Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 3: Ko ha Tefitoʻi Moʻoni Taʻengata ʻa e Tauʻatāina ke Filí


Vahe 3

Ko ha Tefitoʻi Moʻoni Taʻengata ʻa e Tauʻatāina ke Filí

“Kuo foaki kiate kitautolu kotoa ʻa e tauʻatāina ke filí ke tau fai ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ko ē ʻe ʻaonga ki hotau fakamoʻuí.” ʻOku kaunga ʻa e ngaahi fili ko iá ki heʻetau fiefia ʻi ʻitānití.

Mei he Moʻui ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

Naʻe ako ʻa ʻEselā Tafu Penisoni ʻi heʻene nofo mo ngāue ʻi he fāmá ki he ola ʻo e ngaahi fili leleí. Naʻá ne manatu ʻo pehē: “Naʻá ku tupu hake ʻo tui ko e loto fie ngāué mo e malava ko ia ke ngāué ko e tefitoʻi fie maʻu ia ki he faama leleí. Ko e kií ke ngāue mālohi mo fakapotopoto. Ngāue ʻaki ia, pea ʻe lelei ho ngaahi faingamālie ke lavameʻá.”1 Naʻe ʻilo ʻe ʻEselā ʻi heʻene kei siʻí, ʻe lahi ange ha meʻa ke kai mo hono fāmilí kapau te nau fili ke tokangaʻi ʻa ʻenau ngoué. Naʻá ne ʻilo kapau naʻá ne fie maʻu ʻa e fāmilí ke lelei ʻenau pisinisi huʻakaú, kuo pau ke fakakaukau ke tuʻu pongipongia mei hono mohengá he ʻaho kotoa ke tatau ʻa e fanga pulú.2 Naʻá ne fakatokangaʻi ko e taimi naʻá ne fai ai ʻa e fili ke ngāue mālohí, naʻe totongi ia ʻe he kau faama ʻo e feituʻú ke ne fakavahavaha ʻenau ngoue pītí mo fakaheka ʻenau mohukú.3 Naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku hoko ʻa e ngaahi faingataʻá ʻo aʻu ai pe ki he kau tui faivelengá, ka naʻá ne toe fakatokangaʻi foki ʻe lava ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻo fili ke talia ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi ha founga ʻe tokoni kiate kinautolu ke nau fiefia mo ikuná.4

ʻI he fakakaukau ʻa ʻEselā Tafu Penisoní, ʻoku ʻi ai ha ngaahi ola ʻo e ʻū fili leleí ʻe lava ke fuatautau ʻaki e lahi e ngaahi kane huʻakaú, ngaahi loli kuo fonu he mohukú, pea mo e totongi lahi ʻo e ngāue mālohi ʻo e ʻahó. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku faingataʻa ange ke fuatautau ka ʻoku tolonga ange. Hangē ko ʻení, ʻi heʻene siofi ʻa ʻene ongomātuʻá, naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e fiefia, melino, mo e ivi ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku fili ai ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fefaitotonuʻaki pea ki he ʻEikí foki.5 Naʻá ne ako ko e fono ʻo e ututaʻú —“ʻko ia ʻoku tūtuuʻi ʻe he tangatá, ko ia te ne utú foki” (Kalētia 6:7) — ʻoku fakaʻaongaʻi ia ʻi he ngāue fakalaumālié pea mo e ngāue fakatuʻasinó foki.

ʻI he hoko ʻa e meʻá ni ko ha fakavaʻé, naʻe toutou fakamanatu ai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo ha niʻihi kehe, ʻa hono mahuʻinga ʻo e tauʻatāina ke filí—ʻa e tauʻatāina ko ē “ke fili ʻa e hala ʻoku totonu ke nau muimui aí.”6 Naʻe ʻikai ngata pē ʻa ʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí ʻi he fakamanatu pē ke “fili ʻi he totonú mo e halá.”7 Naʻá ne lea kau ki he tauʻatāina ke filí ko ha malava ke “fai ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ko ē ʻe ʻaonga ki hotau fakamoʻuí” pea te ne “tokoniʻi ʻa ʻetau fiefia ʻi he taʻengatá.”8 Naʻá ne poupouʻi ʻa e ngaahi ʻaho kimui Ní mo e niʻihi kehé ke nau fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí ke «ngāue ʻiate kinautolu pē, kae ʻikai tatali ke fekauʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.9 Naʻá ne pehē, ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí “ʻoku hū ʻo hangē ha filo koulá ʻi he palani ʻo e ongoongolelei ʻa e ʻEikí ki he tāpuakiʻi ʻo ʻEne fānaú.”10

ʻĪmisi
Jesus Christ in the pre-mortal life. Christ is depicted wearing white robes. He is teaching people who are gathered around Him.

