Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 6: Sīsū Kalaisí, Ko Hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi


Vahe 6

Sīsū Kalaisi, Ko Hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi

“ʻOku mau fakahā ʻa e fakalangi ʻo Kalaisí. ʻOku mau hanga kiate Ia ko e maʻuʻanga tokoni pē taha homau fakamoʻuí.”

Mei he Moʻui ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni, “ʻOku ʻikai ke u lava au ʻo manatuʻi ha taimi naʻe ʻikai ke u tui ai kia Sīsū Kalaisi. “ʻOku hangē ne hoko maʻu pē hono moʻoni ʻo ʻEne moʻuí, pekiá, mo e toe tuʻú ko haku kongá. Naʻe ohi hake au ʻi ha ʻapi ʻe ha ongomātuʻa naʻá na tui moʻoni pea mo fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisi, pea ʻoku ou houngaʻia ʻaupito ai.”1

Naʻe hoko e fakamoʻoni ko ʻeni kia Sīsū Kalaisí, ko e fakavaʻe ʻo e moʻui ʻa Palesiteni Penisoní. Naʻá ne puleʻi e ngaahi meʻa naʻe mahuʻingaʻia aí, tataki ʻene ngaahi filí, pea mo tokoniʻi ia ʻi he ngaahi faingataʻá. Naʻá ne ʻomi ha fakakaukau totonu ki he taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié mo ha loto-falala ki he ngaahi talaʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá.

Naʻe faʻa fakamoʻoni ʻa Palesiteni Penisoni ki he Fakamoʻuí ʻi he lolotonga ʻo ʻene ngāue fakaeʻaposetoló ko e fakamoʻoni makehe ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he mahino ʻoku “faʻa fai he taimi ʻe niʻihi ʻa e fehuʻi, ʻKo e kau Kalisitiane koā ʻa e kau Māmongá?ʻ” naʻá ne fakamoʻoniʻi:

“ʻOku mau fakahaaʻi ʻa e fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku mau hanga kiate Ia ko e maʻuʻanga tokoni pē taha homau fakamoʻuí. ʻOku mau feinga ke moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí, pea ʻoku mau nofo-ʻamanaki atu ki he taimi te Ne toe hāʻele mai ai ke pule ʻi he māmani ko ʻení ko e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻi mo e ʻEiki ʻo e Ngaahi ʻEikí… ʻOku tau pehē, ʻi he fakalea ʻa ha palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná … , ʻ[ʻOku] ʻikai tuku mai mo ha toe hingoa kehe pe hala pe founga ʻa ia ʻe lava ʻo hoko ai ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e tangatá, kae fou pea ngata pē ʻi he huafa ʻo Kalaisí, ko e ʻEiki Māfimafíʻ (Mōsaia 3:17).”2

Naʻe faʻa fakafehokotaki ʻa e ngaahi fakahaaʻi ʻe Palesiteni Penisoni ʻa e fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí mo e Tohi ʻa Molomoná.3 Naʻá ne pehē, “Kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha fakamoʻoni mahino maʻa hotau kuongá, ko Sīsū ʻa e Kalaisí.”4 Naʻá ne akoʻi ko e “misiona mahuʻinga” ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakalotoʻi ʻa e kakaí ki he moʻoni ko ʻení.5 Naʻá ne pehē, “ʻOku laka hake ʻi he vaeua ʻo e ngaahi veesi kotoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakamatala ki hotau ʻEikí. “ʻOku ui ʻaki Ia ha ngaahi huafa kehekehe ʻoku laka hake ʻi he teaú ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻi ai ha mahuʻinga makehe ʻo e ngaahi huafa ko iá ʻi he fakamatalaʻi Hono natula fakalangí.”6

Naʻe fakahaaʻi ʻe he fakamoʻoni ʻa Palesiteni Penisoni ki he Fakamoʻuí ʻa e vāofi fakatāutaha naʻá ne maʻu mo Iá:

“ʻOku ou ʻofa kiate Ia ʻaki hoku laumālié kotoa.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto fakatōkilalo ko e ʻEiki ʻofa, manavaʻofa tatau pē Ia he ʻahó ni mo e taimi naʻá Ne hāʻelea ai ʻa e ngaahi hala efua ʻo Pālesitainé. ʻOku vāofi mo ʻEne kau tamaioʻeiki ʻi he māmaní. ʻOkú Ne tokanga mo ʻofa ʻiate kitautolu takitaha he ʻahó ni. Te mou lava ʻo fakapapauʻi ʻi he meʻa ko iá.

“ʻOku moʻui he ʻahó ni ko hotau ʻEiki, ko hotau Pule, ko hotau Fakamoʻui, ko hotau Huhuʻi, mo hotau ʻOtua.

