Konafesi Aoao
O Se Taiala mo Faaaliga Faaletagata Lava Ia
Konafesi aoao ia Oketopa 2022


O Se Taiala mo Faaaliga Faaletagata Lava Ia

Tatou te manaomia ia malamalama i le taiala i totonu lea e galue ai le Agaga Paia. Pe a tatou galulue i totonu o lea taiala, e mafai e le Agaga Paia ona tatala mai malamalama’aga ofoofogiaa.

E pei o le toatele o outou, ua matua uunaia tele a’u e Elder Dieter F. Uchtdorf i le tele o tausaga. Ua faamalamalama e lena mea, masalo i se vaega, mea o le a ou talanoa atu ai.1 O lea la, ma ni faatoesega ia te ia …

O pailate o vaalele ua aoaoina lelei e felelei i totonu o malosiaga o a latou vaalele ma mulimuli i faatonuga mai i ē e faatonutonuina femalagaa’iga i le ea e faatatau i le alavaalele e faaaoga ma le alasopo e felelei ai i le ea. E faigofie lava le ta’uina, e galulue pailate i totonu o se taiala. E lē afaina po o le a lo latou atamamai ma le talenia, ua na’o le felelei lava i totonu o lenei taiala e mafai ai e pailate ona tatala ma le saogalemu le gafatia tele na’ua o se vaalele e ausia ai lana sini ofoofogia.

I se ala faapena, tatou te maua faaaliga faaletagata lava ia i totonu o se taiala. A uma le papatisoga, e tuuina mai ia i tatou se meaalofa mamalu ae ua masani ai, le meaalofa o le Agaga Paia.2 A o tatou tauivi ai e tumau i luga o le ala o feagaiga,3 “o le Agaga Paia … o le a faaali mai ia i [tatou] mea uma e tatau ona tatou faia.”4 Pe a tatou lē mautinoa pe lē to’afimalie, e mafai ona tatou ōle atu i le Atua mo se fesoasoani.5 Ua matuā’i manino lava le folafolaga a le Faaola: “Ōle atu, ona foaiina mai ai lea ia te outou; … auā ai se ōle atu e maua e ia.”6 Faatasi ai ma le fesoasoani a le Agaga Paia, e mafai ai ona tatou liua lo tatou natura paia i lo tatou taunuuga e faavavau.7

O le folafolaga o faaaliga patino e ala mai i le Agaga Paia e maofa le musuiaina, e matua pei lava o se vaalele o loo lele. Ma e pei foi o pailate vaalele, tatou te manaomia ia malamalama i le taiala i totonu lea e galue ai le Agaga Paia e tuuina mai faaaliga faaletagata lava ia. Pe a tatou galulue i totonu o lea taiala, e mafai e le Agaga Paia ona tatala mai malamalama’aga ofoofogia, taitaiga, ma le mafanafana. I fafo atu o lena taiala, po o le a lava lo tatou atamai po o le talenia, e mafai ona faaseseina i tatou ma lavevea ai ma mu.

E fatua’i e tusitusiga paia le uluai elemene o lenei taiala mo faaaliga faaletagata lava ia.8 O le taumafa i afioga a Keriso, e pei ona maua i tusitusiga paia, e faaosofia ai faaaliga faaletagata lava ia. Sa saunoa Elder Robert D. Hales: “A tatou mananao e talanoa i le Atua, tatou te tatalo. Ma a tatou mananao ia te Ia e fetalai mai ia i tatou, tatou te suesue i tusitusiga paia.”9

Ua aoao foi i tatou e tusitusiga paia i le auala e maua ai faaaliga faaletagata lava ia.10 Ma e tatou te ōle atu mo le mea sa’o ma le mea lelei11 ae le o mea e fete’ena’i ma le finagalo o le Atua.12 Tatou te lē “ōle atu ma le faalētatau,” i ni faamoemoega lē talafeagai e talosagaina ai ni mea mo na’o i tatou lava pe faamalie ai foi o tatou lava mana’oga.13 E sili atu i mea uma, ua poloaiina i tatou ia ōle atu i le Tama Faalelagi i le suafa o Iesu Keriso,14 ma talitonu o le a tatou mauaina.15

O le elemene lona lua o le taiala e faapea, ua na’o i tatou lava atoa ma vaega tatou te taitaia tatou te maua ai faaaliga faaletagata lava ia ae tatou te lē mauaina ni faaaliga mo isi tagata. I se isi faaupuga, tatou te felelei ese ma toe tulaueleele i la tatou ala vaalele ua tofia i ai. O le taua o le iloa lelei o ala vaalele [po o tiute] ua tofia i ai sa muai aoaoina i le talafaasolopito o le Toefuataiga. O Ailama Page, o se tasi o Molimau e Toavalu o le Tusi a Mamona, na faapea mai sa ia mauaina ni faaaliga mo le Ekalesia atoa. Sa faaseseina nisi o tagata o le Ekalesia ma faatosina-seseina.