Naʻe muimui ʻa Sīsū Kalaisi ʻo e maama fakalaumālié ʻi he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻokú ne maluʻi ʻetau tauʻatāina ke filí.

Ngaahi Akonaki ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

1

Ko e tauʻatāina ke filí—ʻa e tauʻatāina ke fai ha filí—ko ha tefitoʻi moʻoni taʻengata ia kuo foaki ʻe he ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e fānau fakalaumālie kitatuolu ʻa ha ʻOtua ʻofa, ko ʻetau Tamai Fakahēvaní (vakai, Ngāue 17:29; 1 Nīfai 17:36). ʻOku ʻi ai ʻEne palani maʻongoʻonga ʻo e fakamoʻuí ke lava ʻo fakahaohaoaʻi ai ʻEne fānaú ʻo hangē ko Iá mo nau lava ai ke maʻu e kakato ʻo e fiefia ʻokú Ne maʻú. (Vakai, 1 Nīfai 10:18; 2 Nīfai 2:25; ʻAlamā 24:14; 34:9; 3 Nīfai 12:48; 28:10.)

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe hoko hotau Taʻokete ko Sīsū Kalaisí ʻi he maama fakalaumālié, ko hotau Fakamoʻui ne tomuʻa fakanofo ʻi he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamaí. Vakai, Mōsaia 4:6–7; ʻAlamā 34:9 Ko e ʻeikitau ia hotau fakamoʻuí mo e founga pē taha te tau lava ai ʻo toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻo maʻu ʻa e kakato ʻo e fiefiá. (Vakai, Hepelū 2:10; Mōsaia 3:17; ʻAlamā 38:9.)

ʻOku ou fakamoʻoni ko Lusifaá foki naʻe ʻi he fakataha lahi ʻi he langí. Naʻá ne feinga ke ne fakaʻauha e tauʻatāina ke fili ʻa e tangatá. Naʻe angatuʻu. Vakai, Mōsese 4:3 Naʻe ʻi ai ha tau ʻi he langí, pea naʻe kapusi ai ki tuʻa ki māmani ha vahe tolu ʻe taha ʻo e kakaí pea ʻikai ʻoange hanau sino. (Vakai, Fakahā 12:7–9; T&F 29:36–37.) Ko Lusifaá ko e fili ia ʻo e māʻoniʻoni kotoa pē pea ʻokú ne feinga ke mamahi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. (Vakai, 2 Nīfai 2:18, 27; Mōsaia 4:14.)11

Ko e tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻi he fakataha ʻi he maama fakalaumālié: ʻE maʻu nai ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ha tauʻatāina ke fili taʻe-fakangatangata ʻa e hala te nau fou aí, ʻo tatau ai pē pe ko e lelei pe kovi, pea ʻe fakakounaʻi kinautolu mo fakamālohiʻi ke nau talangofua? Naʻe taukaveʻi ʻe Kalaisi mo kinautolu kotoa naʻe muimui ʻiate Iá ʻa e ʻuluaki fokotuʻú—ʻo e tauʻatāina ke filí; ka ne taukaveʻi ʻe Sētane ʻa e fika uá—ke fakakounaʻi mo fakamālohiʻi.12

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he folofolá naʻe ʻi ai ha tau lahi ʻi he langí, ko ha fepaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí, ʻa e totonu ke filí. (Vakai, Mōsese 4:1–4; T&F 29:36–38; 76:25–27; Fakahā 12:7–9.)13

ʻOku teʻeki ai ke ʻosi e tau naʻe kamata ʻi he langí. ʻOku hoko atu ʻa e fepakí ʻi he malaʻe tau ʻo e moʻui fakamatelié.14