“ʻOfa ke tāpuakiʻi kotoa kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau tui kiate Ia, ke tau tali Ia, ke tau hū kiate Ia, ke tau falala kakato kiate Ia, pea mo muimui ʻiate Ia.”7

ʻĪmisi
The resurrected Jesus Christ appearing to Mary Magdalene by the Garden Tomb.

“Kuo ʻikai ai ha toe meʻa kuo hoko ʻe toe mahuʻinga ange ki he fakafoʻituituí pe ngaahi puleʻangá ʻi he toetuʻu ʻa e ʻEikí.”

Ngaahi Akonaki ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

1

Kuo huhuʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi mei he mate fakaesinó mo fakalaumālié, koeʻuhí ko ʻEne ʻofa taʻe fakangatangata ʻiate kitautolú.

Kuo ʻikai ha toe ivi tākiekina fakatāutaha kuó ne maʻu ha mālohi pehē ki he māmani ko ʻení ʻo hangē ko e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo mafakakaukaua ʻetau moʻuí taʻe kau ai ʻEne ngaahi akonakí. Ka ne taʻe-ʻoua Ia te tau hē ʻi he ngaahi tui hala mo e ngaahi lotu kuo tupu ʻi he ilifiá mo e fakapoʻulí ʻa ia ʻoku pule ai ʻa e anga-fakakakano mo fakamāmaní. ʻOku tau tōnounou lahi ʻi he taumuʻa kuó Ne fokotuʻu maʻatautolú, ka kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ia, pe ngalo ʻiate kitautolu ʻa ʻetau fāifeinga hake ki he māmá, ki he haohaoá, he ʻikai malava ia tuku kehe pē ʻi Heʻene akonakí, Heʻene moʻuí, Heʻene pekiá, mo ʻEne toetuʻú.8

Kuo pau ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ko ʻení, ka tau lava ʻo fakahoungaʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa ne fakahoko ʻe [Sīsū Kalaisi] maʻa kitautolú:

Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ki māmaní ke fai e finangalo ʻetau Tamaí.

Naʻe hāʻele mai mo ha ʻilo kānokato te Ne fuesia ʻa e kavenga ʻo ʻetau ngaahi angahalá kotoa.

Naʻá Ne ʻafioʻi ʻe hiki hake Ia ki he kolosí.

Naʻe ʻaloʻi Ia ke hoko ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.

Naʻá Ne lava ke fakakakato Hono misioná koeʻuhí he ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá pea naʻá Ne maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá.

“Naʻá Ne loto fiemālie ke fakakakato Hono misioná koeʻuhí he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

Kuo teʻeki maʻu ʻe ha taha fakamatelie ʻa e mālohi pe ivi ke huhuʻi kotoa ʻa e kakai fakamatelié mei honau tuʻunga mole mo tō ki laló, pe ʻe lava ʻe ha toe taha ʻo fie foaki ʻene moʻuí ke fakahoko e toetuʻu ʻa e toenga kotoa ʻo e kakai fakamatelié.

Ko Sīsū Kalaisi pē taha naʻá Ne lava mo loto fiemālie ke fakahoko ha faʻahinga ngāue huhuʻi ʻofa pehē.9

Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi … ki māmani ʻi ha taimi ne tomuʻa fokotuʻu, ʻi ha founga ʻaloʻi fakaʻeiʻeiki naʻá ne pukepuke Hono tuʻunga faka -ʻotuá. Naʻe fakatahaʻi ʻi Hono natulá ʻa e ngaahi natula fakaetangata ʻo ʻEne faʻē fakamatelié pea mo e ngaahi natula fakalangi mo e ngaahi mālohi ʻo ʻEne Tamai Taʻengatá.

Naʻe hanga ʻe Hono tukufakaholo makehé ʻo ʻai Ia ko e ʻea hoko ki he hingoa fakaʻapaʻapaʻi— Ko e ʻAlo Pē Taha ʻo e ʻOtuá Naʻe Fakatupu ʻi he Kakanó. Naʻá Ne maʻu ʻi Heʻene hoko ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa e ngaahi mālohi mo e poto kuo teʻeki ai ha tangata te ne maʻu kimuʻa pe kimui ai. Ko Ia moʻoni ʻa e ʻImānuelá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e “ʻOtuá ʻiate kitautolu.” (Vakai, ʻIsaia 7:14; Mātiu 1:23.)

Neongo ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá ne fekauʻi mai ki he māmaní, ka naʻe fie maʻu ʻe he palani fakalangi ʻa e Tamaí ke moʻulaloa ʻa Sīsū ki he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi palopalema kotoa pē ʻo e moʻui fakamatelié. Ko ia naʻá Ne moʻulaloa ai ki he “ngaahi ʻahiʻahí, … fiekaiá, fieinuá, mo e ongosiá.” (Mōsaia 3:7.)

