2010
ʻOku Fengāueʻaki Fakataha ʻa e Meʻa Kotoa pē ke Lelei
Mē 2010


ʻOku Fengāueʻaki Fakataha ʻa e Meʻa Kotoa pē ke Lelei

Mahalo pē ʻe ʻikai ke tau ʻilo ʻi he moʻui ko ʻení ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fetaulaki ai mo ha ngaahi meʻa peheni, ka te tau ongoʻi fakapapau ʻi hotau lotó ʻe lava pē ke tau tupulaki mei he meʻa ko ia ʻoku tau fouá.

ʻĪmisi
Elder James B. Martino

ʻI heʻeku kei talavoú naʻá ku sioloto maʻu pē ki he faʻahitaʻu matalá. ʻI he kamata ke māfana mai ʻa e ʻeá, ne u ʻosi maau au ke kamata ʻa e peisipoló. Hangē ko e longaʻi fānau tangata kotoa pē, ne u fakaʻamu ke u hoko ko ha tokotaha vaʻinga peisipolo ongoongoa. ʻOkú ne fakamanatu mai kiate au ha talanoa ʻo ha kiʻi tamasiʻi naʻá ne maʻu ha ngaahi fakaʻānaua tatau. Tupu mei heʻene maʻu ha holi lahi ke hoko ko ha tokotaha vaʻinga peisipolo ongoongoá, naʻá ne fili aii ke ʻalu ki tuʻa ʻo akoako vaʻinga. Naʻá ne puke ʻa e foʻi pulú ʻi he nima ʻe taha pea puke ʻa e paté ʻi he nima ʻe tahá, peá ne lī leva ʻa e foʻi pulú ki ʻolunga. Naʻá ne taaʻi lahi e foʻi pulú mo ne fakaʻamu te ne taaʻi ia ki he mamaʻo taha te ne lavá, ka naʻe tō ia ki he kelekelé teʻeki ke tau ki ai ʻa e paté. Naʻe ʻikai ke ne foʻi ai, ka ne toe ʻahiʻahi pē. ʻI he teu ke ne lī e foʻi pulú ki ʻolungá, naʻe fakautuutu aiʻene fakapapauʻi ʻi heʻene fakakaukaú te ne fai ha foʻi tā fakaʻofoʻofa. Meʻapangó, ko e meʻa tatau pē ne hokó. Ne tō pē foʻi pulú ia ki he kelekelé. Ka ko e tokotaha vaʻinga peisipolo lelei kotoa pē, ʻokú ne ʻiloʻi kuo pau ke ne fai ha foʻi tā ʻe tolu kimuʻa peá ne toki mate. Naʻá ne toe tokanga lahi ange, lī ʻa e foʻi pulú ki ʻolunga, pea toki fai ʻa e foʻi tā lahi mo fakaʻofoʻofa kuo teʻeki ai ke ne fai kimuʻa. ʻI he toe tō hifo pē ʻa e foʻi pulú ki he kelekelé, naʻe lele noa pē hono loʻimatá. Pea fakaʻohovale kuó ne malimali, peá ne pehē mai, “He toki tama teka lelei moʻoni!’

Te tau fetaulaki kotoa pē mo e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí pea ʻi he kiʻi fakatātā faingofua ko ʻení, ʻoku tupu mei he founga ʻo ʻetau tali e ngaahi faingataʻá ʻa e ikuʻanga ʻo ʻetau lavameʻá pea mo ʻetau fiefiá. Kuo pau ke fepaki e tokotaha kotoa pē mo e faingataʻaʻiá neongo pe ʻoku tau ʻi fē. Kuo akoʻi kitautolu ʻi he folofolá ‘oku totonu ke ʻi ai ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē.”1 Te tau fetaulaki mo e ngaahi taimi faingataʻá pea ko e fehuʻí leva ʻoku ʻikai ko ʻafē te tau fetaulaki ai mo iá ka ʻe anga fēfē ʻetau tali iá.