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí ko ha tefitoʻi moʻoni taʻengata ia kuo foaki ʻe he ʻOtuá. Ko e palani maʻongoʻonga ʻo e tauʻatāiná ko e palani ia ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai fai ai ha fakakounaʻi; pe fakamālohiʻi, pe fakamanamanaʻi. ʻOku tauʻatāina ha tangata ke tali pe fakasītuʻaʻi ʻa e ongoongoleleí. Te ne ala tali pea fakafisi ke moʻui ʻaki ia, pe te ne tali pea moʻui kakato ʻaki ia. Ka he ʻikai teitei fakamālohiʻi ʻe he ʻOtuá kitautolu ke tau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Te ne ngāue ʻaki ʻa e feifeingaʻí ʻo fou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí. Te ne ui mo tataki kitautolu pea te Ne fakaʻaiʻai mo fakalotolahiʻi kitautolu pea te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau talangofua aí, ka he ʻikai ke Ne teitei fakamālohiʻi e fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Vakai, Ngaahi Himi, 1985, fika 240.)15

2

Ko e moʻuí ni ko ha taimi ia ʻo e siviʻi ʻa ia ʻoku tau tauʻatāina ai ke fili ʻi he leleí mo e koví.

Naʻe fakahā kia ʻĒpalahame ʻa e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kimuʻa pea nau toki omi ki māmaní. Naʻe fakahā foki kiate ia mo e fakatupu ʻo e māmaní, pea folofola ʻa e ʻEikí kiate ia: “Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.” ʻĒpalahame 3:25 ʻOku fālute ʻi he kupuʻi lea fakalangi ko iá foki ʻa e totonu ke filí.16

Ko e moʻuí ni ko ha ʻahiʻahiʻanga: ko ha ʻahiʻahiʻanga ʻa ia ʻokú ke fakamoʻoniʻi ai mo u fakamoʻoniʻi ai ʻeta lototoʻá, ko ha ʻahiʻahiʻanga ʻoku ʻi ai hano ngaahi nunuʻa taʻengata kiate kitautolu takitaha. Pea ko hotau kuongá mo hotau faʻahitaʻú ʻeni—hangē ko ia kuo ʻosi maʻu ʻe he toʻu tangata kotoa pē haʻanautolú—ke ako ai hotau ngaahi fatongiá mo fakahoko kinautolu.17

Ko e moʻoni ʻoku ʻikai hōifua ʻa e ʻEikí ki he faiangahalá. ʻOku toe moʻoni foki ʻokú Ne finangalo ke ʻoua naʻa hoko. Ko e moʻoni te Ne tokoniʻi kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻi iá. Ka ko ʻEne fakaʻatā ko ia ke hoko ʻa e faiangahalá ʻi Heʻene fānaú ʻi he moʻui fakamatelié, ko ha fakamoʻoni ia ʻo ʻEne foaki ange ʻenau tauʻatāina ke filí, ka ʻokú Ne pukepuke ʻa e tuʻunga ke fai honau fakamaau fakaʻosí.18

ʻOku ʻikai ha kovi ia ʻe taʻe-lava ʻe [Sīsū Kalaisi] ʻo taʻofi. ʻOku ʻi Hono toʻukupú ʻa e meʻa kotoa pē. Ko e māmani ko ʻení hono tofiʻa totonú. Ka ʻokú Ne fakaʻatā ʻa e koví koeʻuhí ke tau lava ʻo fai ha ngaahi fili ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví.19

Ko e moʻuí ko ha taimi siviʻi ia ʻi he moʻui taʻengata ʻa e tangatá, ʻa ia kuo foaki ai kiate ia he lolotonga iá … ʻa e totonu ke fili ʻi he totonú mo e halá. … ʻOku fetākinima mo e ngaahi fili ko iá ha ngaahi ola pe nunuʻa lahi, ʻo ʻikai ʻi he moʻuí ni pē, ka ʻoku toe mahuʻinga ange, ʻi he moʻui kahaʻú. Ko e ngaahi fakangatangata ʻeni he ʻikai ke lava ʻa Sētane ʻo fakalaka aí. ʻOku lolotonga fakaʻatā ia ʻi he ngaahi fakangatangata ko ʻení ke ne tuʻuaki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻe-māʻoniʻoni ʻoku kehe mei he ʻOtuá, ʻo lava ai ʻa e tangatá ke fili ʻi he leleí mo e koví pea makatuʻunga ai ʻa e feituʻu te nau ʻi ai ʻi he moʻui kahaʻú.20

3

ʻOku tau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke fai ha ngaahi fili ʻe makatuʻunga ai ʻetau fiefia he taimí ni pea ʻi ʻitāniti kotoá.

ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe ʻo tatau mo ʻEne ʻofa he taha kotoa ʻo ʻEne fānaú, pea ko Hono finangaló mo ʻEne taumuʻá mo e nāunaú ke ke foki ange kiate Ia ʻokú ke maʻa mo ʻikai ʻuliʻi, kuó ke fakamoʻoniʻi ʻokú ke taau mo ha ʻitāniti fiefia ʻi Hono ʻaó.

ʻOku tokaimaʻananga mai hoʻo Tamai Hēvaní kiate koe. Kuó Ne ʻoatu e ngaahi fekaú ke tataki koe, ke fakatonutonu koe. Kuó Ne toe foaki atu foki kiate koe hoʻo tauʻatāina ke filí—ʻa e tauʻatāina ke fai ha filí—“ke vakai pe te [mou] fai ʻa e meʻa kotoa pē [te Ne] fekaú.” (ʻĒpalahame 3:25.) ʻOku maau moʻoni Hono puleʻanga ʻi māmaní, pea ʻoku tukupā ho kau takí ke tokoniʻi koe. ʻOfa ke ke ʻiloʻi ʻoku mau ʻofa, tokanga, pea mo lotua maʻu pē koe.

ʻOku fakatokangaʻi foki koe ʻe Sētane. ʻOkú ne tukupā ke fakaʻauha koe. ʻOku ʻikai ke ne fakatonutonu koe ʻaki ha ngaahi fekau, ka ʻokú ne ʻoatu ha tauʻatāina ke “fai haʻo mēʻa pē ʻaʻau.” … Ko e polokalama ʻa Sētané ke “fai ho lotó he taimí ni pea toki inu hono nunuʻá ʻamui.” ʻOku feinga ke mamahi ʻa e taha kotoa hangē ko iá [vakai, 2 Nīfai 2:27]. Ko e polokalama ʻa e ʻEikí ke fiefia he taimí ni pea fiefia ʻo taʻengata ʻi he moʻui ʻaki e ongoongoleleí.21

ʻOku tau tauʻatāina ke fili, ka ʻoku ʻikai ke tau tauʻatāina ke liliu ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi fili ko iá.22

ʻOku mahino ʻe siʻisiʻi hano siviʻi ia ʻo e tuí kapau te tau maʻu kakato hotau palé ʻi he ʻosi pē ha foʻi ngāue lelei, pe tauteaʻi he ʻosi pē ʻo e foʻi angahala kotoa. Ka, ʻoku ʻikai toe fehuʻia, ʻe ʻi ai ha ola mo ha nunuʻa.23

Neongo ʻe ala maʻu ʻe ha tangata ha fiefia fakataimi ʻi he fai angahalá, ko hono ikuʻangá ko e mamahi. “Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia” (ʻAlamā 41:10.) ʻOku fakatupu ʻe he faiangahalá ʻa e fetōʻaki mo e ʻOtuá pea ʻoku fakamamahi ki he laumālié. Ko ia, ʻe lelei ki ha tangata ke ne vakavakaiʻi ia ke fakapapauʻi ʻoku fai ki he ngaahi fono kotoa ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻomi ʻe he fono kotoa pē ʻoku tauhí ha tāpuaki pau. ʻOku ʻomi ʻe he fono kotoa pē ʻoku maumauʻí ha nunuʻa pau. Ko kinautolu ʻoku mafasia ʻi he loto foʻí ʻoku totonu ke nau omi ki he ʻEikí, he ʻoku faingofua ʻEne haʻamongá mo maʻamaʻa ʻEne kavengá. (Vakai, Mātiu 11:28–30.)24

