheé. ʻOku meimei ko ha taha mali ʻeni ʻoku toulekeleka pe ʻofefine kuo taʻu fāngofulu tupu mo haʻane fānau ke tokangaʻi peá ne toe tokangaʻi mo ʻene mātuʻa toulekeleká.9

6

Ko kinautolu ʻoku tāpuekina ke nau vāofi mo ʻenau ngaahi kuí mo e kakai toulekeleka kehé ʻoku nau maʻu ha feohi lelei mo fakaʻofoʻofa.

ʻOku mau toe ʻamanaki foki te mou fakakau ʻa e kau toulekeleká ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakafāmilí ʻi he taimi ʻe lava aí. Ko ha toki meʻa fakafiefia ia ke tau mamata ki ha makapuna longomoʻui, fiefia mo ha kui ʻofa ʻoku nau feohi. ʻOku saiʻia ʻa e fānaú ʻi he ngaahi tūkunga peheé. ʻOku nau saiʻia ke ʻeva ange ʻenau ngaahi kuí pea mo nau maʻu meʻatokoni efiafi, ke nau ʻi he ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, mo ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku hoko. ʻOku ʻomi ʻe he meʻá ni ha ngaahi faingamālie ke akoʻi ai e ngaahi founga ke ʻofaʻi, fakaʻapaʻapaʻi, mo tokangaʻi ai kinautolu ʻoku ʻi honau taʻu motuʻá.

ʻE lava ke maʻu ʻe he ngaahi kuí ha ivi takiekina mahuʻinga ki honau makapuná. ʻOku meimei ke nau ʻatā ange ʻo ʻikai femoʻuekina hangē ko e ngaahi mātuʻá, pea ʻe lava leva ke fakaava ʻa e ngaahi tohí ʻo lau, lava ke fai ha ngaahi talanoa, mo akoʻi e anga hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava leva ke maʻu ʻe he fānaú ha fakakaukau ʻo e moʻuí ʻa ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakafiefiá ka te ne lava ʻo ʻomi ha maluʻi, nonga, mo ha ivi kiate kinautolu. ʻOku lava ke ʻave ha ngaahi tohi, [ngaahi hiki tepi], mo ha ngaahi tā, tautautefito ʻi ha feituʻu ʻoku fuʻu mamaʻo pea ʻikai lava ai ke faʻa fai ha femātaaki. Ko kinautolu ʻoku tāpuekina ke nau vāofi mo ʻenau ngaahi kuí mo e kakai toulekeleka kehé ʻoku nau maʻu ha feohi lelei mo fakaʻofoʻofa. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi te nau lava ai ʻo ō fakataha mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ki ha fakaʻosi ako, ki ha mali, fononga ki he temipalé, … mo ha ngaahi meʻa makehe ʻoku hoko.

ʻOku tau fiefia ke mamata ki he tutupu ʻa ʻetau fānaú mo e makapuná mo nau lavameʻa ʻi ha ngaahi founga makehe ʻo hangē ko ʻetau ʻinasi ʻi he lahi ʻo ʻenau ngaahi fiefiá mo nēkeneka ʻi heʻenau ngaahi ikuná. ʻOku tāpuekina ʻetau moʻuí ʻe he fiefiá ʻi he feinga ʻetau fānaú mo e lavameʻa ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku tau lau ʻi he 3 Sione 1:4, “ʻOku ʻikai haʻaku fiefia ʻe lahi hake, ka ko ʻeku fanongo ʻoku ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní.” Pea ʻe lava ke ʻomai ʻe he ʻiloʻi ʻo ʻení ha ʻofa mo ha loto toʻa kuo fakafoʻou ke hoko atu ʻi heʻetau ngaahi fekukí.10

ʻĪmisi
A young woman visting with an elderly woman in a wheelchair.

“ʻE lava ke maʻu ʻe he ngaahi kuí ha ivi takiekina mahuʻinga ki honau makapuná.”

7

ʻOku totonu ke fekumi ʻi he faʻa lotu ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki he Laumālié ʻi heʻenau tokoniʻi ʻa e kāingalotú ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e kau toulekeleká.

ʻOku mau … tapou atu ki he kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻo e kau toulekeleká ke nau ongoʻingofua e Laumālie ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi hono fakafuofuaʻi mo feau e ngaahi fie maʻu fakalaumālie, fakatuʻasino, fakaeloto, mo fakapaʻanga ʻa e kau toulekeleká. ʻOku mau falala te mou fakaʻaongaʻi homou ngaahi tokoní, kau taki ʻo e kōlomu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, mo e kau taki ʻo e Fineʻofá, kau faiako fakaʻapí mo e kau faiako ʻaʻahí, ʻi he fatongia maʻongoʻonga ko ʻení, he kuo pau ke tau fakahoko ʻa e ngaahi fatongiá ni ʻo ʻikai ha toe taʻeloto pe momou.

