Jeneral Konfrens
Lavem Ol Enemi blong Yu
Oktoba 2020 Jeneral Konfrens


Lavem Ol Enemi blong Yu

Blong save se yumi evriwan, yumi ol pikinini blong God, i givim yumi wan visen blong hamas evri narawan oli impoten, mo blong hamas yumi save girap i go antap ova long fasin blong no mekem stret long man.

Ol tijing blong Lod oli blong taem we i no save finis mo oli blong evriwan long ol pikinini blong God. Long mesej ia, bae mi givim samfala eksampol blong Yunaeted Stet, be ol prinsipol we mi tijim, oli save yusum long evri ples.

Yumi stap laef long wan taem we i gat kros mo fasin blong no laekem man nating insaed long ol rilesensip blong politik, mo polisi. Yumi bin filim hemia long Samataem ia taem we sam oli go ova long pis protes mo oli prapa spolem samting. Yumi bin filim long ol kampen from ol pablik ofis, we oli stap gohed naoia. Sore tumas, sam long ol samting ia oli go kasem sam politik toktok, mo toktok we i no kaen insaed long ol miting blong Jos.

Long wan dimokratik gavman, bambae yumi oltaem gat ol defren tingting ova long ol kandidet mo ol polisi. Be, olsem ol man we yumi stap folem Kraes, yumi mas lego kros mo fasin blong no laekem man we oli stap yusum taem oli stap toktok raon o talemaot long klia ples ol joes blong politik long ol defren ples.

Pikja
Toktok Antap long Hil

Hemia wan long tijing blong Sevya we yumi save gud, be i wan we yumi no stap praktisim tumas:

“Yufala i harem finis we ol tija oli talem bifo se, ‘Yu mas lavem ol man we oli stap raonabaot long yu, be yu mas agensem ol enemi blong yu.’

“ Be mi mi talem long yufala, se yufala i mas lavem ol enemi blong yufala, mo yufala i mas prea from olgeta we oli stap mekem i nogud tumas long yufala.” (Matiu 5:43–44).1

Blong plante jeneresen, oli bin tijim Ol Man Jiu se oli no mas laekem nating ol enemi blong olgeta, mo oli bin stap safa taem oli bin stap anda long rul mo ol rabis fasin blong Ol Man Rom. Yet, Jisas i bin tijim olgeta blong oli mas “lavem ol enemi blong olgeta” mo “mekem gud long olgeta we oli no laekem olgeta.”

Pikja
Jisas i stap tij long Ol Amerika

Iven long taem blong yumi tedei, i gat ol defren kaen tijing long saed blong ol praevet rilesensip mo hemia blong politik. Be stil, hemia i wanem Sevya blong yumi i givim oda long yumi blong mekem. Insaed long Buk blong Momon yumi ridim: “From i tru, i tru mi talem long yufala, hem we i gat spirit blong raorao i no blong mi, be hem i blong devel, we i papa blong raorao, mo hem i tantanem hat blong ol man blong raorao wetem kros, wan wetem narawan” (3 Nifae 11:29).

Blong lavem ol enemi blong yumi mo olgeta we oli agensem yumi, hem i no isi. “Plante long yumi i no kasem mak ia blong gat lav mo sore mo fogivnes,” Presiden Hinckley i talem, mo i ademap, “i nidim disiplin blong yuwan we i bigwan bitim hemia we yumi save gat.”2 Be kaen wei ia blong lavem man i mas impoten, from se i pat blong tufala stamba komanmen ia blong “lavem Hae God blong yu” mo blong “lavem ol man we i stap raonabaot long yu, … olsem we yu stap mekem i gud long yu” (Matiu 22:37, 39). Bae i mas posibol olsem from Hem i tijim: “Askem, mo bae God i givim long yu; lukaotem mo bambae yu faenem” (Matiu 7:7).3

?Hao nao bae yumi kipim ol tabu komanmen ia long wan wol we yumi mas stap folem tu ol loa blong ol man? Laki, yumi gat tijing mo eksampol blong Sevya blong save hao blong mekem balens wetem ol loa blong Hem we oli no save finis mo ol praktis blong ol loa we man i mekem. Taem we ol enemi oli lukaotem blong trikim Hem wetem wan kwestin se bae Ol Man Jiu oli mas pem takis i go long Rom o no, Hem i poenemaot pikja blong Sisa long koen blong ol mane ia mo talem: “Oraet, samting we i blong Sisa, yufala i givimbak long Sisa. Mo samting we i blong God, yufala i givimbak long God” (Luk 20:25).4

Pikja
Givim long Sisa

From hemia, yumi mas folem ol loa blong ol man (givimbak long Sisa) blong stap laef long pis anda long atoriti blong gavman, mo tu, yumi mas folem ol loa blong God blong save kasem tabu ples blong yumi. Be hao blong mekem hemia—speseli hao bae yumi lanem blong lavem olgeta we oli kam agens yumi mo olgeta enemi blong yumi?