I se tali mai, sa faaalia mai ai e le Alii e faapea “e leai se tasi e tofia na te mauaina poloaiga ma faaaliga i le ekalesia lenei, vagana ai laʼu auauna o Iosefa Samita … seia Ou tofia … se isi i lona tulaga.”16 O aoaoga faavae, poloaiga, ma faaaliga mo le Ekalesia o aiā tatau ia a le perofeta soifua, o lē na te mauaina ia mea mai le Alii o Iesu Keriso.17 O le ala vaalele lena a le perofeta.

I ni tausaga ua mavae, sa telefoni mai ai se tagata ia te a’u sa molia i le solitulafono. Sa ia ta’u mai ia te a’u e faapea sa faaalia ia te ia o loo tanumia se isi tusitusiga paia i lalo o le faavae o se fale na ia taumafai e ulufale i ai. Sa ia fai mai na te maua loa lea tusitusiga paia faaopoopo, na te iloa o le a ia mauaina le meaalofa o faaliliuga, e aumai ai le tusitusiga paia fou, ma toe mamanu ai le aoaoga faavae ma le itu e agai i ai le Ekalesia. Sa ou ta’u atu ia te ia e sese o ia, ae sa ia aioi mai ia te a’u e tatalo e uiga i lea mea. Sa ou ta’u atu ia te ia ou te lē tatalo. Sa amata ona ia fai maia upu mamafa ma tapē le telefoni.18

Sa lē manaomia ona ou tatalo fua e uiga i lenei talosaga mo le mafuaaga faigofie e tasi ae loloto: ua na’o le perofeta lava na te mauaina faaaliga mo le Ekalesia. O le a “feteenai ma le faatulagaga a le Atua”19 mo isi e mauaina ni faaaliga faapena, ia e na o le perofeta e anaina ia [tiute].

O faaaliga faaletagata lava ia e ā tagata taitoatasi ia. E mafai ona e mauaina faaaliga, mo se faataitaiga, e uiga i le mea e nofo ai, o le a le ala faalematata e mulimuli ai, pe o ai foi e faaipoipo i ai.20 E mafai e taitai o le Ekalesia ona aoao atu aoaoga faavae ma faasoa atu fautuaga musuia, ae o le tiutetauave mo nei faaiuga e taoto lea ia te oe lava ia. O lau faaaliga lena ia maua; o lau ala vaalele lena.

O se elemene lona tolu o le taiala e faapea, o faaaliga faaletagata lava ia o le a ogatusa lea ma poloaiga a le Atua atoa ai ma feagaiga ua tatou osia ma Ia. Mafaufau i se tatalo e ono faapenei: “Tama Faalelagi, e lē manaia sauniga Lotu. E mafai ona ou tapuai atu i Lau Afio i le Sapati i luga i atumauga po o luga o le matafaga? E mafai ona faanoi atu a’u mai le alu i le lotu ma ‘ai i le faamanatuga ae ia maua pea faamanuiaga folafolaina o le tausiga o le paia o le aso Sapati?”21 I se tali i se tatalo faapena, e mafai ona tatou faamoemoeina le tali a le Atua faapea: “Lo’u atalii e, ua uma ona ou faaali atu lo’u loto e faatatau i le aso Sapati.”

