2010
Ko Hotau Fatongia ki he ʻOtuá: Ko e Misiona ʻo e Mātuʻá mo e Kau Takí ki he Toʻu Tangata kei Tupu Haké
Mē 2010


Ko Hotau Fatongia ki he ʻOtuá: Ko e Misiona ʻo e Mātuʻá mo e Kau Takí ki he Toʻu Tangata kei Tupu Haké

Ko hotau fatongia mahuʻingá ke tokoni ke mahino ki he toʻu tupú pea nau tui ki he ongoongoleleí ʻi he founga loloto mo fakatāutaha.

ʻĪmisi
Elder Robert D. Hales

ʻOku ou loto ke fakalotolahiʻi he hoʻataá ni e ngaahi mātuʻá mo kinautolu kotoa kuo ui ke taki mo tokangaʻi ʻa e toʻu tupu ʻi he māmaní. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻoku ʻi ai hotau, “fatongia mamafa ʻa ia ʻoku tau moʻua ai ki he toʻu tangata tupu hake kotoa pē” (T&F 123:11).

ʻI heʻeku hoko ko ia ko e tamai mo e kui tangatá, ʻoku ou faʻa fakakaukauloto ki he fehuʻi, ko e hā hoku fatongia ki he ʻOtuá ʻi heʻene fekauʻaki mo e toʻu tupú? Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻá ku ako ʻi he ngaahi meʻa ne u fouá mo ʻeku fakamoʻoní.

Ko ʻetau fakahoko hotau fatongia ki he ʻOtuá ʻi heʻetau hoko ko ha mātuʻa mo e kau takí, ʻoku kamata ia mei heʻetau taki ʻi he faʻifaʻitakiʻangá—toutou fakahoko mo faivelenga ʻi heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí. ʻOku fie maʻu ki ai ha loto fakapapau mo e faivelenga maʻu ai pē.

Ki he toʻu tupú, ʻoku ʻikai ha meʻa ia te ne fetongi ʻetau mamata ki hono moʻui fakaʻaho ʻaki ʻo e ongoongoleleí. Ne ʻikai toe fehuʻia ʻe he kau talavou ʻa Hilamaní ʻa e ngaahi meʻa ne tui ki ai ʻenau mātuʻá. Naʻa nau pehē, “ ʻOku ʻikai te mau taʻetui naʻe ʻilo ia ʻe heʻemau ngaahi faʻeé” (vakai, ʻAlamā 56:47–48). ʻOku ʻilo nai heʻetau fānaú ʻa ia ʻoku tau ʻiló?

Ne kole mai ʻe haku mokopuna tangata ke ma ʻalu ʻo sio ʻi ha faiva ne manakoa ka naʻe taʻetaau. Naʻá ku talaange ʻoku ʻikai keu matuʻotuʻa feʻunga ke sio he faiva ko iá. Naʻá ne moʻutāfuʻua pea fakamatala ange heʻene kui fefiné ʻoku ʻikai ha kaunga ʻo e taʻu motuʻa ia ki he founga fakakalakalasi ʻo e faivá ki heʻene Kui tangatá. Naʻá ne haʻu ʻo pehē mai, “ ʻOku mahino kiate au ʻi he taimí ni, Kulenipā. He ʻikai pē ke ke toe mātuʻotuʻa feʻunga koe ia ke sio ʻi he faiva ko iá, ʻikai ko ia?” Pea naʻá ne moʻoni!

Makehe mei heʻetau tā-sipinga ki he toʻu tupú, ʻoku tau tākiekina kinautolu ʻi heʻetau ʻilo honau lotó pea mo fononga fakataha mo kinautolu ʻi he ongoongoleleí. Ke mahino kiate kitautolu ʻa honau lotó, kuo pau ke tau fai ha meʻa kehe mei he nofo pē ʻi ha loki tatau pe ʻalu ki ha ʻekitivitī fakafāmili pe faka-Siasi tatau. Kuo pau ke tau palani pea fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi faingamālie akonaki ʻe tō-loto pea tolonga ʻi honau ʻatamaí mo e lotó.