Ko e ngāue lahi taha ʻa ha moʻui ko e fai ʻo e ngaahi filí. Neongo ko e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻa e ʻOtuá ki he tangatá ko e … totonu ke filí, kuó ne ʻosi foaki foki ki he tangatá ʻa e fatongia ki he ngaahi fili ko iá. … ʻOku tau tuku ʻetau moʻuí ʻi he hala ki he lavameʻá pe taʻe-lavameʻá. He ʻikai ke tau fili pē ʻa ʻetau ngaahi taumuʻa taupotu tahá, ka te tau toe lava pē foki ke fakafuofuaʻi mo fili ʻi ha ngaahi meʻa lahi, ʻa e founga ke tau aʻu ai ki he ngaahi taumuʻa ko iá, pea ʻi heʻetau ngāueʻi pe taʻe-malava ke ngāueʻí, ʻoku makatuʻunga ai ʻa e vave ʻe lava ke aʻusia ai kinautolú. ʻOku fie maʻu ʻe he meʻá ni ʻetau ngāué mo hotau iví pea he ʻikai ke taʻe ʻi ai ha fakaanga ia pe fakafepaki.25

ʻOku tautau ʻa e ikuʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá mo e sivilaise kotoa pē ʻi he tuʻunga ʻo e lava ʻe he tangatá ke fakaʻaongaʻi … ʻene tauʻatāina ke filí ke puleʻi ʻaki ia pe siʻaki ʻa e ngaahi fono taʻengatá ʻiate ia pē mo inu hono ngaahi nunuʻá. Ko ia, ko e ngaahi palopalema moʻoni ʻo e ʻaho ní, ʻoku ʻikai fakaʻekonōmika pe fakapolitikale. ʻOku fakalaumālie—ʻo ʻuhinga, kuo pau ke feinga ʻa e tangatá ke talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá kuo foaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá.26

Kuo foaki kiate kitautolu kotoa ʻa e tauʻatāina ke filí, ke tau fai ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ko ē ʻe ʻaonga ki hotau fakamoʻuí. ʻOku kaunga ʻa e ngaahi fili ko iá ki heʻetau fiefia ʻi he taʻengatá.27

Kuo hanga heʻetau ngaahi filí ʻo ʻai kitautolu ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. ʻE makatuʻunga hotau ikuʻanga taʻengatá ʻi he ngaahi fili ʻoku teʻeki ai ke tau fakahokó.28

4

Ko e ngaahi fili ʻoku mātuʻaki fuʻu mahuʻingá ʻoku fie maʻu ai ʻetau faʻa lotú.

Kuo pau ke tau ʻuluaki moʻui ke tau lava ʻo ala atu ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi pulipulia ko iá he ka ʻikai ia he ʻikai ha taha ʻe lava ʻo fai hono lelei tahá ʻi he fai ha filí, ʻo kapau ko ha meʻa ke tau fai e ngaahi fili totonu mo faka-Kalaisí.

Ko e taha ʻo e ngaahi fili maʻongoʻonga taha ʻo e kuonga ní ko e taimi naʻe fakakaukau ai ʻa e kiʻi tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá ke muimui ki he naʻinaʻi ʻa Sēmisí: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia. Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo [ʻikai] fakataʻetaʻetui. He ko ia ʻoku fakataʻetaʻetuí ʻoku hangē ia ko e peau ʻo e tahí, ʻoku fakateka mo felīlīʻaki ʻe he matangí…” (Sēmisi 1:5–6.)

Ko e fakamoʻui ʻo ha kakai tangata mo fafine ʻe lauimiliona ʻi he kuonga fakakosipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá ʻoku fakafalala ʻi he fili ko iá! Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e fakafoʻituituí pea ko e ngaahi fili ʻoku nau faí te ne ala uesia lahi e moʻui ʻa e niʻihi kehé.29

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Tukituki pea ʻe toʻo kiate kimoutolu” (3 Nīfai 14:7; Mātiu 7:7). Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fie maʻu ke tau ngāue.30

ʻOku meimei ke faʻa aʻusia ʻa e ngaahi fili fakapotopotó ʻi he hili ʻo e ngāue, fāifeinga, pea mo e lotu. ʻOku fakamahinoʻi ʻeni ʻe he tali ʻa e ʻEikí ki he feinga taʻeʻaonga ʻa ʻOliva Kautelé: “Kae, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.” (T&F 9:8.)