Tijing blong Sevya we i “blong no toktok wetem kros” i wan fas gudfala step. Devel i papa blong raorao, mo hem i hem nao we i stiarem ol man blong oli toktok wetem kros. Hem i promotem se bae i gat nogud filing long medel blong ol man mo long medel blong ol grup tu. Presiden Thomas S. Monson i tijim se fasin blong kros, i “tul blong Setan,” from se “blong stap kros, i blong folem tingting blong Setan. I no gat wan i save mekem yumi kros. Hem i joes blong yumi .”5 Kros i rod i go long fasin blong seraotem man mo gat nogud filing. Yumi muv i go fored blong lavem olgeta we oli agensem yumi taem yumi ronwe long kros mo holemtaet yumi blong mekem nogud samting long olgeta we yumi no agri wetem olgeta. Bae i help tu sapos yumi wantem blong lan aot long olgeta.

Long ol wei ia blong developem paoa blong lavem ol narawan, i simpol wei ia we oli tokbaot long wan miusik plei blong bifo. Taem yumi stap traem blong andastanem mo hao yumi joen long wan pipol we i gat defren kalja, yumi sapos blong traem blong save olgeta. Long plante situesen, nogud tingting, o iven, fasin blong no laekem man i go lus mo i gat frensip, o iven, lav, taem we fasin blong toktok wetem man i mekem se man i andastanem olgeta mo i gat respek long wanwan long olgeta.6

Wan help we i bigwan moa blong stap lanem blong lavem olgeta we oli agensem yumi mo ol enemi blong yumi, i blong lukaotem mo andastanem paoa blong lav. Hemia trifala tijing blong profet long saed ia.

Profet Josef Smit i bin tijim se: “hem i wan ona we i hang long taem, we lav i givim lav. Bae yumi givim plante lav—soem kaen fasin blong yumi long evri man.”7

Presiden Howod W. Hanta i tijim: “Wol ia we yumi stap laef long hem, bae i kasem fulap samting sapos ol man mo ol woman evri ples bae oli gat mo soem klin lav ia blong Kraes, we i kaen fasin, fasin blong no stap flas, mo stap daon. Hem i no wantem samting blong narawan o hae tingting. … I no lukaotem blong gat samting i kambak. … I no gat ples blong folem nogud grup, no laekem man, o mekem vaelens. … Hem i leftemap tingting blong ol defren pipol blong oli stap laef tugeta long lav blong Ol Kristin Man, i nomata long bilif, kala blong skin, hamas mane o kalja.”8

Mo Presiden Russell M. Nelson i askem strong long yumi blong “mekem sekol blong lav blong yumi i kam bigwan moa, i tekem ful famli blong ol man.”9

Wan stamba pat blong lavem ol enemi blong yumi i blong givimbak long Sisa taem yumi obei ol loa blong ol defren kantri blong yumi. I nomata se ol tijing blong Jisas oli blong jenisim laef, Hem i no tijim fasin blong agens o blong brekem loa. Hem i bin tijim wan wei we i moa gud. Revelesen blong tedei i tijim sem samting:

“Man i no mas brekem ol loa blong kantri, from hem we i holem ol loa blong God i no nid blong brekem ol loa blong kantri.

“Taswe, yufala i mas folem rul blong gavman we i stap” (Doktrin mo Ol Kavenan 58:21–22).

Mo toktok blong bilif blong yumi, we profet Josef Smit i bin raetem afta we ol fasfala Sent oli bin safa plante agens aot long ol loa mo ol man blong gavman blong Misuri, i talem: “Mifala i biliv we mifala i mas obei long ol king, ol presiden, ol lida, mo ol jaj, blong folem, givim ona, mo sapotem loa” (Ol Toktok blong Bilif 1:12).

Be hemia i no minim se yumi agri se evri samting bae i hapen tru long paoa blong loa. Hem i minim se yumi obei long loa we i stap mo yusum ol rod blong putum pis blong mekem ol jenis long loa ia. Hem i minim tu se, wetem pis, yumi akseptem ol risal blong ol ileksen. Bae yumi no tekpat long ol nogud fasin blong mekem nogud man from we yumi no glad long wanem i kamaot.10 Long wan sosaeti we i sapotem dimokrasi, yumi oltaem gat janis ia mo diuti blong stap strong, wetem pis, kasem nekis ileksen.

Tijing blong Sevya blong lavem ol enemi i blong yumi i stanap long ril samting ia, we i, evri man mo woman long wol ia oli ol pikinini blong God. Prinsipol ia we i no save finis mo sam besik prinsipol blong loa, oli bin testem olgeta long ol protes long plante siti blong Amerika.

