2008
Ou te Manatua Iosefa
Tesema 2008


Ou te Manatua Iosefa

E toatele i latou na iloa le Perofeta o Iosefa Samita sa tusia e uiga i o latou aafiaga faatasi ma ia. O nisi nei o na tala o loo auina atu faatasi ma galuega o faatufugaga o loo faaalia ai le Perofeta. O nisi tala na tusia i taimi na latalata i le mea na tupu e pei ona faaalia i le faatufugaga ae o isi o ni taimi ua leva mulimuli ane, ae o loo aumaia uma ai ni vaaiga i lona olaga o se tagata ma o se perofeta a le Atua.

Fai mai Jesse N. Smith, o le tausoga o le Perofeta: “O [Iosefa Samita na] le mafaatusalia le avea o ia o le tagata sili ona faapei o le Atua ua ou vaai i ai. … Ou te iloa o lona natura e le mafai ona ia pepelo pe taufaalata, ae ua ia te ia se agalelei silisili ona maoae ma le tamalii o ona uiga. O taimi uma lava ou te i ai faatasi ma ia na ou lagonaina lava e mafai ona ati lana vaai ia te au i ou lagona ma manatu. Ou te iloa e moni uma lava mea ua faamatalaina ai o ia.”1

Iosefa Samita, na saunia e William Whitaker, © Deseret Morning News, e le mafai ona kopiina

O Lau Auauna o Iosefa, na saunia e Liz Lemon Swindle, Foundation Arts, e le mafai ona kopiina

Taumatau: na tusia e Emmeline Blanche Wells: “I le Perofeta o Iosefa Samita, ou te talitonu na ou matauina le mana faaleagaga maoae na aumaia le olioli ma le mafanafana i le Au Paia. … O le mana o le Atua na i luga ia te ia i se maualuga lea na i ai i le tele o tulaga na foliga e liua o ia. … O le mamalu o ona foliga na le mafaamatalaina.”2

Iosefa i le Togavao, na saunia e A. D. Shaw, mai faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito ma Faatufugaga a le Ekalesia

Tauagavale mamao: O se togalaau sa masani ona avea ma nofoaga mo le Perofeta e talanoa atu ai i le Au Paia o Aso e Gata Ai Na faamatalaina e Amasa Potter: “Ou te manatuaina le tulai o le Perofeta e lauga atu i se faapotopotoga tele i le togalaau i le itu i sisifo o le Malumalu i Navu. … Na faapea mai Iosefa o tagata taitoatasi o le Au Paia e i ai se mea foaifua [faaleagaga], ma e ala i le ola i se olaga amiotonu, ma le tatalo ia maua, o le a faaalia ai ia te ia e le Agaga Paia.”3

O Iosefa Samita ua Aoaiina Leoleo i le Falepuipui i Richmond, na saunia e Sam Lawlor

Tauagavale: Na tusia e Parley P. Pratt e uiga i se taimi na faapagotaina ai le Perofeta o Iosefa Samita ma isi i le falepuipui i Richmond, Misuri. Na leva ona latou faalogologo i gagana lauvavale ma le eleelea a leoleo. “Na faafuasei ona tu ae [Iosefa] i luga, ma tautala atu i le leo o le faititili, e pei o le leo o se leona taanoa, ma fai atu, e latalata i lou manatuaina, upu nei:

“‘FILEMU. … I le suafa o Iesu Keriso ou te vavao ia te outou, ma faatonuina outou ina ia filemu.’ …

“O leoleo ua gatete … ma aioi mai mo lana faamagaloga, ma tumau ai i le filemu.”4

Fugalaau mo se Tamaitai, na saunia e Liz Lemon Swindle, Foundation Arts, e le mafai ona kopiina

Luga: Na tusia e Mercy R. Thompson e uiga i le Perofeta, “A o matou tietie atu faatasi ma ia ma lona faletua o Ema i le la taavale solofanua, na ou vaaia o ia ua oso ese mai le taavale solofanua ma tau mai ni fugalaau o le togavao mo lau tama teine laitiiti.”5

Au Uso, na saunia e Liz Lemon Swindle, Foundation Arts, e le mafai ona kopiina

Ata faaopoopo i luga: O le ata vali lenei ua faaalia ai Ailama ma Iosefa Samita o [taaalo] tautoso i laau. Na tusia e Mosiah L. Hancock, “Na ofo mai Uso Iosefa e tauva i le taaloga toso laau ma soo se tasi—ma na ia tosoina uma lava taitoatasi i latou i luga.”6

Iosefa o loo Faapotopotoina le Faapotopotoga a Navu, na saunia e C. C. A. Christensen, mai faaaloaloga a le Falemataaga o Faatufugaga a le Brigham Young University

Tauagavale: Na tusia e Eunice Billings Snow: “Na ou vaaia le ‘Faapotopotoga a Navu’ o solo faatasi atu ma le Perofeta, … ma lona faletua o Ema Hale Smith, o tietie i solofanua i le pito i luma o le vaegaau. … O [Iosefa] e paepae, ae o [Ema] e enaena, i o laua laei tietie solofanua mananaia. O ia [Iosefa] i ona laei o le militeli, ae o ia [Ema] i lona laei tietie solofanua e faamau auro. … O lana solofanua e sili ona fiafia e tietie ai na igoa ia Charlie, o se solofanua tele lanuuliuli.”7

Iosefa Samita o loo Faauuina Parley P. Pratt e avea ma se Aposetolo, na saunia e Walter Rane, © 2002 IRI

Taumatau: Na faamatalaina e Parley P. Pratt, “I le aso 21 o Fepuari, 1835, na ou faia ai le tautoga ma le feagaiga o le avea ma se aposetolo, ma sa vaetofiaina au i se sauniga ma faauuina au i lena tofiga; ma o se tasi o lena korama i lalo o aao o Iosefa Samita, Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera.”8

Na Faagutu e le Perofeta Lana Solofanua, O Lana Toe Tepa Tasi i Fair Nauvoo, na saunia e Harold Hopkinson, e le mafai ona kopiina

Lalo: Na tusia e Lucy Walker Kimball: “Na ia iloaina lelei lava … e tatau ona ia ositaulagaina lona ola mo mataupu faavae na faaali mai e le Atua e ala mai ia te ia. … Na masani ona ou faalogo ia te ia o faapea mai, na te iloaina lava e faamauina lana molimau i lona toto.”9

Faamatalaga

  1. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (kosi aoao a le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa, 2007), 532.

  2. Aoaoga: Iosefa Samita, 535.

  3. Aoaoga: Iosefa Samita, 124.

  4. Aoaoga: Iosefa Samita, 375.

  5. Mercy R. Thompson, “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Iulai 1892, 399.

  6. Aoaoga: Iosefa Samita, 461.

  7. Eunice Billings Snow, “A Sketch of the Life of Eunice Billings Snow,” Woman’s Exponent, Sete. 1910, 22.

  8. Parley P. Pratt, Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), 95.

  9. Lucy Walker Kimball, “Lucy Walker Kimball (Autobiography),” Woman’s Exponent, Nov. 1910, 34.