Pe a tatou ōle atu mo faaaliga e uiga i se mea lea ua uma ona aumai manino ai e le Atua le faatonuga, tatou te faatagaina i tatou lava e faauigasese o tatou lagona ma faalogo atu i mea tatou te mananao e faalogo i ai. Sa ta’u mai e se alii ia te a’u e uiga i ana tauiviga e faatumau le tulaga tautupe a lona aiga. Sa ia te ia le manatu e ave faagaoi tupe e fai ma vaifofo, sa tatalo e uiga i ai, ma lagona sa ia mauaina se faaaliga mautu e fai lena mea. Sa ou iloaina na faaseseina o ia ona sa ia saili i faaaliga e feteenai ma se poloaiga a le Atua. “Sa lapatai mai le Perofeta o Iosefa Samita, “E leai se manuaga sili atu o le fanau a tagata nai lo le aafia i se uunaiga a se agaga pepelo ina ua latou manatu ua latou maua le Agaga o le Atua”22

Atonu e ono faapea nisi sa solia e Nifae se poloaiga ina ua ia fasiotia Lapana. Peitai, o lenei tuusaunoaga e le feteenai ma le tulafono—le tulafono o faaaliga patino o le a ogatusa ma poloaiga a le Atua. E leai se faamalamalamaga faigofie o lenei vaega e faamalieina atoatoa, ae se’i ou faamamafa atua nisi o itu. O le mea na tupu sa le’i amata i le ōle atu o Nifae pe mafai ona ia fasiotia Lapana. E le o se mea sa ia manao e fai. O le fasiotiga o Lapana sa lē mo se mea e manuia ai Nifae lava ia ae ia maua ai tusitusiga paia mo se malo i le lumanai ma se nuu o le feagaiga. Ma sa mautinoa lava e Nifae o se faaaliga—o le mea moni, i lenei tulaga, o se poloaiga mai le Atua.23

O le elemene lona fa o le taiala, o le iloaina lea o mea ua uma ona faaalia e le Atua ia te oe lava ia, a o tatala atu lou loto i nisi faaaliga mai ia te Ia. Afai e tali mai le Atua i se fesili ae le suia ai tulaga, aisea o le a tatou faamoemoeina ai le tali ina ia ese? Sa tautevateva Iosefa Samita i lenei tulaga faigata i le 1828. Na uma ona faaliliu le uluai vaega o le Tusi a Mamona ae talosaga Matini Harisi, o se faisaofaga ma se uluai tusiupu, i a Iosefa mo se faatagaga e ave ai itulau ua faaliliuina ma faaali atu i lona toalua. I le lē mautonu ai i le mea e fai, sa tatalo ai Iosefa mo se taitaiga. Sa ta’u atu e le Alii ia te ia e ‘aua ne’i faatagaina Matini e ave ia itulau.

Sa talosaga Matini ia Iosefa e toe ōle atu i le Atua. Na toe faia e Iosefa, ma e le o se mea e te’i ai, o le tali lava e tasi. Ae sa toe aioi atu Matini ia Iosefa i le taimi lona tolu ma toe ōle atu ai Iosefa. O le taimi lea sa le’i fetalai mai ai le Atua leai. Ae, sa peisea’i na fetalai mai le Atua, “Iosefa, ua e iloa lava O’u lagona e uiga i lenei mea, ae ua i ai lau faitalia e filifili ai.” I lona lagona ai o le tuusa’oloto mai le saisaitiaina, sa tonu ai ia Iosefa e faataga Matini e ave itulau e 116 o tusitusiga ma faaali atu i ni nai tagata o le aiga. Sa leiloloa itulau na faaliliuina ma sa le’i toe maua lava. Sa matua’i a’oa’iina e le Alii ia Iosefa.24

Sa aoao ai e Iosefa e pei ona aoao mai le perofeta o Iakopo o le Tusi a Mamona: “Aua le saili e fautuaina le Alii, a ia talia fautuaga mai lona aao. Aua … ua fautua mai o ia i le poto.”25 Sa lapata’i mai Iakopo e tutupu mea lē manuia pe a tatou ōle atu mo mea e lē tatau ona tatou ōle atu ai. Sa ia valo’ia o le a saili tagata i Ierusalema “mo mea sa lē mafai ona latou malamalama i ai,” vaai “i tala atu o le faailoga,” ma lē vaaia atoatoa ai i le Faaola o le lalolagi.26 Sa latou tautevateva ona sa latou ōle atu mo mea o le a latou lē [malamalama] ma lē mafai ona malamalama i ai.