Naʻe pau ke talangofua kakato ʻa Sīsū ki he ngaahi fono kotoa ʻa e ʻOtuá kae lava ʻo hoko ko e Huhuʻi ʻo e fānau kotoa ʻa ʻetau Tamaí. Naʻe tupulaki ia “mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, kae ʻoua kuó Ne maʻu ʻa e kakato” ʻo e mālohi ʻo e Tamaí, ʻi Heʻene fakamoʻulaloaʻi ʻe Ia ʻa Ia ki he finangalo ʻo e Tamaí. Ko ia naʻá Ne maʻu ai ʻa e “mālohi kotoa pē, ʻi he langí pea ʻi he māmaní.” (T&F 93:13, 17.)10

Koeʻuhí ko [Sīsū] ʻa e ʻOtuá —ʻa ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá—naʻá Ne lava leva ke fuesia ʻa e mamafa mo e mafatukituki ʻo e ngaahi angahala ʻa e tangatá ʻiate Ia. Naʻe kikiteʻi ʻe ʻIsaia e loto fiemālie ʻa e Fakamoʻuí ke fakahoko ʻení, ʻaki e ngaahi lea ko ʻení: “Ko e moʻoni kuó ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí: … naʻe lavea ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, naʻe fakavolu ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi hiá: naʻe ʻiate ia ʻa e tauteá koeʻuhí ke tau fiemālie; pea ʻi hono ngaahi taá ʻoku tau moʻui ai.” (ʻIsaia 53:4–5.)

Ko e Fakaleleí ʻa e ngāue māʻoniʻoni, taʻe-siokita ʻo e toʻo loto fiemālie kiate Ia ʻa e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. Ko e founga ʻo e lava ʻe ha Taha ke fuesia ʻa e ngaahi angahalá maʻá e kakai kotoá ʻoku mahulu atu ia ʻi he mahino ʻoku maʻu ʻe he tangata fakamatelié. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻeni: Naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi angahala ʻa e taha kotoa pē pea naʻá Ne fai ia tuʻunga ʻi Heʻene ʻofa taʻe fakangatangata kiate kitautolu takitaha. Kuó Ne folofola: “He vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala; … ʻa ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻakú, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi—peá u loto ke ʻoua naʻá ku inu ʻi he ipu mahí, peá u holomui ai.” (T&F 19:16, 18.)

Neongo ʻa e ngaahi faingataʻa taʻe-mafakatataua, naʻá Ne toʻo ʻa e ipú mo inu. Naʻá ne fuesia ʻa e ngaahi mamahi ʻo e kakai kotoa pē koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau mamahi. Naʻá Ne kātekina ʻa hono fakamoʻulaloaʻí mo e ngaahi lea fakamamahi ʻa Hono kau fakatangá ʻo ʻikai lāunga pe sāuni. Naʻá Ne kātekina ʻa hono kauʻimaeaʻí, hoko ai mo e fakamā siʻono fakapoongi fitaʻa— he kolosí.11

Naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻi Ketisemani pea mo Kalevale ʻa e fakalelei taʻe-fakangatangata mo taʻengatá. Naʻe hoko ia ko e foʻi ngāue maʻongoʻonga pē ʻe taha ʻo e ʻofá ʻi he hisitōlia kuo lekōtí. Pea toki hoko mai ʻEne pekiá mo e toetuʻú.

Ko ia, naʻá Ne hoko ai ko hotau Huhuʻi— ʻo huhuʻi kotoa kitautolu mei he mate fakaesinó, pea huhuʻi mo e niʻihi ʻo kitautolu mei he mate fakalaumālié ʻa ia ʻe talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.12

Mahalo he ʻikai toe mahino kiate kitautolu pe mahino ʻi he moʻui fakamatelié pe naʻe fēfē ʻEne fakahoko ʻa e meʻa naʻá Ne faí, ka kuo pau ke ʻoua naʻa taʻe-mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga naʻá Ne fakahoko ai ʻa e meʻa naʻá Ne faí.

Ko e meʻa kotoa pē naʻá Ne fakahokó naʻe ueʻi ia ʻe Heʻene ʻofa taʻe-siokita mo taʻe-fakangatangata kiate kitautolú.13

ʻĪmisi
Interior scene of the Last Supper. Central figure, Jesus, wears a white robe with a cloth covering His head. He holds a bowl in his right hand with is slightly raised. To His left is a man in a red cap head turned and his hand covering his mouth. In the shadows is a man in a dark robe and light head covering with his hand to his chin. Next to him is a man with a curly dark hair with his hand to his chest. Next to him is reclining man, older bearded with his hands to his chin. Next to this figure are two men is shadow. One with a dark beard sitting crossed legged with his hand in his lap; the other barely visible. Next is a man with a beard in a white robe, looking directly at Jesus. The next man is lying on his stomach, wearing a white tunic with a blue over-robe. He is bringing something to his mouth. The next man has his back to the viewer, he has dark hair, a brown robe and a red shawl, he also wears a brown yarmulke. Next is a man lying on his side in a green tunic with a blue sash. He also wears a blue turban and lies on a striped blanket. The next man has light hair and an off-white robe. He reclines on his side and has an arm slightly raised. The final man, is only visible in profile, wears a red robe. He has dark hair and a beard. Lower right corner reads, " Walter Rane '04" in red.

