2010
Meʻa Tukú
Mē 2010


Meʻa Tukú

ʻOku tuku mai ʻe he maama-kamo ʻa e ʻEikí ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku ʻiloʻingofua pea he ʻikai ha taimi ʻe hōloa ai.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Kuo hoko ʻeni ko ha fakataha fakaʻosi fakaʻofoʻofa. Kuo siʻi haʻaku fanongo ki ha ngaahi malanga lelei kuo akoʻi ʻaki ha ngaahi lea siʻi ʻo hangē ko ia kuo tau aʻusia he ʻaho ní. ʻOku tau ʻi heni kotoa koeʻuhí he ʻoku tau ʻofa ʻi he ʻEikí. ʻOku tau fie ngāue Maʻana. ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa Hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē.

Ko ha kiʻi potufolofola nounou:

“Falala [ki he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻa faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.

“Ke ke fakaongoongo kiate ia, ʻi ho hala kotoa pē.”1

Ko e meʻa ia kuo hoko ʻi heʻeku moʻuí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, kuo tau aʻu mai ʻeni ki he fakaʻosinga ʻo ha konifelenisi fakatupulaki mo fakalaumālie moʻoni. Hili ʻetau fanongo ki he ngaahi faleʻi mo e fakamoʻoni ʻa e kau leá, ʻoku ou tui kuo tau mohu tāpuekina pea ʻoku tau toe loto fakapapau ange ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ha meʻa lelei ia ke tau ʻi heni. ʻOku mau fie fakamālō kiate kinautolu kotoa pē ne fai ha leá pea pehē kiate kinautolu ne fai ʻa e ngaahi lotú.

Kuo fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa e hivá. ʻOku ou manatu ai ki he potu folofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú.”2

Manatuʻi ʻe paaki atu e ngaahi pōpoaki kuo tau ongona he konifelenisi ko ʻení, ʻi he Ensign mo e Liahoná ʻo Meé. ʻOku ou tapou kiate kimoutolu ke mou ako ia, mo fakalaulauloto ki hono ngaahi akonakí pea fakaʻaongaʻi ia ʻi hoʻomou moʻuí.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tau kau fakataha ʻi he fakamālō kiate kinautolu kuo tukuange ʻi he konifelenisi ko ʻení. Kuo nau ngāue lelei pea nau fai ha tokoni maʻongoʻonga ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Kuo kakato ʻenau mateakí. ʻOku tau fakamālō kiate kinautolu ʻaki hotau lotó kotoa.

Kuo tau poupouʻi foki ʻaki hono hiki hotau nimá, hatau kāinga kuo ui ki ha ngaahi lakanga foʻou ʻi he konifelenisí ni. ʻOku mau fakaʻamu ke nau ʻiloʻi ʻoku mau ʻamanaki lelei atu ke ngāue fakataha mo kinautolu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

Siʻoku kāinga, ʻi heʻetau vakavakai holo ki he māmaní he ʻahó ni, ʻoku tau fehangahangai mo ha ngaahi palopalema mamafa mo fakatupu hohaʻa lahi kiate kitautolu. Hangē kuo tēkina atu e māmaní mei he taulanga ū ʻo e malú mo e melinó.

ʻOku hanga ʻe he fakatuʻatamakí, angaʻulí, ponokalafí, taʻe faitotonú pea mo ha ngaahi tōʻonga fulikivanu kehe ʻo fakatupu ʻetau hopohopokia ʻi he ʻōseni ʻo e angahalá pea tau hake ai ʻi he hakau ʻo e faingamālie tōnoá, ngaahi tāpuaki kuo molenoá mo e ngaahi fakaʻānaua kuo mōliá.

Ko ʻeku tapou kiate kitautolú kotoa ke tau hanga atu ki he maama-kamo ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai ha kakapu ʻe taulōfuʻu, ʻikai ha poʻuli lōlō, ʻikai ha matangi mālohi pea mo ha kaivai ʻe mole ʻi tahi, ʻe taʻe lava ke fakahaofi ʻe hono maama ʻoku fakaʻilonga maí. ʻOkú ne taʻalo mai ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi matangi ʻo e moʻuí. ʻOku tuku mai ʻe he maama-kamo ʻa e ʻEikí ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku ʻiloʻingofua pea he ʻikai ha taimi ʻe hōloa ai.

ʻOku ou manako he fakalea ʻo e Sāmé: “Ko hoku makatuʻu ʻa [e ʻEikí] mo hoku [kolotau] mo hoku fakamoʻui; ko hoku ʻOtua, ko hoku mālohi ʻa ia te u falala ki ai; … Te u ui ki [he ʻEikí] … [ke] u moʻui ai mei hoku ngaahi filí.”3

Siʻi kāinga, ʻoku ʻofeina kitautolu ʻe he ʻEikí pea te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau ui kiate Iá.

ʻOku tau fakafetaʻi ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí pea mo e ngaahi lelei ʻokú ne ʻomi ki heʻetau moʻuí. Kuo lilingi mai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi tāpuakí kiate kitautolu ko e kakaí. ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻoku moʻoni ʻa e ngāué ni, ʻoku moʻui ʻa hotau Fakamoʻuí pea ʻokú Ne tataki mo fakahinohinoʻi ʻa Hono Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻI heʻetau aʻu mai ki he momeniti fakaʻosi ʻo e konifelenisí ni, ʻoku fonu ai hoku lotó ʻi he ongoʻi ʻofa. ʻOku ou ʻofa atu mo houngaʻia ʻiate kimoutolu. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou lotua au mo e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí. ʻOku ongona ʻe he ʻEikí hoʻomou ngaahi lotú peá Ne tāpuakiʻi kitautolu mo tataki ʻetau ngāue ʻi Hono puleʻangá ʻi he māmaní. ʻOku tau fakamālō kotoa ai.

ʻI heʻetau mavahe atu mei he konifelenisi ko ʻení, ʻoku ou fie tuku atu ai e ngaahi tāpuaki ʻo e langí kiate kimoutolu. ʻI hoʻomou foki ki homou ngaahi ʻapí ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku ou lotua ke tāpuakiʻi kimoutolu mo homou ngaahi fāmilí ʻe he Tamai Hēvaní. ʻOfa ke hāsino e ngaahi pōpoaki mo e laumālie ʻo e konifelenisí ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mou fai—ʻi homou ʻapí, ʻi hoʻomou ngāué, ʻi hoʻomou ngaahi fakatahaʻangá pea ʻi hoʻomou ngaahi meʻa kotoa pē.

ʻOku ou ʻofa atu. ʻOku ou lotua kimoutolu. ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá. Fakatauange ke nofoʻia kimoutolu ʻe Heʻene melino kuo talaʻofa maí, ʻi he taimí ni pea fāi atu maʻu ai pē, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Lea Fakatātā 3:5–6.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:12.

  3. Saame 18:2–3