Afai ua tatou mauaina se faaaliga patino mo o tatou tulaga ma e le’i suia ai lava tulaga, ua uma la ona tali mai le Atua la tatou fesili.27 Mo se faataitaiga, tatou te ole atu pea lava pea i nisi taimi mo le faamautinoaga ua faamagaloina i tatou. Afai ua tatou salamo, faatumulia i le olioli ma le filemu o le mafaufau, ma mauaina le faamagaloga o a tatou agasala, tatou te le manaomia ona toe ole atu ae e mafai ona tatou faalagolago i le tali a le Atua ua uma ona tuuina mai.28

E tusa lava pe tatou te faalagolago i tali muamua a le Atua, e manaomia ona tatala o tatou loto i nisi faaaliga patino. Aua a mavae lena, e ausia ni nai nofoaga o le olaga e ala i se vaalele e malolo. E tatau ona tatou iloa o faaaliga faaletagata lava ia e mafai ona mauaina i “lea fuaitau i luga o lea fuaitau, ma lea “mataupu i luga o lea mataupu,”29 lea e mafai ma e tele ina faaopoopo i ai le taitaiga ua faaalia mai.30

O elemene o le taiala mo faaaliga faaletagata lava ia e fesopoa’i ma faamalosia faatasi. Ae i totonu o lena taiala, e mafai ai ma o le a faaali mai ai e le Agaga Paia mea uma tatou te manaomia e fetuleni atu ai ma faatumauina le malosiaga i luga o le ala o feagaiga. O lea e mafai ai ona faamanuiaina i tatou i le mana o Iesu Keriso ia avea ma tagata ua finagalo le Tama Faalelagi e avea ai i tatou. Ou te valaaulia oe ia maua le talitonuga e maua ai faaaliga patino mo oe lava ia, malamalama i mea ua faaalia mai e le Atua, e ogatusa ma tusitusiga paia ma poloaiga ua Ia tuu mai e ala mai i Ana perofeta tofia, ma i totonu o lau oe lava ia matafaioi ma le faitalia. Ou te iloa e mafai ma o le a faaali atu e le Agaga Paia ia te outou mea uma e tatau ona outou faia.31 I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. E faaaoga pea ma le mataalia e Elder Dieter F. Uchtdorf talafaatusa e faatatau i vaalele e aoao mai ai ni mataupu faavae taua o le talalelei. Mo se faataitaiga, talu ai nei sa ia faafesootaia lisi o mea e fai e le pailate a o le’i alu se malaga a se vaalele i le aoao atu e pei o le Faaola i le “A Teacher’s Checklist” ([broadcast for teachers, June 12, 2022], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org).

  2. O le Agaga Paia o le sui lona tolu o le Aiga Atua, e tele ina faasino i ai o le Agaga po o le Agaga o le Atua, ma faatinoina matafaioi taua i le ata o le faaolataga. E molimau mai o ia i le Tama ma le Alo, faaali mai le moni o mea uma, faapaiaina i latou o e ua salamo ma papatisoina, ma o le Agaga Paia o Folafolaga (tagai i le Taiala i Tusitusiga, “Agaga Paia,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

  3. Tagai i le 2 Nifae 31:19– 21; Mosaea 4:8. E leai se isi lava ala e “mafai ona faaolaina ai [i tatou] i le malo o le Atua.” O le moomoo i se isi ala o le a le fatu ai se isi ala e ese ai.

  4. 2 Nifae 32:5; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:43–44.

  5. Tagai i le 2 Nifae 32:4; Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 93–96.

  6. Mataio 7:7–8.

  7. Tagai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”; “Autu a Tamaitai Talavou”; Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 27.0; 27.2, ChurchofJesusChrist.org.

  8. Tagai i le 2 Nifae 32:3.

  9. Robert D. Hales, “Tusitusiga Paia: O Le Mana o le Atua i lo Tatou Faaolataga,” Liahona, Nov. 2006, 26–27.

  10. Ua aoao mai tusitusiga paia e faapea o le siufofoga o le Agaga Paia e mālū ma filemu, e pei o se musumusu—e lē leotele pe pisapisaō; e faigofie, filemu, ma manino; e mafai ona tuia ma mu; e aafia ai uma le mafaufau ma le loto; na te aumaia le filemu, olioli, ma le faamoemoe—ae le o le fefe, atuatuvale, ma le popole; na te valaaulia i tatou ia fai le lelei—ae le o le leaga; ma e faamalamalamaina ma suamalie—ae le o le faalilolilo. Tagai i le 1 Tupu 19:11–12; Ominaei 1:25; Alema 32:28; Helamana 5:30–33; 3 Nifae 11:3; Moronae 7:16–17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22–24; 8:2–3; 9:8–9; 11:12–14; 85:6; Boyd K. Packer, “The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 51–56; Russell M. Nelson, “Faalogo ia te Ia,” Liahona, Me 2020, 88–92; Russell M. Nelson, “Opomau le Lumanai i le Faatuatua,” Liahona, Nov. 2020, 73–76; Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” 93–96.

