2010
Manatuʻi Ko Hai Koe!
Mē 2010


Manatuʻi Ko Hai Koe!

ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻe toe fakaʻofoʻofa ange ka ko ha finemui ʻoku malama hono fofongá ʻi he maama ʻo e Laumālié, ʻoku loto falala pea loto-toʻa ko ‘ene moʻui angamaʻá.

ʻĪmisi
Elaine S. Dalton

Ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia.1 ʻOku ou houngaʻia mo loto fakatōkilalo ʻi heʻeku ʻi heni ʻi homou haʻohaʻongá. Kuo tāpuekina au ʻe he ʻEikí ʻaki ha māhino taʻe toe veiveiua ko hai koe pea mo e ʻuhinga ʻokú ke ʻi he māmaní ai ʻi he kuonga ko ʻení. ʻOku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate koe pea ʻoku ou ʻilo ʻokú ke ʻofa ʻiate Ia. ʻOku hā ia ʻi ho fofongá, ʻi ho ʻulungāangá, ʻi hoʻo holi ke fili ki he totonú pea mo hoʻo tukupā ke hokohoko atu hoʻo moʻui angamaʻa mo haohaoá.

Kuo tau feʻinasiʻaki fakataha ʻi ha ngaahi mōmeniti fakalaumālie fakalata moʻoni. Kuo tau fakahoko ʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻi he ngaahi kemí, ʻi he ngaahi falelotú mo e ngaahi faeasaití. Kuo fakamāfanaʻi kitautolu ʻe he mālohi ʻo ʻetau tuí. Kuo tau kaka ha ngaahi moʻunga pea tau tatala ha ngaahi fuka koula mei Palāsila ki Paunitifulu—ko e fakaʻilonga ʻo e līʻoa hotau lotó kotoa te tau moʻui angamaʻa mo moʻui tāú maʻu pē ke hū ki he temipalé. Kuo tau lotu, lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo malimali he ʻaho kotoa pē, pea tau ngāueʻi fakataha mo ʻetau ngaahi faʻeé, ngaahi kuí mo e kau takí, ʻa ʻetau Fakalakalaka Fakatāutahá. Ka ko e kamataʻanga pē ʻeni ʻo e fonongá!

Ko ha taimi fisifisimuʻa moʻoni ʻeni ke tau ʻi he māmaní ai pea hoko ko ha finemui. ʻOku kei tatau pē ʻetau visioné. Ke tau moʻui taau ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú pea maʻu mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Ko ʻetau taumuʻa taupotu tahá ia! Pea ʻe hokohoko atu ʻa ʻetau tataki ʻa e māmaní ʻi he [taumuʻa] ke foki ki he moʻui angamaʻá—ko ha foki ki he moʻui angamaʻa mo e tuʻunga fakaeangamaʻá. ʻE hokohoko atu ʻa ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá ke tau fetokoniʻaki ke tau “tuʻu … ʻi he ngaahi potu toputapú”2 pea maʻu, ʻiloʻi, mo falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻE hokohoko atu ʻetau lea ʻia Kalaisí, fiefia ʻia Kalaisí, ke lava ke tau takitaha ʻilo ʻa e tupuʻanga ʻa ia te tau lava ʻo maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá.3 ʻIo, pea ʻe hokohoko atu ʻa ʻetau tuʻu maʻú neongo e ngaahi matangi mālohi ʻe tō mai kiate kitautolú koeʻuhí ʻoku tau ʻilo mo fakamoʻoni “ ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke [tau] langa ai [hotau] makatuʻungá … , ko ha makatuʻunga kapau [te tau] langa ai ʻe ʻikai lava ke [tau] hinga.”4

Ko e akonaki ʻa e ʻEikí kia Sosiuá ko ʻene akonaki Ia kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni, ʻa ia ko e “toʻu tupu ʻo e hako fakaʻeiʻeiki”5 Ke ke mālohi koe peá ke lototoʻa; ʻoua naʻá ke manavahē, pea ʻoua naʻá ke puputuʻu: he ko [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻoku ʻiate koe ia ʻi he potu kotoa pē ʻokú ke ʻalu ki ai.”6 ʻOku ʻikai ke ke tuēnoa! Neongo ko e tokotaha Māmonga pe koe ʻe taha ʻi ho ʻapiakó pe ʻi ho ngaahi kaungāmeʻá ʻo aʻu pē ki ho fāmilí, ka ʻoku ʻikai ke ke tuenoa. ʻE lava ke ke falala ki he mālohi ʻo e ʻEikí. Hangē ko e lea ʻa Sosiua ki he kau ʻIsilelí, “Fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu: koeʻuhí ʻe fai ʻe [he ʻEikí] ʻapongipongi ʻa e ngaahi mana ʻiate kimoutolu.”7 Ko e ui ʻeni ʻa Sosiua ke nau foki ki he moʻui angamaʻá pea ko e ui tatau pē ʻoku fai mai kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní. He ʻikai lava ke tau fakahoko ʻa e ngāue kuo tuku mai mo teuteuʻi ke tau fakahokó, kae ʻoua kuo tau maʻu ʻa e ivi mo e loto-hangamālie ʻoku haʻu mei he moʻui angamaʻá.