“Kuo ʻikai ha toe mālohi fakatāutaha kuó ne maʻu ha mālohi pehē ki he māmani ko ʻení ʻo hangē ko e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí.”

2

Naʻe toe tuʻu mai ʻa Sīsū Kalaisi mei he fonualotó, pea ʻokú Ne moʻui he ʻahó ni ko ha tokotaha kuo toetuʻu.

Ko e ngaahi meʻa maʻongoʻonga taha kuo hoko he hisitōliá, ʻa ē ʻokú ne faitokonia e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻi he ngaahi vahaʻataimi lōloa tahá. ʻI he tuʻunga ko ʻení, kuo ʻikai ai ha toe meʻa kuo hoko ʻe toe mahuʻinga ange ki he fakafoʻituituí pe ngaahi puleʻangá ʻi he toetuʻu ʻa e ʻEikí.

Ko ha meʻa pau ʻa e toetuʻu ko ia ʻa e laumālie kotoa naʻe moʻui pea mate ʻi he māmaní, pea kuo pau ke teuteu fakalelei ʻa e taha kotoa ki he meʻa ko ʻeni ʻe hokó. ʻOku totonu ke hoko ʻa e toetuʻu nāunauʻiá ko e taumuʻa ʻa e tangata mo e fefine kotoa, he kuo pau ke hoko moʻoni ʻa e toetuʻú.

ʻOku hala ha meʻa ia ʻe toe hoko fakamāmani lahi ange ʻi he toetuʻú. ʻE toetuʻu ʻa e kakai moʻui kotoa pē. “He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.” (1 Kolinitō 15:22.)

ʻOku talamai ʻe he lekooti fakafolofolá naʻe hoko ha fuʻu mofuike lahi ʻi he ʻosi e ʻaho ʻe tolu hono tutuki ʻo Sīsuú. Naʻe tekaʻi ʻa e maká mei he matapā ʻo e fonualotó. Naʻe ō mai ha niʻihi ʻo e kau fefine, ʻa ia naʻe kau ʻi Hono kau muimui līʻoa tahá, ki he potú mo ha ngaahi ʻakau namu-kakala “ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻa e sino ʻo Sīsuú.”

Naʻe hā mai ha ongo ʻāngelo ʻo fakahoko ange, “Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté? ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake.” (Luke 24:3–6.) ʻOku hala ha meʻa ia ʻi he hisitōliá ʻoku tatau mo e ongoongo fakaofo ko iá: “ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake.”

ʻOku fakavaʻe ʻa e moʻoni ʻo e toetuʻu hotau ʻEikí ʻi ha ngaahi fakamoʻoni falalaʻanga lahi. Naʻe hā ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú ki ha kau fafine, ki ha ongo ākongá, ʻi he hala ki ʻEmeasí, kia Pita, ki he kau ʻAposetoló; pea toki hangē ko e fakamatalaʻi ʻe Paulá, “hili iá, pea mamata fakataha kiate ia ʻa e kāinga ʻe toko nimangeau tupu. … Pea ko e fakamuimui tahá naʻe mamata ʻa [Paula kiate ia] foki.” (1 Kolinitō 15:6, 8.) …

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻeku hoko ko e taha ʻo Hono kau fakamoʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻokú Ne moʻui ʻi he ʻahó ni. Ko e Tokotaha Ia kuo ʻosi toetuʻu. Ko hotau Fakamoʻui, ko hotau ʻEiki, ko e ʻAlo moʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni te Ne toe hāʻele mai ko e ʻEiki kuo nāunauʻia mo toetuʻu. ʻOku ʻikai fuʻu mamaʻo ʻa e ʻaho ko iá. ʻOku ʻuhinga ʻa ʻEne toetuʻú ki he taha kotoa ʻokú ne tali Ia ko e Fakamoʻui mo e ʻEikí, ʻoku ʻikai ngata ʻa e moʻuí ʻi he maté, he naʻá Ne talaʻofa: “Koeʻuhí ʻoku ou moʻui, ʻe moʻui ʻa kimoutolu foki.” Sione 14:1914

Ko Ia pē taha kuó Ne maʻu ʻa e mālohi ʻo e toetuʻú. Ko ia, ʻi he ʻaho hono tolu hili Hono telió, naʻá Ne toe tuʻu moʻui mei he fonualotó ʻo fakahā Ia ki ha tokolahi. … ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo [Hono] kau fakamoʻoni kuo ui ʻi he kuonga ní, ʻoku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻokú Ne moʻui. ʻOkú Ne moʻui mo ʻi ai Hono sino toetuʻu. ʻOku ʻikai ha moʻoni pe meʻa moʻoni ʻoku ou fakapapauʻi ange pe falala lahi ange ki ai ʻi he foʻi moʻoni ʻo e toetuʻu moʻoni ʻa hotau ʻEikí.15