Hangē ko ʻení, ʻoku faʻa palani ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi ʻekitivitī ʻa e lakanga faka-taulaʻeikí pe fakasōsiale ʻa e Sikautí mo e kemí—ka ʻoku faʻa aʻusia nai ʻe he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa honau ngaahi taumuʻa mahuʻingá? Kuó u ʻilo ko e meʻa ʻe mahuʻingamālie ai e ngaahi ʻekitivitī ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pe ko e Sikautí ki he kiʻi tamasiʻí, ʻoku ʻikai ko e maʻu pē ʻo e mētali fakalangilangí ka ko e faingamālie ko ia ke talanoa mo ha taki ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻi heʻene moʻuí.

ʻE ngaahi faʻē mo e ngaahi tamai, ʻi hoʻo fakaʻuli pe lue ko ia mo hoʻo fānaú ki he akó pe ngaahi ʻekitivitií, ʻokú ke fakaʻaongaʻi nai e taimi ko iá ke talanoa mo kinautolu ʻo fekauʻaki mo ʻenau ngaahi ʻamanakí, fakaʻānauá mo e meʻa ʻoku manavasiʻi pe fiefia aí? ʻOkú ke tuku nai ha taimi ke toʻo ai ʻa e meʻa fanongo MP3 mei honau telingá pea mo ha ngaahi meʻa kehe pē kae lava ke nau fanongo atu mo ongoʻi ʻa hoʻo ʻofá? ʻI he lōloa ange ʻeku moʻuí, ko e lahi ange ia ʻeku fakatokangaʻi e ngaahi taimi akonaki ʻi heʻeku kei tupu haké, tautautefito ki he ngaahi akonaki ʻa ʻeku mātuʻá, kuó ne liliu ʻeku moʻuí peá u aʻusia ai e tuʻunga lolotongá.

He ʻikai lava ke tau pehē ʻoku fuʻu lahi e tokoni ʻa e mātuʻa ʻoku nau ʻiloʻi e loto ʻenau fānaú. ʻOku ʻasi mei he fakatotoló ko e ngaahi feliliuaki mahuʻinga taha ʻi he moʻuí—kau ai e ngaahi taimi ʻoku meimei hē atu ai e toʻu tupú mei he Siasí—ʻa e ivi tākiekina taha ko ia ʻoku ʻikai ke haʻu mei ha ʻinitaviu mo e pīsopé pe ko ha taki kehe pē ka mei he feohi fakamāfana mo fakakaumeʻa mo e mātuʻá.

ʻI he fakakaukau ko iá pea, ʻi heʻetau tangutu ʻi he tēpile kaí, ʻoku kakato nai hotau fāmilí? ʻOku ou manatuʻi ʻi heʻeku kei siʻí ne u kole ki heʻeku faʻeé ha ngofua ke u vaʻinga peisipolo he taimi kai efiafí. Naʻá ku talaange “Tuku pē ʻeku meʻakaí ʻi he ʻōvaní.” Naʻá ne pehē mai, “Lōpeti, ʻoku ou fie maʻu ke ke kiʻi mālōlō, foki mai ki ʻapi, kai fakataha mo e fāmilí, peá ke toki ʻalu leva ʻo vaʻinga peisipolo kae ʻoua kuo poʻuli.” Naʻá ne akoʻi kimautolu ki he mahuʻinga ko ia e kai fakafāmilí, ʻo ʻikai koeʻuhí ko e meʻakaí ka ko e feohi fakafāmili ʻokú ne tanumaki e laumālié. Ne akoʻi mai ʻe heʻeku faʻeé ko e ʻofa maʻongoʻonga tahá ʻa ē ʻoku tau foaki ʻi hotau ʻapí.