ʻOku mau ʻamanaki ʻe hokohoko atu ʻa e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú ʻi hono ʻoange ha ngaahi uiuiʻi ki he kau toulekeleká ʻa ia te nau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi honau potó mo ʻenau faleʻí. ʻOku mau fakatauange te nau takitaha hoko ko ha faiako fakaʻapi mo ha faiako ʻaʻahi ʻi he feituʻu ʻe lava aí. Naʻa mo kinautolu ʻoku ngali kuo fakangatangata pē ki mohenga mo ʻapí, te nau lava ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻo tokoni ʻi he fatongia tauhi ko ʻení ʻi he telefoní, hiki ha fanga kiʻi fakamatala, pea mo ha ngaahi ngāue mahuʻinga kehe.

ʻE lava ʻe ha taki lakanga fakataulaʻeiki ke fai ha meʻa lahi ke tokoni mo poupouʻi ʻa e fakafoʻituituí mo ha mātuʻa mali ʻi heʻenau teuteu ke ngāue fakafaifekaú. ʻOku tāpuekina lahi ʻa e polokalama toʻo hingoa ʻa e temipalé [ʻoku ui he taimí ni ko e fakahokohoko fakamotuʻalea ʻa e hisitōlia fakafāmilí] ʻe kinatuolu ʻoku toulekeleka mo nau maʻu ha ngaahi faingamālie ke ngāue ʻi he ngaahi tafaʻaki ko ʻení.

ʻOku mau fakatauange ʻoku maʻu ʻe he fakafoʻituitui mo e mātuʻa mali toulekeleká ha kau faiako fakaʻapi mo ha kau faiako ʻaʻahi ongoʻingofua kuo ʻosi vahe kiate kinautolu. ʻE lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau ʻilo ʻoku ʻi ai ha taha te nau lava ʻo tafoki ki ai ʻi he taimi fakatuʻupakeé pe fiemaʻú, ha fiemālie mo ha nonga lahi. ʻOku mahuʻinga foki ke hāsino ʻa e pōtoʻi foungá, poto fakafetuʻutakí, mo e loto fakamātoató ʻi hono fakafuofuaʻi mo tokoniʻi e ngaahi fie maʻu peheé.

ʻOku mau fakatauange te mou fakakau ʻa e kau toulekeleka ʻoku ʻataʻataá ʻi he ngaahi ngāue tokoni ʻofá. Fakakau kinautolu ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakafiefia ʻa e siteikí mo e uōtí, tautautefito ki he kāingalotu tāutahá mo kinautolu ʻoku ʻi ai hanau mali ʻoku kei fakafalala kiate kinautolú. Ko e taimi lahi ʻoku ngalo kinautolu. Tautautefito ki he taimi ʻoku mālōlō ai siʻa mali ʻo ha taha, ʻe lava ke fai ha tokoni ʻofa. Ko ha taimi mātuʻaki ongo ʻeni ki he tokolahi.

Ko e taimi peheé ʻoku mātuʻaki fie maʻu ha tokoni fakataimi pea ʻoku fakahoungaʻi ia ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau tokoniʻi fakatuʻasino mo fakaeloto maʻu pē kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fie maʻu makehé. ʻOku mahuʻinga ke tokoniʻi ʻa e fāmilí ke kei fakahoko honau ngaahi fatongiá ko e fāmili pea mo maʻu hanau vahaʻataimi ʻatā mei he ngaahi fatongia mamafa ʻoku fakatupu ʻe he puke lōloá mo ʻikai toe lava ʻo faitoʻó. ʻOku nau fie maʻu kotoa ha tokoni ʻofa pea mo fakaʻatā mei he ngaahi fatongia mafasia ʻo e puké mo e ngaahi palopalema lalahí.

ʻOku hoko maʻu pē ʻa e fefonongaʻakí ko ha palopalema lahi ki he kau toulekeleká. Te tau lava ʻo tokoni ʻaki haʻatau ʻoatu ha founga ke nau maʻu ai ʻa e ngaahi houalotu ʻo e Sāpaté, ʻaʻahi ki honau ngaahi ʻofaʻangá, fakatau, mo ō ki he toketaá pe sivi fakafaitoʻo.

ʻOku totonu ke tau feinga ʻi he faʻa lotu ke maʻu ha fakahinohino mo ha tataki fakalaumālie ʻi he tokangaʻi ʻo e kau toulekeleká. ʻOku kehekehe lahi maʻu pē ʻa e fakafoʻituituí pea mo e ngaahi fie maʻu fakafoʻituituí.11

8

ʻE lava ke hoko hotau ngaahi taʻu fakamuimuí ko hotau ngaahi taʻu lelei tahá ia.

ʻOfa ke tāpuekina ʻe he ʻOtuá ʻa e kau toulekeleka ʻi he Siasí. ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu ʻaki hoku lotó kotoa. Ko e taha au ʻo kimoutolu.

ʻOku lahi fau e ngaahi meʻa ke mou moʻui aí ʻOfa ke hoko e ngaahi taʻu leleí ni ko homou ngaahi taʻu lelei tahá ia ʻi hoʻomou moʻui mo ʻofa pea mo ngāue kakató. Pea ʻofa ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá kinautolu ʻoku nau tokoni ki hoʻomou ngaahi fiemaʻú— homou fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo homou kaungā mēmipa mo e kau taki ʻi he Siasí.