3

Kuo pau ke tau lototoʻa ʻi heʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

Ko ha tāpuaki mātuʻaki mahuʻinga ʻoku ala maʻu ʻe he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ko ha fakamoʻoni ki hono fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí pea mo Hono siasí. Ko e fakamoʻoní ko e taha ia ʻo e ngaahi koloa ʻe niʻihi te tau lava ʻo ō mo ia ʻi heʻetau mavahe mei he moʻui ko ʻení.

ʻOku ʻuhinga ʻa e maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsuú ke maʻu ha ʻilo ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo e misiona fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e fakamoʻoni kia Sīsuú ke ʻiloʻi ʻa e natula fakalangi e aloʻi hotau ʻEikí— ko Ia ʻa e ʻAlo Pē Taha Naʻe Fakatupu ʻi he kakanó.

Ko e fakamoʻoni kia Sīsuú ke ʻiloʻi ko Ia ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofa ʻaki maí pea lolotonga ʻEne nofo ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá, naʻá Ne fakahoko ha ngaahi mana kāfakafa lahi.

Ko e fakamoʻoni kia Sīsuú ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi fono naʻá Ne ʻomai ko ʻEne tokāteliné pea ke talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ko ʻení.

Ko e maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsuú ke ʻiloʻi naʻá Ne loto fiemālie pē ke toʻo kiate Ia e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, ʻa ia naʻe tupu ai ʻEne faingataʻaʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi pea tafe ʻa e taʻataʻá ʻi he ava kotoa ʻo Hono kilí. Naʻá Ne fakahoko kotoa ʻeni koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau mamahi kapau te tau fakatomala. (Vakai, T&F 19:16, 18.)

Ko e maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsuú ke ʻiloʻi naʻá Ne toe tuʻu ikuna mai mei he faʻitoká ʻi ha sino kuo toetuʻu. Pea koeʻuhí ʻokú Ne moʻui, ʻe pehē ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.

Ko e maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsuú ke ʻiloʻi naʻe hā moʻoni ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fokotuʻu ha kuonga foʻou ʻo ʻEne ongoongoleleí kae lava ʻo malangaʻi ʻa e fakamoʻuí ki he puleʻanga kotoa kimuʻa ʻi Heʻene hāʻele maí.

Ko e maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsuú ke ʻiloʻi ko e Siasí, ʻa ia naʻá Ne fokotuʻu ʻi he vahevahengamālie ʻo taimí mo toe fakafoki mai ʻi onopōní, ʻoku tatau tofu pē mo hono fakahā ʻe he ʻEikí, “ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa.” (T&F 1:30.)

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke maʻu ha fakamoʻoni pehē. Ka ʻoku toe mahuʻinga lahi ange ʻa e lototoʻa ʻi heʻetau fakamoʻoní.

ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamoʻoni kia Sīsuú ʻoku tau tali ʻa e misiona fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí, tali ʻEne ongoongoleleí mo fai ʻEne ngaahi ngāué. ʻOku toe ʻuhinga foki ia ke tau tali ʻa e misiona fakapalōfita ʻo Siosefa Sāmitá mo kinautolu ne nau fetongi iá pea muimui ʻi heʻenau faleʻí. Hangē ko e folofola ʻa Sīsuú, “Neongo pe ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.” (T&F 1:38)

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita fekauʻaki mo kinautolu te nau iku maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e puleʻanga fakasilesitialé:

“Ko kinautolu ia naʻa nau maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo Sīsuú, mo tui ki hono huafá pea naʻe papitaiso ʻi he founga ʻo hono telió, kuo tanu hifo ʻi he vai ʻi hono huafá, pea naʻe fai ʻeni ʻo fakatatau ki he fekau kuó ne fai maí.” (T&F 76:51.)

Ko kinautolu ʻeni ʻoku lototoʻa ʻi heʻenau fakamoʻoni kia Sīsuú, ʻa ia, ʻo hangē ko ia kuo fakahā ʻe he ʻEikí, “ʻoku ikuna ʻi he tuí, pea fakamaʻu ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e talaʻofá, ʻa ia ʻoku lilingi hifo ʻe he Tamaí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku angatonu mo moʻoní.” (T&F 76:53.)16

4

ʻOku kau ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e falala kakato kiate Ia mo muimui ki Heʻene ngaahi akonakí.

Ko e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke tukutaha ʻetau tuí, ʻetau ʻamanakí, pea mo ʻetau falalá ki he tokotaha pau pē ʻe tahá? Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻa e tui kiate Iá kae maʻu ha nonga ʻi he fakakaukaú ʻi he moʻuí ni mo ha ʻamanaki lelei ʻi he maama kahaʻú?