Pikja
Pis protes

Long wan taem we i go tumas, i luk se sam oli bin fogetem se Fas Jenis long Konstitusen blong Yunaeted Stet i meksua se i gat “raet blong ol pipol blong oli kam tugeta long pis, mo oli askem Gavman blong stretem wanem we i no stret.” Hemia nao rod we oli givim raet blong mekem ol pablik toksave mo lukluk nomo long ol samting we i no folem jastis insaed long ol loa mo fasin blong yusum loa. Mo i bin gat ol taem we i no bin gat jastis. Long ol aksen long pablik, mo long ol praevet fasin blong yumi, yumi bin gat fasin blong luk kala blong skin mo ol nara samting we i go wetem. Long wan atikol we hemwan i raetem, Revren Theresa A. Dear blong Nasonol Asosiesen blong Kala Pipol I Kam Antap (NAACP) i mekem yumi tingbaot se “fasin blong luk kala blong skin i stap fidim hem long fasin blong no laekem man, mekem man i nogud, no wantem save long man, mo fasin blong no toktok.”11 Olsem ol sitisen mo ol memba blong Jos Ia blong Jisas Kraes blong Ol Lata-dei Sent, yumi mas mekem gud moa blong rutumaot fasin blong luk kala blong skin.

Pikja
Raeot we i no folem loa

Long wan nara taem we i go tumas, wan smol namba blong ol pipol we oli tekpat mo sapota blong ol protes ia, mo ol aksen afta we i no folem loa, i luk se oli fogetem se ol protes ia we Konstitusen i protektem, oli ol pis protes. Ol man we oli protes o agens, oli no gat raet blong prapa spolem gud samting, brekem samting, o stilim propeti, o blong ting nating long ol paoa blong polis blong gavman, we i folem loa. Konstitusen mo ol loa, insaed i no gat eni invitesen blong mekem faet blong agens. Yumi evriwan—polis, man blong protes, sapota, mo man we i lukluk—yumi mas andastanem ol limit blong raet blong yumi mo hamas diuti blong yumi i impoten blong stap insaed long ol baondri blong loa we i stap. Ebraham Linkon i talem i stret: “i no gat wan samting we oli save stretem folem jastis we i inaf blong man i stretem nomo taem i tekem loa long han blong hem.”12 Kaen fasin blong stretem samting long fasin blong tekem loa long han blong yuwan, i rod we i no folem loa. Hemia i fasin blong agens long loa, wan sistem we i no gat gud paoa blong gavman o polis, we i daonem man be i no protektem ol raet blong wanwan man mo woman.

Wan risen we ol las protes long Yunaeted Stet oli go tumas, i mekem man i sek, mo i tingting se ol fasin blong no laekem man o no folem loa olsem long medel blong ol defren grup blong ol pipol mo ol nara grup long ol nara nesen, i we, oli no sapos blong filim olsem insaed long Yunaeted Stet. Kantri ia, i mas gud moa i bitim ol narawan long faet blong hem blong katemaot fasin blong agensem ol pipol folem kala blong skin, i no agensem ol Blak Ameriken nomo, we oli soemaot moa olgeta long ol las protes, be tu, agensem Ol Man Latino, Ol Man Esia mo ol nara grup blong pipol. Histri blong kantri ia blong agensem ol pipol folem kala blong skin, i no wan hapi histri mo yumi mas kam gud moa.

Pikja
Elis Aelan
Pikja
Ol pipol we oli kam insaed mo stap long kantri

Yunaeted Stet ia, ol man nara ples oli kam stanemap, we oli gat ol defren sitisensip mo oli kam long defren ples. Stamba tingting blong mekem evriwan i kam wan i no blong stanemap wan relijin nomo, o mekem ol defren kalja o traeb blong ol olfala kantri oli gogohed. Jeneresen we i stanemap Amerika oli lukaot blong oli kam wan tru long wan niu konstitusen mo loa. Hemia i no blong talem se ol pepa blong bifo, o andastaning blong olgeta bifo i stret evriwan. Histri blong ol fasfala tu handred yia blong Yunaeted Stet i soem se i gat nid blong kam gud moa, olsem raet blong ol woman blong vot, mo speseli, katemaot fasin blong stap slef, mo i tekem tu ol loa blong meksua se olgeta we oli bin stap olsem slef bae oli gat ol semfala raet mo situesen blong fridom.