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ki he fiefia ʻo e moʻuí—ʻa e fiefia kakato hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí pea mo e foua ʻo e afi fakamaʻa ʻa e Tufunga Ukameá pea mo e fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku fakahokó. Hangē ko hono fakamatalaʻi lelei ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Oku tau ʻilo ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá” (Loma 8:28).

ʻOku ou tuku ʻa ʻeku tāpuakí kiate kimoutolu. ʻOku moʻui ʻa e Fakamoʻuí. Ko Hono siasí ʻeni. ʻOku moʻoni ʻa e ngāué, pea hangē ko e folofola ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí, “Sio kiate au, pea kātaki ki he ngataʻangá, pea te mou moʻui; he ko ia ia ʻokú ne kātaki ki he ngataʻangá te u foaki kiate ia ʻa e moʻui taʻengatá” (3 Nīfai 15:9).12

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻí

  • Kuo ʻaonga fēfē kiate koe ʻa e “poto mo e taukei” ʻa e kakai ʻoku motuʻa ange ʻiate koé? (Vakai, konga 1.)

  • ʻOku hiki ʻe Palesiteni Penisoni ʻi he konga 2, ha meʻa ʻe valu ʻe lava ke fakahoko ʻe he kakai toulekeleká “ke nau lavameʻa lahi taha ai ʻi [honau] ngaahi taʻu matuʻotuʻá. Fakakaukau ki he fokotuʻu takitaha. ʻE lava fēfē ke fakaleleiʻi ʻe he ngaahi fokotuʻu ko ʻení ʻetau moʻuí tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e ngāué ko e “kī ki he ikunaʻi ʻo e taʻelatá mo e ongoʻi taʻe-ʻaongá”? (Vakai, konga 3.) Ko e fē ha taimi ne ke fakatokangaʻi ai ʻoku moʻoni ʻeni?

  • Fakalaulauloto ki he faleʻi ʻa Palesiteni Penisoni kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau foua ai ʻa e mahamahakí mo e mamahí (vakai, konga 4). ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he faleʻi ko ʻení ke tau “kei mālohi ʻi he fakakaukaú mo e laumālié”?

  • Fakakaukau ki he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Penisoni ʻi he konga 5. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻa e fānaú mo e makapuná ʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻenau mātuʻá mo e ngaahi kui toulekeleká?

  • Ko e fē ha taimi ne ke fakatokangaʻi ai ʻi ha fiefia fakataha ʻa ha kakai kei talavou mo ha kakai toulekeleka? (Vakai, konga 6.) Ko e hā te tau lava ʻo fai ʻi hotau ngaahi fāmilí pea ʻi he Siasí ke tanumaki ha faʻahinga feohi pehē?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻa e kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotu ʻo e uōtí pe koló ʻo tokoni ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e kau toulekeleká? (Ke maʻu ha ngaahi sīpinga, vakai ki he konga 7.)

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke aʻusia ʻa e “ngaahi fiefia ʻo e moʻui kakato ʻaki e ongoongoleleí”? (Vakai, konga 8.) Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ʻoku kātaki faivelenga ki he ngataʻangá kuó ke mamata ai?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí

Lea Fakatātā 20:29; ʻIsaia 46:3–4; Luke 2:36–38; ʻEfesō 6:1–3; Taitusi 2:1–5; Sēmisi 1:27; T&F 121:7–8

Tokoni ki he Akó

“ʻE hanga ʻe hoʻo ngāueʻi ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiló ʻo ʻomai ha māhino lahi ange mo tuʻuloa (vakai, Sione 7:17)” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí [2004], 21). Fakakaukau ke ke fehuʻi pē kiate koe pe te ke fakaʻaongaʻi fēfē e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻapí, ʻi he ngāué, pea ʻi ho ngaahi fatongia faka-Siasí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 502.

  2. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography, 504.

  3. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography, 504–5.

  4. ʻI he Conference Report, Oct. 1989, 3; vakai foki, Ensign, Nov. 1989, 4.

  5. ʻI he Fonference Report, Oct. 1989, 3; vakai foki, Ensign, Nov. 1989, 4.

  6. ʻI he Conference Report, Oct. 1989, 4–5; vakai foki, Ensign, Nov. 1989, 4–6.

  7. ʻI he Conference Report, Oct. 1989, 5; vakai foki, Ensign, Nov. 1989, 6.

  8. ʻI he Conference Report, Oct. 1989, 5-6; vakai foki, Ensign, Nov. 1989, 6.

  9. ʻI he Conference Report, Oct. 1989, 6–7; vakai foki, Ensign, Nov. 1989, 6–7.

  10. ʻI he Conference Report, Oct. 1989, 7; vakai foki, Ensign, Nov. 1989, 7.

  11. ʻI he Conference Report, Oct. 1989, 7–8; vakai foki, Ensign, Nov. 1989, 7–8.

  12. ʻI he Conference Report, Oct. 1989, 8; vakai foki, Ensign, Nov. 1989, 8.