Naʻe akoʻi mai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ha lēsoni mālie kimuʻa pea fetaulaki ʻa e Kāingalotu ʻi Lomá mo ha konga ʻo e ngaahi fakatanga fakalilifu taha ne hoko ki ha toe kau Kalisitiane ʻi honau kuongá. Naʻe fakamanatu mai ʻe Paula ki he Kāingalotú, “ ʻoku fengāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá.”2 ʻOku ʻofa kakato mo haohaoa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu, pea ʻokú Ne fakaʻatā kitautolu ke tau aʻusia ha ngaahi meʻa te nau lava ʻo fakatupulaki ai ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku tau fie maʻú ke tau hoko ʻo hangē ai ko Kalaisí. ʻOku hoko mai hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ka ʻoku hanga ʻe he meʻa takitaha ko iá ʻo ʻai ke tau hangē ai ko e Fakamoʻuí ʻi heʻetau ako ke ʻiloʻi ʻa e lelei ʻoku maʻu mei he meʻa takitaha ʻoku tau fouá. ʻI he mahino kiate kitautolu ʻa e tokāteline ko ʻení, ʻoku tau toe ʻiloʻi fakapapau ange ai e ʻofa ʻa e Tamaí. Mahalo pē he ʻikai ke tau ʻilo ʻi he moʻui ko ʻení ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fetaulaki ai mo ha ngaahi meʻa pehení, ka te tau ongoʻi fakapapau ʻi hotau lotó ʻe lava pē ke tau tupulaki mei he meʻa ko ia ʻoku tau fouá.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku faingofua ange ke te sio ki mui ʻi he hili ha ʻahiʻahi peá te vakai ko e hā kuó te ako mei aí ka ko e polé ke tau maʻu ʻa e mahino taʻengata ko iá lolotonga ʻetau fononga atu ʻi hono siviʻi kitautolú. ʻE hā ngali siʻisiʻi ki ha niʻihi hotau ngaahi ʻahiʻahí, ka kiate kitautolu takitaha ʻoku fepaki mo e ngaahi meʻá ni, ʻoku moʻoni e ngaahi ʻahiʻahí ia pea ʻoku fie maʻu leva ke tau loto fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea tau ako meiate Ia.

ʻI he Sāpate Toetuʻu ko ʻení, ʻoku tau manatua ai ʻa e moʻui ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOku tau ʻunaloto ke tau muimui kiate Ia ʻi hono kotoa ʻo ʻetau ngaahi ngāué. Tuku muʻa ke u ʻoatu ha meʻa ʻe nima ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi houa fakamuimui ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau lavaʻi ai ʻa hotau ngaahi ʻahiʻahí.

ʻUluakí, naʻe ʻikai ke Ne fili ke fai Hono lotó, ka ke fai pē ʻa e finangalo ʻo ʻEne Tamaí. Naʻá Ne tauhi pau ki Hono Misiona toputapú neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻI Heʻene punou ʻo lotu ʻi he Ngoue Ketisemaní, naʻá Ne tautapa, “ ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.”3 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fetaulaki ai mo e mamahí mo e ngaahi meʻa fakatupu loto-mamahí ke tau tupulaki ai mo mateuteu ki he ngaahi ʻahiʻahi te tau fetaulaki mo ia ʻi he kahaʻú. ʻOku ou fehuʻi atu ai kiate kimoutolu ngaahi faʻeé, “Te mou fai nai ha meʻa ke fakamamahiʻi mo tō ai e loʻimata hoʻomou fānaú ʻi he taimi kuo ʻikai ke nau fai ai ha meʻa halá?” Kuo pau ia! ʻI hono ʻave ʻe he ngaahi faʻeé ʻa e fānaú ki he toketaá ke fai ha huhu maluʻi, ʻoku meimei ke hū ki tuʻa e tamasiʻi kotoa pē ʻoku loʻimataʻia. Ko e hā ʻoku mou fai pehē aí? Koeʻuhí, he ʻoku mou ʻiloʻi ko e kiʻi mamahi siʻisiʻi ʻi he taimi ko iá te ne maluʻi kinautolu mei he mamahiʻiá mo e loto mamahi ʻe ala hoko ʻi he kahaʻú. ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá. ʻOku fie maʻu ke tau muimui ʻi he tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea tau falala kiate Ia.