ʻOku fakafuofuaʻi ʻe heʻetau tali ki he ongo fehuʻi ko ʻení pe te tau lava ʻo fehangahangai mo e kahaʻú ʻi he loto-toʻa, ʻamanaki lelei, fakatuʻamelie pe te tau loto-hohaʻa, tailiili, mo fakatuʻatamaki.

Ko ʻeku pōpoakí mo ʻeku fakamoʻoní ʻeni: Ko Sīsū Kalaisi pē taha kuo feʻunga makehe ke Ne ʻomi ʻa e ʻamanaki leleí, tuí, pea mo e ivi ko ia ʻoku tau fie maʻu ke ikunaʻi ʻaki ʻa e māmaní mo mavahe hake mei heʻetau ngaahi vaivai fakaetangatá. Kuo pau ke tau falala kiate Ia mo moʻui ʻaki ʻEne ngaahi fonó mo e ngaahi akonaki kotoa pē ka tau lava ʻo fai ia. …

ʻOku mahulu atu ʻa e tui kiate Iá ʻi he fakahaaʻi pē ʻokú Ne moʻuí. ʻOku laka hake ia ʻi he fakahaaʻi pē ʻo e tuí.

ʻOku kau ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e falala kakato kiate Iá. ʻOkú Ne maʻu ʻa e mālohi, poto, mo e ʻofa taʻe-fakangatangata ʻi Heʻene hoko ko e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha palopalema fakaetangata ia te Ne taʻe-malava ke fakaleleiʻi. Koeʻuhí naʻe hāʻele hifo Ia ʻo māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa peé (vakai, T&F 122:8), ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau hao mei hotau ngaahi faingataʻaʻia fakaʻahó.

ʻOku ʻuhinga ʻa e tui kiate Iá ke tau tui neongo ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa, ʻoku mahino ia kiate Ia. Ko ia, kuo pau ai ke tau hanga kiate Ia “ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.” (T&F 6:36.)

ʻOku ʻuhinga ʻa e tui kiate Iá ke falala ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi fakaʻaufuli ki he kakai mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē. ʻOku ʻikai ha kovi te Ne taʻe lava ke taʻofi. ʻOku ʻi Hono toʻukupú ʻa e meʻa kotoa. Ko māmani ko ʻení ko Hono tofiʻa totonu. Ka ʻokú Ne fakaʻatā ʻa e koví koeʻuhí ke tau lava ʻo fai ha ngaahi fili ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví.

Ko ʻEne ongoongoleleí ʻa e fakaleleiʻanga haohaoa ki he ngaahi palopalema mo e ngaahi faingataʻaʻia fakasōsiale ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.

Ka ʻoku toki ʻaonga pē ʻEne ongoongoleleí ʻi hano fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí. Ko ia, kuo pau ke tau “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:3.)

Ka ʻikai ke tau fai ʻEne ngaahi akonakí, ʻoku ʻikai ke tau fakahaaʻi ha tui kiate Ia.

Fakakaukau ki ha kehe ʻa e māmani ko ʻení kapau ʻe fai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ʻEne folofolá: “Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa. … Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.” (Mātiu 22:37, 39.)

Ko e hā leva ʻa e tali ki he fehuʻi “Ko e hā ʻe fai fekauʻaki mo e ngaahi palopalema pea mo e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e fakafoʻituituí, tukui koló, mo e ngaahi puleʻangá he ʻaho ní?” Ko ʻEne founga faingofuá ʻeni:

“Tui pē ki he ʻOtuá; tui ʻokú ne ʻi ai, pea naʻá ne fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻi he langí pea ʻi he māmaní fakatouʻosi; tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa, mo e māfimafi kotoa, ʻi he langí mo e māmaní fakatouʻosi; tui ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe he tangatá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku lava ke ʻafioʻi ʻe he ʻEikí. …

“Tui foki ʻoku totonu ke mou fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá pea liʻaki ia, pea fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea kole ʻi he loto fakamoʻomoʻoni ke ne fakamolemoleʻi ʻa kimoutolu; pea ko ʻeni, kapau ʻoku mou tui ki he ngaahi meʻá ni kotoa pē, tokanga ke mou fai ia. (Mōsaia 4:9–10; ko e toki tānaki atu ʻa e mataʻitohi fakahihifí.)17

ʻĪmisi
Christ (in white robes) walking along a seashore. He is beckoning to Peter and Andrew (who are on a fishing boat with other fishermen) to follow Him. The painting depicts Christ's calling of Peter and Andrew to follow Him as they would later be ordained as His Apostles.

“Mou muimui mai ʻiate au” (Maʻake 1:17).

5

ʻOku fai tāpuekina kitautolu mo tau fiefia lahi taha ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke hangē ko Sīsū Kalaisí.