Ko e kau finemui tui faivelenga ʻa kimoutolu. Naʻa mou haʻu mo hoʻomou tuí ki he māmaní. ʻOku akoʻi mai ʻe ʻAlamā naʻa mou fakahā ʻi he maama fakalaumālié ha “fuʻu tui lahi ʻaupito mo e ngaahi ngāue lelei.”8 Naʻa mou meʻatau ʻaki hoʻomou tuí mo e fakamoʻoní ke taukapoʻi e palani ne foaki mai ʻe he ʻOtuá. Naʻa mou ʻilo ne lelei ʻa e palaní pea naʻa mou ʻilo ʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻa ia naʻá Ne lea ʻakí—koeʻuhí naʻa mou ʻilo Ia! Naʻa mou tuʻu mo Ia pea naʻa mou loto-vēkeveke ki homou faingamālie ke omi ki he māmaní. Naʻa mou ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ke mou fakahokó. Naʻa mou ʻilo ʻe faingataʻa, ka naʻa mou fiemālie he ʻikai ngata pē ʻi hoʻomou aʻusia homou misiona fakalangí, ka te mou fakahoko foki mo ha liliu. Ko e “ngaahi laumālie kehe [ʻa kimoutolu] naʻe fakatatali ke [mou] toki haʻu ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá ke [mou] kau ʻi hono fokotuʻu ʻo e ngaahi makatuʻunga ʻo e fuʻu ngāue lahi ʻo e ngaahi ʻaho kimuí ni, ʻa ia naʻe kau ai ʻa hono langa ʻo e ngaahi temipalé, pea mo hono fai ʻi ai ʻo e ngaahi ouaú.”9

Pea ko ʻeni ʻoku mou ʻi heni ke fakahoko ʻa e meʻa naʻe tuku fakatatali mo teuteuʻi kimoutolu ke fakahokó. ʻI heʻeku vakai atu kiate kimoutolu he pōní, ʻoku ou fakakaukau pe naʻe hangē nai ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e kau tau kei talavou ʻa Hilimaní ko kimoutolú! Tā neʻineʻi ke fakalahi ʻe Sētane ʻa e mālohi ʻo ʻene ngaahi fakatauele ki homou sinó mo e angamaʻá. Te ne ikuna kapau te mou puputuʻu, lotosiʻi, fakahohaʻasi, fakatuotuai pe fakataʻeʻaongaʻi hoʻomou moʻui taau ke maʻu e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pe ke hū ki he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí.

ʻE kau finemui ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, manatuʻi ko hai kimoutolu! Ko e kakai fili kimoutolu. Ko e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo e ʻOtuá. He ʻikai lava ke mou hoko ko ha toʻu tangata ʻo ha kau finemui ʻoku fiemālie pē ke kau he laú. Kuo pau ke mou maʻu ʻa e loto-toʻa ke hā mākehe; ke tuʻu hake pea ulo atu, koeʻuhí ke hoko ʻa hoʻomou māmá ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá.”10 ʻE hanga ʻe he māmaní ʻo lohiakiʻi kimoutolu ʻo nau pehē ʻoku ʻikai ke mou mahuʻinga—ʻo pehē fakakuonga muʻa hoʻomou teuteú pea ʻikai ke mou ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi māmaní. ʻOku ui taʻetūkua mai ʻa e māmaní ʻi ha leʻo hohaʻa ke mou “fiefia,” “ ʻahiʻahiʻi ʻa e meʻa kotoa,” “aʻu ki ai ka mou fiefia.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá ʻoku fanafana atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakaafeʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ke “ ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e angamaʻá,” pea “liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní,” pea “pīkitai ki he ngaahi fuakava ʻa ia kuo [mou] faí.”11