Ke ongo moʻoni ki he loto ʻo e toʻu tupú ʻa ʻetau feohi mo kinautolú, ʻoku totonu ke tau tokanga kiate kinautolu ʻo hangē ko haʻatau tokanga ki ha tokotaha lahi ko hotau kaungā ngāue pe kaungāmeʻa ofi. Ko e mahuʻinga tahá ke tau ʻeke kiate kinautolu ha ngaahi fehuʻi, tuku ke nau talanoa, pea loto lelei ke fakafanongo—ʻio, fanongo, pea fanongo, pea toe fanongo— ʻaki ho telinga fakalaumālié! ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí naʻe fai haʻaku lau nusipepa pea ʻunuʻunu mai ha taha hoku makapuná. ʻI heʻeku lau tohí, naʻá ku fiefia ke fanongo ki hono kiʻi leʻó ʻokú ne fakatalanoa hake. Ne fakaʻohovale ʻa e hili ha ngaahi mōmeniti, naʻá ne fakahaohao hake ʻi hoku vahaʻa mo e nusipepá. Naʻá ne ala mai ʻo fakahanga atu au kiate ia peá ne ʻuma mai mo ne fehuʻi, “Kulenipā! ʻOkú ke ʻi hena?”

Faʻē, Tamai, ʻokú mo tokanga ki ai? Ko ʻete tokangá ʻoku ʻuhinga ia ki heʻete ʻiloʻi e loto ʻo e toʻu tupú pea fengāueʻaki mo kinautolu. Ko e fengāueʻaki mo kinautolú ʻoku ʻikai ko e fetalanoaʻaki pē ka ko e ngāue fakataha mo kinautolu.

Naʻá ku toki fanongo ki ha fakamatala ʻa ha faʻē ʻo kau ki heʻene tokoniʻi e Fakalakalaka Fakataautaha ʻa ʻene fānau fefine ʻe toko tolu lalahí ʻaki haʻane fakahoko e ngaahi meʻa ne fie maʻú—ʻiloʻi maʻu pē e tuʻunga ʻoku ʻi aí pea fakamoʻoni hono lavaʻi e ngāue ko iá. Peá ne fakamatala ʻi he leʻo vaivai, kae tafe noa pē hono loʻimatá, “Ne u ngāue fakataha mai ʻeni mo ʻeku tama fefine fika faá ki heʻene ngaahi ngāué. ʻOkú ne ʻomai e meʻa makehe ki heʻema moʻuí pea ki homa vaá. Ka ʻoku ou ongoʻi loto mamahi ko ʻeku fakatokangaʻi ʻa e meʻa ne mole meiate au ʻi he ʻikai ke u fakahoko ia mo e toko tolu ko eé.” Ko e lea fakamamahi taha ʻoku lava ke lea ʻaki pea tohí ʻa ia ʻoku pehē, “Ka ne lava ke pehē!”1

ʻOku totonu ke mahino ki he kakai lalahi ʻo e Siasí ʻoku ʻikai ko e Fakalakalaka Fakatāutahá mo e Fatongia ki he ʻOtuá ko ha lisi lōloa pē ʻo ha ngaahi meʻa ke fakaʻilongaʻi pe ngāue ne fai. Ko ha ngaahi taumuʻa fakatāutaha ia kuo fokotuʻu ʻe he talavoú mo e finemuí ke tokoni ke nau hoko ʻo taau ke maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé, ngāue fakafaifekaú, pea fakahoko e mali taʻengatá mo fiefia ʻi he hakeakiʻí. Tuku ke mahino eni: ʻe hoko ko ha mole lahi mo fakamamahi ki he kau talavoú mo e kau finemuí haʻanau feinga ke lavaʻi e ngaahi taumuʻá ʻiate kinautolu pē!

Ngaahi tamai, ngaahi faʻē, pea mo e kau taki ʻo e toʻu tupú, ʻoku mau kole atu ke mou ngāue fakataha mo hoʻomou fānaú pea mo e toʻu tupú ki he Fakalakalaka Fakatāutahá mo e Fatongia ki he ʻOtuá. He ʻikai ngata pē ʻi heʻenau tupulakí, ka te ke tupulaki ai mo koe foki. Kae mahuʻinga angé ko hoʻomou fakalakalaka fakataha ʻi he haʻi ʻo e tuí mo e fakakaumeʻá pea fefakamālohiaʻaki ai mo mou nofo maʻu ʻi he ongoongoleleí ʻo taʻengata, ke mou hoko moʻoni ko ha fāmili taʻengata.