Tufala studen blong Yale Yunivesiti oli mekem yumi tingbaot se:

“Nomata hem i gat plante samting i no stret, be Yunaeted Stet hemwan nomo i gat ol tul blong yunaetem wan sosaeti we i defdefren mo i seraot. …

“ … Ol sitisen blong hem oli no nidim blong jusum wan nasonal aedentiti mo defren kalja. Ol Man Amerika oli save gat tugeta. Be ki, hem i blong stap tru long konstitusen. Yumi mas stap wan from mo tru long Konstitusen, i nomata wanem aedia o tingting yumi no agri long hem.13

Plante yia i pas, wan Britis sekretari i givim bigfala kaonsel ia long wan toktok storian insaed long Haos blong Ol Komon: “Yumi no gat ol man we oli joenem yumi we oli no save finis, be yumi gat ol enemi we oli gogohed blong stap. Ol intres blong yumi oli blong taem we i no save finis mo oli gogohed, mo ol intres ia, hem i diuti blong yumi blong mekem i kamtru.”14

Hem i wan gud tingting blong laef ia blong folem ol intres we “oli no save finis mo oli gogohed.” Antap long hemia, doktrin blong Jos blong Lod i stap tijim yumi se ol intres we oli no save finis we oli sapos blong lidim yumi, wetem olgeta blong politik, oli ol tijing blong Sevya blong yumi we i givim insperesen long Konstitusen blong Yunaeted Stet mo ol stamba loa blong plante long ol kantri blong yumi. Stap tru blong ol loa we i stanap— no tru long ol “man we oli joen long yumi” we oltaem oli stap blong sot taem—hemia i bes wei blong lavem olgeta we oli agensem yumi mo ol enemi blong yumi, taem yumi stap lukaotem yuniti ia wetem ol defren fasin blong yumi.

Blong save se yumi evriwan, yumi ol pikinini blong God, i givim yumi wan tabu visen blong hamas evri narawan oli impoten, mo blong wantem mo gat paoa blong girap i go bitim fasin blong no gat jastis mo luk nogud long man from kala blong skin blong hem. Ova long plante yia blong stap long ol defren stet krosem nesen ia, Lod i bin tijim mi se hem i posibol blong stap obei mo blong stap lukaot blong mekem ol loa blong nesen ia oli kam gud moa, be tu, blong lavem olgeta we oli agensem yumi mo ol enemi blong yumi. Hemia i no isi. Be hem i wan promes we i kam wetem tru help blong Lod blong yumi Jisas Kraes. Hem i givim oda ia blong lavem man, mo Hem i promesem help blong Hem taem yumi stap obei. Mi testifae se yumi gat lav ia mo daereksen we i kam long Papa blong yumi long Heven, mo long Lod Jisas Kraes. Long nem blong Jisas Kraes, amen.

Ol Not

  1. Luk tu long Luk 6:27–28, 30.

  2. Gordon B. Hinckley, “The Healing Power of Christ,” Ensign, Nov. 1988, 59; luk tu long Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 230.

  3. Luk tu long Doktrin mo Ol Kavenan 6:5.

  4. Luk tu long Matiu 22:21; Mak 12:17.

  5. Thomas S. Monson, “School Thy Feelings, O My Brother,” Liahona, Nov. 2009, 68.

  6. Luk long Becky and Bennett Borden, “Moving Closer: Loving as the Savior Did,” Ensign, Sept. 2020, 24–27.

  7. Joseph Smith, insaed long History of the Church, 5:517. Semmak, Martin Luther King Jr. (1929–68) i bin talem: “Blong givimbak vaelens wetem vaelens, bae i dabdabolem vaelens, i ademap moa bigfala tudak long wan naet we i no gat sta i saen finis. Tudak i no save ronemaot tudak; laet nomo i save mekem hemia. Fasin blong no laekem man nating i no save ronemaot sem fasin ia bakegen: be lav nomo i save mekem hemia (Where Do We Go from Here: Chaos or Community? [2010], 64–65).

  8. Teachings of Presidents of the Church: Howard W. Hunter (2015), 263.

  9. Russell M. Nelson, “Blessed Are the Peacemakers,” Liahona, Nov. 2002, 41; luk tu long Teachings of Russell M. Nelson (2018), 83.

  10. Luk long “A House Divided,” Economist, Sept. 5, 2020, 17–20.

  11. Theresa A. Dear, “America’s Tipping Point: 7 Ways to Dismantle Racism,” Deseret News, June 7, 2020, A1.

  12. Abraham Lincoln, toktok long taem blong Young Men’s Lyceum, Springfield, Illinois, Jan. 27, 1838, insaed long John Bartlett, Bartlett’s Familiar Quotations, 18th ed. (2012), 444.

  13. Amy Chua and Jed Rubenfeld, “The Threat of Tribalism,” Atlantic, Oct. 2018, 81, theatlantic.com.

  14. Henry John Temple, Viscount Palmerston, ol toktok we oli kamaot insaed long House of Commons, Mar. 1, 1848; insaed long Bartlett, Bartlett’s Familiar Quotations, 392; oli ademap italik.