Kuó u manako maʻu pe he talanoa ki he ʻalo ʻo e Tuʻi ko Lui XVI ʻo Falāniseé, he naʻá ne ʻilo taʻe toe veiveiua ko hai ia. ʻI heʻene kei talavoú naʻe kaihaʻasi ia ʻe ha kau tangata kovi pea nau toʻo ʻa e taloní mei heʻene tamaí ko e tuʻí. Naʻe ʻilo ʻe he kau tangata ko ʻení kapau te nau fakaʻauha hono tuʻunga fakaeangamaʻá he ʻikai toe ʻea ia ki he tāloní. Naʻe fakataueleʻi ia ʻi ha māhina ʻe ono, ʻaki ʻa e meʻa kovi kotoa pē ʻi he moʻuí ka naʻe ʻikai ke ne teitei tukulolo. Ne puputuʻu hono kau puke fakamālohí pea hili ʻa hono fakahoko ʻo e meʻa kovi kotoa pē naʻa nau fakakaukau ki aí, naʻa nau fehuʻi kiate ia pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú ne maʻu ai ha mālohi fakaeangamaʻa peheé. Naʻe mahinongofua ʻene talí. Naʻá ne pehē mai “he ʻikai te u lava ʻo fai ʻa ia ʻoku mou kolé koeʻuhí naʻe fanauʻi au ke u hoko ko e tuʻi.”12

Hangē ko e ʻalo ʻo e tuʻí, kuo mou taki taha maʻu ha tukufakaholo fakaʻeiʻeiki. ʻOku mou taki taha maʻu ha tukufakaholo fakalangi. “Ko e ngaahi ʻofefine fakaʻeiʻeiki moʻoni kimoutolu ʻo e Tamai Hēvaní.”13 Ne fāʻeleʻi kimoutolu ke mou hoko ko ha ngaahi kuini.

Lolotonga ʻeku ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, naʻá ku ako ai ʻa e ʻuhinga totonu ʻo ʻete hoko ko ha kuiní. Naʻe ʻomi ha faingamālie makehe kiate au mo ha kiʻi falukunga fānau ako toko siʻi ke mau feʻiloaki mo e pālofitá, ko Pālesiteni Tēvita O. Makei. Ne talamai ke u tui hoku kofu lelei tahá pea maau ki he fononga pongipongia he ʻaho ʻe tahá ki Hanisivila, ʻIutā ki he ʻapi ʻo e palōfitá. He ʻikai ngalo heʻeku moʻuí ʻa e meʻa ko ia ne u aʻusiá. ʻI he momeniti ne mau hū ai ki he ʻapí, naʻá ku ongoʻi ʻa e laumālie naʻá ne fakafonu ʻa e ʻapí. Naʻa mau haʻohaʻo takai he pālofitá ʻi hono loto falé. Ne tui ʻe Palesiteni Makei ha suti hinehina pea tangutu ʻa hono uaifí ʻi hono tafaʻakí. Naʻá ne kole ke mau haʻu taha taha ki muʻa ʻo fakamatala ange ha meʻa fekauʻaki mo kimautolu. ʻI heʻeku ʻunu atu ki muʻá naʻe mafao mai hono nimá ʻo puke hoku nimá, pea ʻi heʻeku fakamatala fekauʻaki mo ʻeku moʻuí mo hoku fāmilí naʻá ne sio fakamamaʻu ki hoku matá.

Hili ʻemau fakamatalá naʻá ne falala ki mui ʻi hono seá ʻo puke mai e nima hono uaifí peá ne pehē mai, “Kau finemui, ʻoku ou loto ke mou feʻiloaki mo hoku kuiní.” Ne tangutu ʻi hono tafaʻakí hono uaifí ko ʻEma Lei Makei. Neongo naʻe ʻikai ke ne tui ha kalauni taiamoni ngingila, pe tangutu ʻi ha taloni, ka naʻá ku ʻilo ko ha kuini moʻoni ia. Ko hono louʻulu hinehiná hono kalauní pea malama hono fofongá ʻo hangē ha siuelí. ʻI he talanoa ʻa Palesiteni mo Sisitā Makei fekauʻaki mo hona fāmilí mo ʻena moʻuí, ne hanga ʻe heʻena fepīkinimá ʻo fakahā mai ʻa e lahi fau ʻena feʻofaʻakí. Ne fotu fiefia mai hona fofongá. He ʻikai lava ke fakatau ʻa hono hoihoifuá. Ne maʻu ia mei ha ngaahi taʻu lahi ʻo e fekumi ki he ngaahi meʻaʻofa lelei tahá, ʻi heʻene ako ke potó, ʻi heʻene fekumi ki he ʻiló, ʻi he ako pea ʻi he tuí foki. ʻOku haʻu ia mei he ngaahi taʻu lahi ʻo e ngāue mālohi, ʻo e kātaki faivelenga ʻi he ngaahi ʻahiʻahí ʻaki ʻa e loto-fiefiá, fefalalaʻakí, ivi lahí mo e loto-toʻá. Ne haʻu ia mei he tauhi mateaki mo faivelenga ki hono husepānití, fāmilí mo e ʻEikí.