ʻOku kau ʻi heʻetau fakakakato ʻa hotau ngaahi fatongia fakaemātuʻa ki he ʻOtuá ʻa hono akoʻi ki heʻetau fānaú ʻa e ongoongoleleí mo teuteuʻi kinautolu ke nau kau kakato ki he Siasi ne toe fakafoki mai ʻo e Fakamoʻuí. Manatuʻi ʻa e lēsoni ʻo e kakai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní. Ko e ola ʻo ʻene ngaahi akonakí, ne hoko ai ha fuʻu liliu lahi ki he loto ʻo e kakai tokolahi (vakai, Mōsaia 5:2). Ka naʻe toe pehē “naʻe ʻi ai ʻa e tokolahi ʻo e toʻu tangata kei tupu haké, ʻa ia naʻe ʻikai faʻa mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi folofola ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, koeʻuhí ko e fānau iiki ʻa kinautolu ʻi he taimi naʻá ne folofola ai ki hono kakaí; pea naʻe ʻikai te nau tui… . Pea naʻe fakafefeka honau lotó” (Mōsaia 26:1, 3).

Ko hotau fatongia mahuʻingá ke tokoni ke mahino ki he toʻu tupú pea nau tui ki he ongoongoleleí ʻi he founga loloto mo fakatāutaha. Te tau lava ʻo akoʻi kinautolu ke nau ʻaʻeva ʻi he māmá, ka he ʻikai lava ke nau kole mai e maama ko iá mei ha taha kehe. Kuo pau ke nau ngāueʻi ia maʻanautolu pē. Kuo pau ke nau maʻu hangatonu e maama ʻo ʻenau fakamoʻoni pē ʻanautolú mei he maʻuʻanga ʻo e maama fakalaumālié—ʻa e ʻOtuá tonu—ʻi he faʻa lotu mo e ako mo e fakalaulauloto. Kuo pau ke nau ʻiloʻi ko hai kinautolu pea mo e tokotaha ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke nau aʻusiá. ʻE anga fēfē haʻatau tokoniʻi kinautolu?

ʻI he taimi ʻoku fai ai ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, alēlea fakafāmili, pe fetalanoaʻaki mahuʻinga ʻo kau ki he ongoongoleleí mo ʻetau fānaú, ʻoku tau maʻu ai ha faingamālie ke vakai ki honau fofongá pea talaange ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu pea ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kinautolu. ʻI he ngaahi ʻātakai toputapú ni, te tau lava ʻo tokoniʻi ai kinautolu ke mahino mo fakatō ki honau lotó pe ko hai kinautolu pea mo e monū ʻoku nau maʻu ke haʻu ki he māmaní pea ki hotau ʻapí pea kau ʻi he ngaahi fuakava kuo tau fakahoko ʻi he temipalé ke hoko ko ha fāmili taʻengatá. Te tau lava ʻo vahevahe mo faʻifaʻitaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau feohi ʻoku fakahokó.

ʻI he ngaahi taimi faingataʻá ʻoku ʻikai feʻunga ki he toʻu tupú ke nau ʻiloʻi pē ia. Kuo pau ke nau fakahoko ia. Kau kakato atu ki he ngaahi ouaú, ngaahi kōlomú mo e ngaahi houalotú, ngaahi polokalama fakalaumālié, pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakamālohia ʻoku tokoni ki he toʻu tupú ke nau tui e teunga tau kakato ʻo e ʻOtuá. Te tau tokoni nai kiate kinautolu ke tui e teunga tau ko iá ke nau lava ʻo kātekina e ngaahi ngahau vela ʻa e filí? Ke nau fili ki he hala ʻo e ʻEikí, kuo pau ke nau ʻilo Hono halá. Kuo pau ke tau akoʻi mo tataki kinautolu ke ngāue, ke kau ki ai, mo fakahoko ia, ke nau ʻiloʻi moʻoni ai Hono halá.

Ko e ngāue fakafaifekau lelei taha ʻe fakahokó ia ʻi hotau ngaahi ʻapi pē ʻotautolú. Ko e konga ʻo e malaʻe ngāue fakafaifekaú ʻa hotau ngaahi ʻapí, kōlomú, mo e ngaahi kalasí. Ko ʻetau fānaú mo e makapuná ʻa ʻetau kau fiefanongo mahuʻinga tahá.

