2010
Nima Fietokoní, Nima Fai-fakahaofí
Mē 2010


Nima Fietokoní, Nima Fai-fakahaofí

Fakatauange ke tau muimui he faleʻi mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e palōfitá pea fekumi ʻi he ʻaho takitaha kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻĪmisi
Elder Koichi Aoyagi

Siʻi kāinga, ʻoku ou mātuʻaki houngaʻia he faingamālie ʻoku ou maʻú ke lea ai ʻi he konifelenisí ni. ʻOku ou houngaʻia koeʻuhí ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni pea ʻoku ou fakamoʻoni ko e palōfita ia ʻa e ʻOtua moʻuí. ʻOku ongo moʻoni kiate au e tā sīpinga fakaofo ʻa Palesiteni Monisoní ʻa ia kuó ne ngāue ʻaki hono ongo nimá ke tokoniʻi mo fakahaofi e niʻihi kehé.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku fehangahangai ai ʻa e kakai tokolahi mo e ngaahi faingataʻa pea nau fie maʻu ha tokoni koeʻuhí ko e ngaahi maumau ʻa e mofuiké, peaukulá, afaá mo e ngaahi fakatamaki fakanatulá. ʻOku tokoni e Siasí ki he kakaí ni ʻo fakafou ʻi he tokoni ʻofa fakaetangatá. ʻOku foaki fiemālie ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi foaki ʻaukai ʻi he māhina kotoa mo fakahoko ha ngāue tokoni ʻi he laumālie ʻo e ʻofá. ʻOku nau fakahoko ha ngaahi nima fie tokoni ʻi he founga ʻa e ʻEikí. ʻOku nau muimui ʻi he fekau ʻa e ʻEikí ke “manatuʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa e kakai masivá mo e faingataʻaʻiá, pea mo e mahakí mo e tukuhāusiá, he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻikai ko ʻeku ākonga ia” (T&F 52:40).

ʻOku tukutaha ʻeku tokangá he ʻahó ni ʻi he ngaahi nima ʻoku tokoni mo fakahaofi fakalaumālié. Ko e ngāue mo e nāunau moʻoni ʻo e ʻEikí ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku tau feohi ʻoku nau fie maʻu ha tokoni fakalaumālie. ʻI heʻetau foaki ha nima fai fakahaofi ki he kāingalotu māmālohí, ngaahi fāmili ʻoku siasi pē ha niʻihi ʻo e fāmilí pea kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke tau siasí, ʻoku tau fakaafeʻi kotoa kinautolu ke “haʻu kia Kalaisi.”1

ʻI heʻeku hoko ko e papi ului foʻou ki he Siasí, ne u aʻusia ha fakamo‘oni fakalaumālie ne fakafou ʻi he nima fai fakahaofi ʻo ha mēmipa angatonu ʻo e Siasí. Ne u tupu hake ʻi Matasumoto Siapani, ofi ki he feituʻu naʻe fai ai e ʻOlimipiki Faʻahitaʻu Momoko ʻi Nakanó. ʻOku meimei tatau hoku kolo tupuʻangá mo Sōleki Siti, ko ha teleʻa ʻoku ʻātakaiʻi ʻe he ngaahi moʻunga fakaʻofoʻofa. ʻI hoku taʻu 17, ne u fetaulaki ai mo ha ongo faifekau mei ʻAmelika, ko ʻEletā Kata mo ʻEletā Haiasi. Neongo ne mau faikehekehe ʻaki ha taʻu ʻe ua pe tolu ʻi homau taʻú, ne maʻu ʻe he ongo faifekaú ha meʻa fakaofo ne teʻeki ke u ongoʻi kimuʻa. Naʻá na faivelenga, fiefia mo fonu ʻi he ʻofa mo e maama. Ne u mātuʻaki saiʻia ʻi hona ngaahi ʻulungāangá, pea ne u fakaʻamu ke u hangē ko kinauá. Naʻá ku fanongo ki heʻena pōpoakí peá u fakapapau ke u papitaiso. Naʻe fakafeʻatungiaʻi ʻeku papitaisó heʻeku ongomātuʻá, he naʻá na siasi Puta, ʻI he tokoni ʻa e ongo faifekaú mo e ʻEikí ne u maʻu ha ngofua pea ko e mana ia ke u papitaiso.

Ne u hū ʻi he taʻu hono hokó ki he ʻunivēsiti ʻi Iokohamá. Ne u nofo toko taha, mamaʻo mei hoku kolo tupuʻangá mo e kakai ne u ʻiloʻí, ne u taʻelata pea hē mei he Siasí. Ne u maʻu he ʻaho ʻe taha ha kiʻi kaati mei ha mēmipa ʻo e Siasí mei hoku koló. Naʻá ne tohi mai kuó ne fanongo ʻoku ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú. Naʻá ne ʻomi mo ha veesi folofola peá ne fakaafeʻi au ke u foki ki he lotú. Ne u ongoʻi lōmekina he ngaahi lea ʻo e vēsí. Ne tokoni ʻeni ke u fakatokangaʻi mahalo pē kuo mole meiate au ha meʻa mahuʻinga, pea naʻá ku fakalaulauloto ki ai peá u fāinga mo ia he ngaahi ʻaho lahi. Ne u manatuʻi heni ha talaʻofa ʻa e ongo faifekaú kiate au: “Kapau te ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea fehu‘i ʻi he lotu fakamātoato pe ʻoku moʻoni ʻa e talaʻofa ʻoku hā ʻia Molonaí, te ke ʻilo ʻa e moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”2

Ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u lotu fakamātoato, peá u fakapapau ke u fai ia. ʻI ha pongipongi ʻe taha, ne u ʻā pongipongia, tuʻūlutui ʻi hoku kiʻi loki nofo totongí ʻo lotu fakamātoato. Ne u ʻohovale, ʻi he haʻu kiate au e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo hangē ko ia kuo talaʻofa maí. Naʻe māfana hoku lotó, ne tete hoku sinó, pea ne u fuʻu fiefia. Ne u ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea naʻá Na hā moʻoni kia Siosefa Sāmita. Ne u fai ha tukupā ʻi hoku lotó ke fakatomala pea muimui loto-tōnunga kia Sīsū Kalaisi ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí.