ʻI he ʻaho ko iá ʻi Hanisivila, ʻIutaá, ne fakamanatu ai kiate au ʻa hoku tufakanga fakalangí peá u ako ai ʻa ia ʻoku ou ui ko e “hoihoifua moʻoní”—ʻa e hoihoifua ʻoku malama mei he lotó. Ko e faʻahinga hoihoifua ʻoku ʻikai lava ʻo tā fakatātāʻi, tafa fakafaitoʻo pe fakatau mai. Ko e faʻahinga hoihoifua ʻoku ʻikai mātoʻo kapau ʻe fō. Ko ha hoihoifua fakalaumālie. ʻOku maʻu ʻa e hoihoifua moʻoní mei he moʻui angamaʻá. Ko e hoihoifua ia ʻo e moʻui loto-maʻá mo e tōʻonga moʻui angamaʻá. Ko e faʻahinga hoihoifua ia ʻokú ke sio ai ʻi he fofonga ʻo e kau fafine moʻui angamaʻa hangē ko homou faʻeé mo e kui fefiné. Ko e hoihoifua ia ʻoku maʻu ʻi he tui, fakatomala mo e tauhi ʻo e ngaahi fuakavá.

ʻOku tō e fakamamafa ʻa e māmaní ki he hoihoifua fakaesinó pea ne ʻai ke mou tui ʻoku totonu ke mou hangē ko e kau mōtolo ʻoku ʻasi ʻi he takafi ʻo ha makasini. ʻE fakahā atu ʻe he ʻEikí ʻoku mou hoihoifua ʻi ha founga makehe. ʻOku malama ʻa e hoihoifua moʻoní ʻi homou fofongá ʻi he taimi ʻoku mou moʻui angamaʻa, loto-maʻa mo tōʻonga maʻa aí. ʻOku pehē ʻe heʻeku kui tangatá, “ ʻKa ke ka ofi ki he ʻOtuá mo ʻEne ʻaloʻofa taʻengatá—ʻe hā pē ia ʻi ho fofongá.”14 Ko e taimi ʻokú ke taau ai mo e feohi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻokú ke loto falala pea ʻoku malama ʻa hoʻo hoihoifua moʻoní. Ko ia “tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá [pea] … ʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē.”15

Kuo akoʻi kitautolu “ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní … ʻokú ne fakavaveʻi ʻa e ivi fakaʻatamaí, tānaki atu, fakalahi, fakatupulaki mo fakahaohaoaʻi ʻa e holi mo e ngaahi ongo fakaenatula kotoa pē… . ʻOkú ne poupouʻi ʻa e angamaʻá, manavaʻofá, angaleleí, angavaivaí, angamaluú mo e angaʻofá. ʻOkú ne fakatupulaki ʻa e hoihoifua ʻo e tokotahá, tōʻongá mo e fotungá.”16 Ko ʻeni ʻa e fakapulipuli māʻongoʻonga ʻo e hoihoifuá! Ko e faʻahinga hoihoifua ia naʻá ku sio ai ʻi he ʻapi ʻo e pālofitá. Naʻá ku ako he ʻaho ko iá, ko e hoihoifua naʻá ku sio ai ʻia Sisitā Makeí ko e faʻahinga hoihoifua pē ia ʻoku mahuʻingá pea ko e faʻahinga hoihoifua pē ia ʻoku tolongá.