Ko e hisitōlia fakafāmili lelei tahá ʻe fakahoko ia ʻi hotau ngaahi ʻapí. Ko hono teuteuʻi fakalaumālie ʻo ʻetau fānau ʻi he toʻu tangata kei tupu haké, te ne fakatolonga mo tauhi ke tuʻuloa hotau ngaahi fāmilí ʻi he ngaahi toʻu tangata ka hokó, ʻo fakafou ʻi heʻenau talangofuá.

Ko e fakahaofi mo e fakamālohia lelei tahá, ʻe fakahoko ia ʻi hotau ngaahi ʻapí. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻi ho fāmilí ʻoku hē atu ʻi ha ngaahi hala kehe, ʻokú ke toe hoko pē ko e tokotaha fakahaofi, ʻa ia ʻokú ke kau ʻi he ngāue fakahaofi moʻui lahi taha kuo fakahoko ʻe he Siasí. ʻOku ou fakamoʻoni mei he meʻa kuó u fouá: ʻoku ʻikai ke tau lavameʻa ʻi he taimi ʻoku tau loto foʻi aí. ʻOku ʻikai ha taimi ʻe fuʻu vave pe tōmui ai ke kamata. ʻOua ʻe hohaʻa ki he ngaahi meʻa ne hoko ʻi he kuohilí. Fakahoko ha telefoni. Fai ha kiʻi tohi. Fai ha ʻaʻahi. Fakaafeʻi ke foki mai ki ʻapi. ʻOua te ke ilifia pe mā. Ko hoʻo fānaú ko e fānau ia ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOkú ke kau ki Heʻene ngāué. Kuó Ne talaʻofa ke tānaki fakataha ʻEne fānaú, pea ʻokú Ne kau fakataha mo koe.

Ko e tui maʻongoʻonga taha ʻoku tau maʻú, ʻe maʻu ia ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻi heʻetau tuʻu taʻeueʻia ʻi he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa ʻo e fatongia fakaemātuʻá. Naʻe lea ʻa Palesiteni Monisoni, ki ha kiʻi kulupu ʻo ha ngaahi faʻē peá ne pehē, “ ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau faʻa vave ke fakamāuʻi e ola ʻo ʻetau ngaahi lavameʻá mo e tōnounoú.” Tuku muʻa ke u tānaki atu, ʻoua te ke sio ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e ʻaho ní ʻo pehē ʻe taʻengata. ʻOku fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne ngāué ʻi ha taimi lōloa. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ai ke hokó. Ko ia, … ke tau fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú” (T&F 123:15, 17).

ʻI he Sāpate Toetuʻu ko ʻení, ʻoku ou fakatauange ke tau maʻu ʻa e faingamālie ke tau fakamoʻoni ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko e Kalaisí ʻa Sīsū. ʻOku ou fakaʻamua te tau fai ʻetau fakamoʻoní ke ʻilo ʻe heʻetau fānaú ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai hotau lotó pea ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu. Ko e ʻofa maʻongoʻonga taha mo e ngaahi ako mahuʻinga tahá ʻoku totonu ke hoko ia ʻi hotau ngaahi ʻapí.

ʻOku ou kolea ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ke ʻi he ngaahi mātuʻa mo e toʻu tupu kotoa ʻoku ʻohake ʻi he ngaahi ʻapi faivelengá, ke nau maʻu ʻa e mahino ki he fiefia ʻoku maʻu ʻi ha ʻapi ʻoku lava ke ʻofaʻi, fakahinohinoʻi pea tataki ai kinautolu. ʻOku ou lotua ke tau hoko ko ha ngaahi fāmili taʻengata pea tau nofo fakataha ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. Ko e tauhi Ia ʻo e sipi molé, ko e tangata fakahaofi ʻo e laumālie heé, ko e faifakamoʻui ʻo e loto kuo kafó, ko e ʻamanakiʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI Heʻene hoko ko hotau Takí, tuku muʻa ke tau fakahoko hotau fatongia ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau tui kiate Ia pea mo ʻEne ʻofa taʻengata kiate kitautolú, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻemeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, “Maud Muller,” The Complete Poetical Works of John Greenleaf Whittier (1876), 206.