  11. Tagai i le 3 Nifae 18:20; Moronae 7:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:64–65.

  12. Tagai i le Helamana 10:5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:30.

  13. Iakopo 4:3; tagai i le Iakopo 4:3, New International Version; 2 Nephi 4:35; Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:10; 46:7; 88:64–65.

  14. Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:64–65; O Le Taiala i Tusitusiga Paia, “Tatalo,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  15. Tagai i le 3 Nifae 18:20; Moronae 7:26.

  16. Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:2, 7.

  17. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:4–5.

  18. O le mea e lelei ai, sa faia ni fetuunaiga mo ia e maua ai le fesoasoani ma togafitiga sa ia manaomia moni.

  19. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 197.

  20. See Thomas S. Monson, “Whom Shall I Marry?,” New Era, Oct. 2004, 4.

  21. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–16.

  22. Joseph Smith, in Times and Seasons, Apr. 1, 1842, 744, josephsmithpapers.org.

  23. E tele ina suia, fetuunai, pe faia foi e le Alii ni tuusaunoaga i Ana poloaiga ua faaalia mai, ae o nei mea e faia e ala mai i faaaliga faaperofeta ae le o faaaliga faaletagata lava ia. O faaaliga faaperofeta e oo mai e ala mai i perofeta a le Atua ua tofia ma le tatau ai e tusa ma le poto ma le malamalama o le Atua. O nei tuusaunoaga e aofia ai le faaaliga a le Alii ia Mose ma Iosua ina ia fasiotia i latou uma na nofoia le nuu o Kanana e ui i Lana poloaiga “Aua e te fasioti tagata” (Esoto 20:13). E mafai ma o le a faafouina e le Alii e ala mai i Lana perofeta Ana poloaiga mo Ona faamoemoega. Peitai, e le o saoloto i tatou, e ala i ni faaaliga faaletagata lava ia e suia pe le amanaia ia poloaiga mautu ua faaalia mai e le Atua i Lana Ekalesia e ala mai i le perofeta.

    Tagai i le 1 Nifae 4:12–18; mo se talanoaga atoa, tagai i le Joseph Spencer, 1st Nephi: A Brief Theological Introduction (2020) 66–80.

  24. Mo se tala atoa e uiga i itulau e 116, tagai i le Au Paia: O Le Tala e uiga i le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai,, vol. 1, O Le Tagāvai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), 44–53; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:5–15; 10:1–5.

  25. Iakopo 4:10.

  26. Tagai i le Iakopo 4:14–16.

  27. Na aoao mai Iosefa Samita, “Tatou te le ole atu lava i le aao o le Atua mo na o se faaaliga faapitoa i le tulaga o le leai o se faaaliga na i ai muamua e fetaui ma le tulaga” (i le History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume A-1, 286–87, josephsmithpapers.org).

  28. Tagai i le Mosaea 4:3. Pe a faaauau pea ona tatou lagonaina le tausalaina ma le salamo ina ua mavae se salamo faamaoni ma le loto i ai, e masani lava ona o le le lava o le faatuatua ia Iesu Keriso ma i Lona gafatia e faamagalo ma faamaloloina atoatoa i tatou. O nisi taimi tatou te talitonu ai o le faamagaloga e mo isi ae e le faatatau atoatoa ia i tatou. O lena mea o le le lava o le faatuatua i mea e mafai ona ausia e le Faaola ona o Lana Togiola e le iu.

  29. Tagai i le Isaia 28:10; 2 Nifae 28:30; David A. Bednar, “Line upon Line, Precept upon Precept,” New Era, Sept. 2010, 3–7.

  30. Ae afai e le’i avatua lava e le Atua ia te oe se faaaliga, ia ōle pea. E pei ona aoao mai Elder Richard G. Scott: “Agai i luma ma le fatuatua. … Afai o loo e ola amiotonu ma o loo e faatinoina ma le faatuatua, o le a le tuuina lava oe e le Atua e te alu mamao ese atu e aunoa ma se uunaiga lapata’i pe afai ua e faia le faaiuga sese” (“Faaaogaina o le Meaalofa Faalelagi o le Tatalo,” Liahona, Me 2007, 10).

  31. Tagai i le 2 Nifae 32:5.