ʻOku kole fakamātoato mai ʻa ʻAlamā ke tau taki taha fakakaukau angé: “Kuo mou maʻu koā hono tataú ʻi homou fofongá?”17

Ne toki ʻaʻahi mai ha kau finemui ki hoku ʻōfisí. Hili ʻa e ʻaʻahí ne haʻu ha finemui ʻo vahevahe mai ʻi he loto falala mo e loʻimataʻia, “Naʻe ʻikai ke u teitei fakakaukau ʻoku ou hoihoifua. Naʻá ku ongoʻi noaʻia pē. Ka ko e ʻahó ni, ʻi heʻeku lue fakalaka hake ʻi he sioʻata ho ʻofisí, peá u hila atu ki ai, naʻá ku sio ʻoku ou hoihoifua!” Naʻe hoihoifua ia koeʻuhí ne malama ʻa e Laumālié mei hono fofongá. Naʻá ne vakai kiate ia hangē ko e ʻafio mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate iá. Naʻá ne maʻu ʻa hono tataú ʻi hono fofongá. Ko e hoihoifua moʻoní ia.

Kau finemui, vakai ki he sioʻata ʻo ʻitāniti. Manatuʻi ko hai koe! Vakai kiate kimoutolu ʻo hangē ko e ʻafio mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kimoutolú. Kuo fili kimoutolu. Ko e fanau fakaʻeiʻeiki kimoutolu. ʻOua naʻa fakasiʻia homou tukufakaholo fakalangí. Naʻe fāʻeleʻi koe ke ke hoko ko ha kuini. Moʻui taau ke ke lava ʻo hū ki he temipalé pea maʻu ai ʻa e “meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe [he] Tamaí.”18 Fakatupulaki ʻa e hoihoifua moʻoní. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻe toe fakaʻofoʻofa ange ka ko ha finemui ʻoku malama hono fofongá ʻi he maama ʻo e Laumālié, ʻoku loto falala pea loto toʻa he ʻoku moʻui angamaʻa.

Manatuʻi ko e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻofa lahi ʻiate kimoutolu ko ia naʻá Ne fekau Hono ʻAló ke tā ʻa e sīpinga ʻo e moʻuí ke tau lava ʻo foki kiate Ia ha ʻaho. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi hoʻo ʻunu ko ia ke toe vāofi ange mo e Fakamoʻuí, ʻe hanga ʻe Heʻene Fakalelei taʻengatá ʻo fakafaingamālieʻi ke mou lava ʻo fakatomala, liliu, maʻa pea maʻu Hono ʻīmisí ʻi ho fofongá. ʻE tokoni ʻa ʻEne Huhuʻí ke mou mālohi mo loto toʻa ʻi he hokohoko atu ʻa hoʻomou hiki hake ʻa e fuka ʻo e angamaʻá. ʻOku mou mahuʻinga. Ko e fuká koe!

Ko ia, ʻoku ou fakaʻosi ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu, ko Hono ngaahi ʻofefine mahuʻingá: “Vakai, … ko e fefine koe kuo fili, ʻa ia kuó u [fili].”19 “ ʻAʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e angamaʻá… . Liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní… . Pīkitai ki [hoʻo] ngaahi fuakavá… . Hokohoko atu hono tauhi ʻeku ngaahi fuakavá, pea te ke maʻu ha kalauni ʻo e māʻoniʻoni.”20 ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni ʻi he huafa māʻoniʻoni ʻo hotau Fakamoʻuí ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai “Kaveinga ʻa e Kau Finemuí,” Fakalakalaka Fakatāutahá (tohitufa 2009), 3.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8.

  3. Vakai, 2 Nīfai 25:26.

  4. Hilamani 5:12.

  5. “Fai Atu ʻa e Ngāué” Ngaahi Himi, fika. 158.

  6. Sosiua 1:9.

  7. Sosiua 3:5; vakai ki he Fakahinohino ki he Folofolá, “Santification” scriptures.lds.org.

  8. ʻAlamā 13:3.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:53–54.

  10. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:5.

  11. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:2, 10, 13.

  12. Vakai Vaughn J. Featherstone, “The King’s Son,” New Era, Nov. 1975, 35.

  13. Ezra Taft Benson, “To the Young Women of the Church,” Ensign, Nov 1986, 81.

  14. [ʻOku ʻikai ke maʻu e tokotaha naʻá ne faʻú]; vakai Elaine S. Dalton, “ ʻOku Hā Ia ʻi Homou Fofongá,” Liahona, Mē 2006, 109.

  15. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:45–46.

  16. Parley P. Pratt, Key to the Science of Theology, 10th ed. (1965), 101; tanaki atu e fakamamafá.

  17. ʻAlamā 5:14.

  18. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:38.

  19. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:3

  20. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:2, 10, 13, 15.