Ne liliu ʻeku moʻuí ʻe he meʻa fakalaumālie ko ʻení! Ne u fakapapau ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ko e fakamālō ki he ʻEikí mo e tokotaha Siasi ko ia naʻá ne fakahaofi aú. Hili ʻeku ngāue fakafaifekaú, ne silaʻi au ʻi he temipalé ki ha fefine lelei moʻoni pea kuo tāpuakiʻi kimaua ʻaki ha fānau ʻe toko fā. Ka ʻi he taimi tatau ko e taʻahine ʻeni naʻá ne fakahaofi au ʻaki ʻene ʻomi ha kaati ki he kiʻi loki nofo totongi liʻekina ko ia ʻi Iokohama he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. ʻOku ou kei houngaʻia ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí mo e tokoni ʻa e tokotaha Siasi ko ʻeni naʻá ne fakaafeʻi au ke toe haʻu kia Kalaisí.3

ʻOku ou ʻilo ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku mou fai fakaʻaho hoʻomou ʻofá mo e fakahaofí. ʻOku kau heni ha Fineʻofa tōnunga ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokangaʻi hono ngaahi tokoua kuo vahe ke faiako ʻaʻahi ki aí, ka ʻoku kau ai foki ha kau fafine pē ʻoku puke pe fie maʻu tokoni. ʻOkú ne toutou ʻaʻahi pea kuo taʻu lahi ʻa ʻene fakamālohia ʻa e tui ʻa e tokolahi. ʻOku ou manatu ki ha pīsope naʻá ne faʻa ʻaʻahi ki ha kau uitou fefine mo tangata ʻi hono uōtí. Naʻe hokohoko atu e founga tokoni ko ʻení ʻi he ngaahi taʻu lahi hili hono tukuange iá.

ʻOku ou ʻiloʻi ha taki lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne feohi maʻu pē mo ha talavou ne toki mole ʻene tamaí. ʻOkú ne kau fakataha mo ia he ngaahi ʻekitivitií, akoʻi kiate ia ʻa e ongoongoleleí mo faleʻi ia ʻi he founga ne mei fai ʻe heʻene tamaí. ʻOku fiefia ha fāmili ʻe taha ʻi heʻenau vahevahe ʻa e ongoongoleleí. ʻOku fakamoʻoni fakatāutaha e ongomātuʻá mo e fānaú ki he ongoongoleleí kiate kinautolu ʻoku nau feohí, pea ʻoku ʻofaʻi kinautolu ʻe he tokolahi.

ʻOku faʻo maʻu pē ʻe hoku kiʻi mokopuna fefine taʻu nimá ha tengaʻi koane ʻi ha hina sioʻata lahi he taimi kotoa pē ʻokú ne fai ai ha ngāue lelei, ko e konga ia ʻo ha ʻekitivitī ʻa e Palaimelí. ʻOkú ne hivaʻi leʻo lahi ha foʻi hiva ʻa e Palaimelí ʻi heʻene fakakaukau ke fai ha ngaahi meʻa lelei ʻi he ʻaho takitaha: “Muimui he palōfitá, muimui he palōfitá, Muimui he palōfitá; ʻilo ʻe ia e halá”4

ʻOku ʻikai ha taimi feʻunga ke u fakamatalaʻi e ngaahi meʻa lelei kotoa ʻoku ou ʻilo ʻoku fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku nau muimui he faleʻi ʻa e palōfitá—ʻo ʻikai ko ʻenau fai koeʻuhí ko haʻanau ngāue pe fatongia, ka ko ʻenau fai pē ʻi heʻenau loto-tauʻatāina, fiefia mo ʻikai ke fakahāhā.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ongoʻi vaivai pea ʻikai ha mālohi ke fakahaofi e niʻihi kehé, ka ʻoku fakamanatu mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú” (Mātiu 25:40).

ʻOku ou fakaʻosiʻaki ha lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá, fakalotolahí, poupoú, fakafiemālié, ʻetau angaʻofá—ʻo tatau ai pē pe ko ha mēmipa kinautolu ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá, maheni pe ko ha muli. Ko e toʻukupu kitautolu ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní, kuo fekauʻi mai ke tau tokoniʻi mo hiki hake ʻEne fānaú. ʻOkú Ne falala mai kiate kitautolu takitaha.”5

Fakatauange ke tau muimui he faleʻi mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e palōfitá pea fekumi ʻi he ʻaho takitaha kiate kinautolu ʻoku masivá, ke tau hoko ko e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hono tokoniʻi mo fakahaofi ʻEne fānaú, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 1.

  2. Vakai Molonai 10:4–5.

  3. Vakai Mātiu 11:28.

  4. “Muimui he Palōfitá”, Tohi Hiva ʻa e Fānaú (1989), 58.

  5. Tōmasi S. Monisoni, “Ko e Hā Kuó u Fai Maʻá ha Taha he ʻAhó ni?” Liahona, Nōvema 2009, 84.