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e moʻui ko ʻení ke siviʻi kitautolu ke ʻiloʻi pe te tau “fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki” ko hotau ʻOtuá. (ʻĒpalahame 3:25.) Ko hono fakanounoú, kuo pau ke tau ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí pea fai ia. Kuo pau ke tau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí pea hoko ʻo tatau mo Ia.

ʻOku totonu ke tatau pē ʻa e fehuʻi mahuʻinga ko ʻeni ʻo e moʻuí mo ia naʻe fai ʻe Paulá: “ʻEiki, ko ho finangaló ke u fai ʻa e hā?” (Ngāue 9:6.) …

ʻOku tau fie maʻu ha kau tangata mo ha kau fafine tokolahi ange ʻo Kalaisi te nau manatuʻi maʻu pē Ia, mo nau tauhi ʻEne ngaahi fekau kuó Ne ʻoange kiate kinautolú. Ko e meʻafua lelei taha ʻo e lavameʻá ke vakaiʻi pe ko e hā ʻa e ofi taha ʻo ʻetau molomolo-muivaʻe ʻiate Ia.18

ʻOku ʻi ai ha niʻihi … ʻoku nau loto fiemālie ke mate koeʻuhí ko ʻenau tuí, ka ʻoku ʻikai ke nau loto fiemālie ke moʻui kakato ʻaki ia. Naʻe fakatou moʻui mo pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu. Te tau lava ke maʻu ʻa e meʻaofa maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi meʻa ʻofa kotoa peé— moʻui taʻengatá, tuʻunga ʻi Heʻene fakaleleí pea ʻaki ʻetau molomolo-muivaʻe ʻiate Iá, he ko e faʻahinga moʻui ia ʻa e Tokotaha maʻongoʻonga Taʻengata—ko ʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻe fai ʻe Kalaisi ʻa e fehuʻi ko ʻení, “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo [kitautolú]?” Pea naʻá Ne tali ia ʻaki ʻEne folofola ʻoku totonu ke tau hangē pē ko Iá. (3 Nīfai 27:27.)

Ko e [tokotaha] ko ia ʻoku maʻongoʻonga mo mohu tāpuekina mo fiefia tahá ʻa ē ʻoku ofi taha ʻene moʻuí ki he sīpinga ʻa Kalaisí. ʻOku ʻikai fekauʻaki ʻeni ia mo e koloa, mālohi, pe ngeia fakamāmaní. Ko e sivi moʻoni pē ʻo e maʻongoʻongá, mohu tāpuekiná, mo e fiefiá ko e tuʻunga ofi ʻo ha moʻui ke hangē ko e ʻEiki, ko Sīsū Kalaisí. Ko Ia ʻa e hala totonú, moʻoni kakató, mo e moʻui mahutafeá.

Ko e fehuʻi maʻu pē mo toutou hoko ʻi heʻetau fakakaukaú, ʻoku ongo ki he fakakaukau mo e angafai kotoa ʻo ʻetau moʻuí, “ʻEiki, ko ho finangaló ke u fai ʻa e hā?” (Ngāue 9:6.) ʻOku toki maʻu pē ʻa e tali ki he fehuʻi ko iá ʻi he Maama ʻa Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Monūʻia ā ka ko kinautolu ʻoku nau moʻui ʻi ha founga ʻoku fakatou fakafonu ʻaki. …

ʻOku ʻi ai ha meʻa te tau ala foaki Maʻana, ʻi heʻetau fakakaukau ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe [Sīsū Kalaisi] mo fakahoko maʻatautolú.

Ko e meʻa ʻofa maʻongoʻonga ʻa Kalaisi kiate kitautolú ko ʻEne moʻuí mo e feilaulaú. ʻOku ʻikai ʻapē tonu ke hoko ko haʻatau kiʻi meʻaʻofa kiate Ia—ʻa ʻetau moʻuí mo e ngaahi feilaulaú, ʻo ʻikai ʻi he taimí ni pē ka ʻi he kahaʻú?19

[Ko kinautolu ʻoku] taki ʻe Kalaisí ʻe fonu ʻia Kalaisí. …ʻOku moʻulaloa honau lotó ki Hono finangaló. (Vakai, Sione 5:30.) ʻOku nau fai maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakahōifua ki he ʻEikí. (Vakai, Sione 8:29.) He ʻikai ngata ʻi heʻenau fie mate maʻá e ʻEikí, ka ko e mahuʻinga angé, ʻoku nau fie moʻui Maʻana.