Ko ia, tau kamata ʻaki haʻatau pehē ko e fekumi fakamātoato ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻo tui te ne tali ʻetau ngaahi lotú, ko ha fakavaʻe fakafiemālie ia ke tau kamata ai. … He ʻikai ʻutu ʻe he ʻEikí ha vai mei ha vai-tupu kuo maha, ko ia, kuo pau ke tau fai ʻetau tafaʻakí. ʻOku fakaʻaongaʻi he taimi ʻe niʻihi ha ivi lahi, ako lahi, mo e faʻa-kātaki lahi ʻi he feinga ke maʻu ha fili ʻoku totonú.31

ʻE lava ʻe he ʻaukai fakataha mo e lotú ʻo ʻomai ha ʻilo fakalaumālie maʻongoʻonga ʻi he ngaahi fili ʻoku mātuʻaki fuʻu mahuʻingá.32

5

ʻOku tau fili pē maʻatautolu, pea ʻoku ʻamanaki ʻa e ʻEikí te tau fai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻi heʻetau fili tauʻatāina pē ʻatautolu.

Naʻe folofola ʻaki ʻeni ʻe he ʻEikí ki hono Siasí ʻi he 1831:

“He vakai, ʻoku ʻikai taau mo au ke u fekauʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē; he ko ia ia ʻoku fakamālohiʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé ko e tamaioʻeiki fakapikopiko ia, ka ʻoku ʻikai ko e tamaioʻeiki anga-fakapotopoto; ko ia he ʻikai te ne maʻu ha totongi.

“Ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ʻoku totonu ke femoʻuekina ʻa e tangatá ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue lelei, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau fili tauʻatāina ʻanautolu pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi;

“He ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e mālohi, ʻa ia ʻoku nau hoko ai ko e niʻihi ke fili maʻanautolu. Pea kapau ʻe fai ʻe he tangatá ʻa e ngāue lelei, he ʻikai ke teitei mole ʻa ʻenau totongí.

“Ka ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fai ha meʻa kae ʻoua ke toki fekauʻi, peá ne tali ʻa e fekaú ʻi he loto veiveiua peá ne tauhi ki ai ʻi he fakapikopikó, ʻoku malaʻia ia.” (T&F 58:26–29.)

ʻĪmisi
Shingling Service Project

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke tau “femoʻuekina … ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue lelei” (T&F 58:27).

ʻOku kei tatau ai pē ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí—ʻa e ngaahi kaveinga ngāue maʻongoʻongá: ke fakamoʻui mo hākeakiʻi ʻa ʻEne fānaú.

ʻOku meimei ke ʻomai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e ngaahi kaveinga fakalūkufua ʻo e ngāue ke aʻusiá pea mo ha ngaahi fakahinohino ke muimui ai, ka ʻokú ne fie maʻu ke tau ngāueʻi ʻa e konga lahi taha ʻo e ngaahi fakaikiikí mo e ngaahi foungá. Ko e ngaahi foungá mo e founga fakangāué ʻoku meimei ke faʻu ia ʻi he ako mo e lotu pea mo e moʻui ʻi he tuʻunga te tau lava ai ʻo maʻu mo muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Ko e kakai naʻe māʻulalo ange ʻenau tuʻunga fakalaumālié, hangē ko kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Mōsesé, naʻe pau ke fekauʻi ʻi ha ngaahi meʻa lahi. Ko e ʻaho ní, ʻoku vakai atu ʻa kinautolu ʻoku tokanga fakalaumālié ki he ngaahi kaveinga ngāué, vakaiʻi ʻa e ngaahi fakahinohino ne fokotuʻu ʻe he ʻEikí mo ʻene kau palōfitá, pea nau toki ngāue ʻi he faʻa lotu—ʻo ʻikai fie maʻu ke fekauʻi “ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.” ʻOku teuteuʻi ʻe he lotó ʻa e tangatá ki he tuʻunga faka-ʻotuá. …

ʻOku tatali mo fakaʻānaua ʻa e ʻEikí he taimi ʻe niʻihi ke ngāue ʻa ʻene fānaú ʻiate kinautolu pē, pea ko e taimi ʻoku ʻikai ke nau fakahoko aí, ʻoku mole ʻiate kinautolu ʻa e pale ʻoku mahuʻinga angé, pea ʻoku taʻofi leva ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa ko iá pe tuku ke nau tofanga ʻi he ngaahi nunuʻá pe ko haʻane ʻomai fakaʻāuliliki ange. ʻOku ou faʻa manavasiʻi, he ko e lahi ange ʻene fakamatala fakaʻāuliliki maí, ko e siʻi ange ia hotau palé.33

ʻOku totonu ke tau “femoʻuekina” ʻi he ngaahi ngāue lelei pea tuku ai ʻa e māmaní ko ha feituʻu ʻoku lelei ange ʻi heʻetau nofo aí.34

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi Fehuʻí

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke fakatokangaʻi ai “ko e tau, naʻe kamata ʻi he langí… ʻoku teʻeki ʻosi”? (Vakai, konga 1.) Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau kei hoko atu hono taukaveʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí?