Uá, ʻi he taimi ʻoku tau fepaki ai mo e ʻahiʻahí, kuo pau ke tau ako ke ʻoua naʻa tau lāunga. Ne pehē ʻe Nīfai hili ha mata-meʻa-hā-mai maʻongoʻonga fekauʻaki mo e feilaulau huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí: “Ko ia te nau tauteaʻi ia, pea te ne kātakiʻi ia; pea te nau taaʻi ia pea te ne kātakiʻi ia. ʻIo, te nau ʻanuhia ia, pea te ne kātakiʻi ia, koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa mo ʻene kātaki fuoloa ki he fānau ʻa e tangatá.”4 ʻOku totonu ke tau feinga maʻu pē ke fakatonutonu ʻa e palopalemá mo ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí, kae ʻikai fai e fehuʻi ko ʻení, “Ko e hā ʻoku hoko mai ai ʻeni kiate aú?” pe “Ko e hā ʻeku meʻa naʻe fai ʻoku ou fepaki ai mo e meʻa ko ʻení?” kae mahalo ko e fehuʻi totonú, “Ko e hā ʻa e meʻa te u faí?” “Ko e hā ʻe lava ke u ako mei he ʻahiʻahi ko ʻení?” “Ko e hā ʻeku meʻa ʻoku totonu ke liliú?”

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, lolotonga ʻeku ngāue mo hoku uaifí ʻi Venesuelá, ne mavahe ai homa foha siʻisiʻi tahá mei he fiemālie ʻo e akoʻanga maʻolungá ke ne kau fakataha mo kimaua. Naʻe ʻikai ke ne lāunga, ka naʻe mahino mai naʻá ne faingataʻaʻia ʻi heʻene haʻu ki he fonuá ni ne foʻou hono meʻa kotoa kiate ia; ka ne hoko fakafokifā ha meʻa taʻeʻamanekina, ne liliu ʻa e ʻahiʻahí ʻo hoko ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ki heʻene moʻuí. Naʻá ne aʻusia ʻeni ʻi haʻane liliu pē ʻe ia hono ngaahi ʻulungāangá ka ne fakatupulaki ha loto fakapapau te ne lavameʻa.

Tolú, ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e faingataʻá, ʻoku totonu ke tau fekumi ki ha tokoni lahi ange mei he ʻOtuá. Naʻa mo hotau Fakamoʻuí, naʻá Ne kei fie maʻu pē ke Ne lotu “fakamātoato” ʻi Heʻene ʻi he Ngoue ko Ketisemaní.5 ʻE lava ke tau ako ke maʻu ha tui mālohi ʻo kapau te tau fai ʻeni. ʻOku totonu ke tau manatuʻi ko e taimi lahi ʻoku ʻikai hanga ʻe he tali mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻo toʻo ʻa e ʻahiʻahí meiate kitautolu ka ʻokú Ne tokoniʻi mo fakamālohia kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ʻahiʻahi ko iá. Hangē ko ia naʻá Ne fai ki he kau muimui ʻo ʻAlamaá, naʻe lava ʻe he ʻEikí, “o fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi kavenga kuo hilifaki ki homou ngaahi umá ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá.”6 ʻOua muʻa naʻa tau loto mamahi pe holomui ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí, ka ke tau muimui pē ʻi he tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo toe tōtōivi ange, fakamātoato ange, mo toe faitōnunga ange.