Hū ki honau ngaahi ʻapí, pea ʻoku fakahā ʻe he ngaahi fakatātā ʻi honau holisí, ngaahi tohi ʻi honau laupapá, ngaahi hiva ʻoku ongoná, ʻenau ngaahi leá mo e tōʻongá, ko e kau Kalisitiane kinautolu. ʻOku nau tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē, pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē. (Vakai, Mōsaia 18:9.) ʻOku ʻi heʻenau fakakaukaú ʻa Kalaisi, he ʻoku nau tafoki kiate Ia ʻi he fakakaukau kotoa. (Vakai, T&F 6:36.) ʻOku ʻi honau lotó ʻa Kalaisi he ʻoku nau ʻofa kiate Ia ʻo lauikuonga. (Vakai, ʻAlamā 37:36.)

ʻOku nau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he meimei uike kotoa pē mo toe fakamoʻoniʻi foʻou ki he Tamai Taʻengatá ʻoku nau loto fiemālie ke ʻai kiate kinautolu e huafa ʻo Hono ʻAló, manatu maʻu pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. (Vakai, Molonai 4:3.)

ʻI he fakalea he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku nau “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 32:3), “lea ʻia Kalaisi” (2 Nīfai 25:26), “fiefia ʻia Kalaisi” (2 Nīfai 25:26), “fakamoʻui ʻia Kalaisi” (2 Nīfai 25:25), mo “vīkiviki ʻi [honau] Sīsuú” (vakai, 2 Nīfai 33:6). Ko hono fakanounoú, ʻoku nau fakafemoʻuekinaʻi kinautolu ʻi he ʻEikí pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (Vakai, Luke 17:33.)20

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Penisoni neongo ʻoku ʻikai mahino kakato kiate kitautolu ʻa e anga hono fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Fakaleleí, ka ʻe lava ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga naʻá Ne fai ai iá (vakai, konga 1). Ko e hā e ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai ʻe he mahino ko ʻení hoʻo moʻuí?

  • ʻI hoʻo ako ʻa e konga 2, fakakaukau ki he mālohi ʻo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku tokonia fēfē ʻe Heʻene Toetuʻú hoʻo moʻuí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ko e “tāpuaki fungani tahá”? (Vakai, konga 3.) Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke lototoʻa ʻi hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí?

  • Fakalaulauloto ki he ngaahi lea ʻa Palesiteni Penisoni fekauʻaki mo e tui kia Sīsū Kalaisí (vakai, konga 4). Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku ope atu ai ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo e tui kia Kalaisí ʻi he “ʻiloʻi pē ʻokú Ne moʻuí”?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni ko e kakai ʻoku “taki ʻe Kalaisí” ʻoku nau loto fiemālie ke “mate maʻá e ʻEikí, ka, ko e mahuʻinga angé, ʻoku nau fie moʻui Maʻana (konga 5). Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke moʻui maʻá e Fakamoʻuí?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Sione 10:17–18; 2 Nīfai 9:20–24; 31:20–21; Mōsaia 16:6–11; 3 Nīfai 27:20–22; Molonai 7:33; T&F19:1–3, 16–19; 76:22–24; Tefito ʻo e Tui 1:3

Tokoni ki he Akó

“ʻI hoʻo ongoʻi ko ia ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he mahino kiate koe ʻa e ongoongoleleí, te ke fie fakaʻaongaʻi leva ʻa e meʻa ʻokú ke akó. Feinga ke ke moʻui ʻo fakatatau mo e mahino ʻokú ke maʻú. ʻI hoʻo fai iá, ʻe toe fakamālohia ange ai hoʻo tuí, ʻiló, mo hoʻo fakamoʻoní” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí [2004], 21).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “The Meaning of Easter,” Ensign, Apr. 1992, 2.

  2. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 10.

  3. Vakai, “Come unto Christ,” Ensign, Nov. 1987, 83–85; “I Testify,” Ensign, Nov. 1988, 86–87.

  4. “I Testify,” 86.

  5. “Come unto Christ,” 83; vakai foki, “Born of God,” Ensign, July 1989, 2.

  6. “Come unto Christ,” 83.

  7. “Jesus Christ: Our Savior and Redeemer,” Ensign, June 1990, 6.

  8. “Life Is Eternal,” Ensign, Aug. 1991, 4.

  9. “Jesus Christ: Our Savior and Redeemer,” 4.

  10. “Jesus Christ: Our Savior and Redeemer,” 2.

  11. “Jesus Christ: Our Savior, Our God,” Ensign, Apr. 1991, 2, 4.

  12. “Keeping Christ in Christmas,” Ensign, Dec. 1993, 4.

  13. “Jesus Christ: Our Savior and Redeemer,” 4.

  14. “The Meaning of Easter,” 2, 4.

  15. “Jesus Christ: Our Savior, Our God,” 4.

  16. “Valiant in the Testimony of Jesus,” Ensign, Feb. 1987, 2.

  17. “Jesus Christ: Our Savior and Redeemer,” 2, 6.

  18. “In His Steps,” Ensign, Sept. 1988, 5, 6.

  19. “Jesus Christ—Gifts and Expectations,” Ensign, Dec. 1988, 2, 4.

  20. “Born of God,” 4–5.