  • ʻOku faʻa fifili ʻa e kakaí pe ko e hā ʻoku tuku ai ʻe he ʻOtuá ʻa e koví ke nau kei ʻi māmaní. ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Penisoni ʻi he konga 2 ke tali ʻa e fehuʻi ko iá?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ke mahino ki he fānaú mo e toʻu tupú ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he konga 3? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ke mahino ki he fānaú mo e toʻu tupú hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fili ʻoku nau faí?

  • Fakalaulauloto ki he akonaki ʻa Palesiteni Penisoni ʻo kau ki hono fai ʻo e “ngaahi fili totonu, mo faka-Kalaisí” (konga 4). Ko e hā ha meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo hono fakatahaʻi ʻo e lotú mo e ngāue faivelengá ʻi he fai e ngaahi filí?

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke ke “femoʻuekina ʻi ha ngāue lelei”? ʻOku liliu fēfē hoʻo moʻuí ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ʻa e ngaahi meʻa lelei “ko e fili tauʻatāina pē [ʻaʻau]” kae ʻikai tali ke toki fekauʻí? (Vakai, konga 5.)

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Teutalōnome 11:26–28; Sosiua 24:15; 2 Nīfai 2:14–16; ʻAlamā 42:2–4; Hilamani 14:30–31; T&F 29:39–45; 101:78

Tokoni Fakafaiako

ʻOku hanga ʻe he fealēleaʻaki fakakulupu īkí ʻo “ʻoange…ha faingamālie ki ha fuʻu kakai tokolahi ke nau kau ʻi he lēsoní. Ko kinautolu fakatāutaha ʻoku ʻikai ke nau faʻa fie kau maí, mahalo naʻa nau fie vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi he fanga kiʻi kulupu īkí ʻa ia he ʻikai te nau lea ai ʻi muʻa ʻi he fuʻu kulupú kotoa” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 197).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Quoted in Gene Allred Sessions, Latter-day Patriots (1975), 77–78.

  2. Vakai, Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 18–19, 34.

  3. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 40–41.

  4. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 19–20.

  5. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 17, 22, 25–26, 29–31, 34–37.

  6. “The Constitution—A Glorious Standard,” Ensign, Sept. 1987, 6.

  7. God, Family, Country: Our Three Great Loyalties (1975), 402.

  8. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 24.

  9. Vakai, Conference Report, Apr. 1965, 122.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1966, 121.

  11. “I Testify,” Ensign, Nov. 1988, 86.

  12. “The Constitution—A Glorious Standard,” 6.

  13. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1966, 121.

  14. “The Constitution—A Glorious Standard,” 6.

  15. The Teachings of Ezra Taft Benson, 82.

  16. So Shall Ye Reap (1960), 221.

  17. ʻI he Conference Report, Apr. 1967, 59.

  18. Strength for the Battle: An Address Given by Ezra Taft Benson at the New England Rally for God, Family and Country (1966), 14–15.

  19. Come unto Christ (1983), 132.

  20. God, Family, Country, 402.

  21. “A Message to the Rising Generation,” Ensign, Nov. 1977, 30.

  22. Come unto Christ, 40.

  23. God, Family, Country, 326.

  24. “Do Not Despair,” Ensign, Oct. 1986, 2.

  25. God, Family, Country, 145.

  26. The Teachings of Ezra Taft Benson, 83–84.

  27. The Teachings of Ezra Taft Benson, 24.

  28. God, Family, Country, 143.

  29. God, Family, Country, 144.

  30. The Teachings of Ezra Taft Benson, 451.

  31. God, Family, Country, 149.

  32. God, Family, Country, 152.

  33. ʻI he Conference Report, Apr. 1965, 121–22.

  34. The Teachings of Ezra Taft Benson, 676–77.