Faá, ako ke tokoni mo fakakaukau ki he niʻihi kehé lolotonga e taimi ʻo e ʻahiʻahí. Ko Kalaisi ʻa e fakatātā mahino taha ʻo e ngāue tokoní. Naʻe fonu ʻa ʻEne moʻuí ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e tokoní mo e ngāue tokoni ki he niʻihi kehé, pea ko ʻEne meʻaʻofa mahuʻinga tahá ʻa ē naʻá Ne fai maʻatautolú. Hangē ko ʻEne folofolá “He vakai, ko au ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala.”7 Kuo pau ke tau fakatomala pea mumui ʻi Heʻene tā sīpinga ʻo e ngāue tokoní. ‘I he taimi ʻoku tau ngāue tokoni ai ki he niʻihi kehé, ʻoku ngalo leva ʻiate kitautolu ʻetau ngaahi palopalemá pea ko ʻetau ngāue ko ia ke tokoniʻi e mamahí mo e loto faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau fakamālohia ai kitautolu.

Ne pehē ʻe hotau palōfita ʻofeiná, Tōmasi. S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuí: “ ʻOku ou tui ʻoku talamai ʻe he Fakamoʻuí ʻo ka ʻikai ke tau tokoni ki he niʻihi kehé, tā ʻoku ʻikai ʻuhingamālie ʻetau moʻuí. Ko kinautolu ko ia ʻoku nau moʻui siokita peé, ʻoku hangē leva ʻoku hōloa pea iku mole ʻenau moʻuí, ka ko kinautolu ʻoku foaki ʻenau moʻuí ke tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku nau tupulaki mo fakalakalaka pea nau fakahaofi ai ʻenau moʻuí.”8

Nimá, fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé pea ʻoua ʻe tukuakiʻi kinautolu ki he meʻa ʻoku hoko kiate kitautolú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau manako ke pehē, “Kapau naʻe ʻikai ke nau fai mai ʻeni, ne ʻikai ke u mei fai pehē atu au.” Ko e anga ia ʻo e natula fakatangatá ke tukuakiʻi pē ha taha kehe kae ʻikai ke fie fua ʻa e ola ʻo ʻene ngaahi ngāué. Naʻe vakai ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu naʻa nau tutuki Ia ki he kolosí peá Ne tautapa ki Heʻene Tamai Hēvaní ke, “fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”9 Meʻa ní he ʻikai lava ke tau toe loto fakamolemole ange?

ʻI heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí ni, tuku muʻa ke tau maʻu ha mahino ʻoku taʻengatá, ʻoua muʻa naʻa tau lāunga, tau toe faʻa lotu ange, tokoni ki he niʻihi kehé, pea tau fefakamolemoleʻaki. ʻI heʻetau fai ʻení, “ ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he “Otuá.”11 ʻOku ou fai ha fakamoʻoni mamalu mo ʻiloʻilo pau ʻoku ʻofa ʻa ʻetau Tamaí ʻiate kitautolu, pea naʻá Ne fekauʻi Hono ʻAló ke fakahaaʻi mo tofa ʻa e halá kiate kitautolu. Naʻá Ne mamahi, naʻá Ne pekia, pea naʻá Ne toetuʻu koeʻuhí ke tau lava ai ʻo moʻui pea ʻokú Ne fakaʻamu ke tau “maʻu ʻa e fiefiá,”11 neongo hotau ngaahi ʻahiʻahi ʻi he moʻuí. ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. 2 Nīfai 2:11.

  2. Loma 8:28.

  3. Luke 22:42.

  4. 1 Nīfai 19:9.

  5. Luke 22:44.

  6. Mōsaia 24:14.

  7. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:16.

  8. Thomas S. Monson “Ko e hā Kuó u Fai Maʻá ha Taha He ʻAhó ni?” Liahona, Nōvema 2009, 85.

  9. Luke 23:34.

  10. Loma 8:28.

  11. 2 Nīfai 2:25.