2010
Ko e Hala ʻo Hotau Fatongiá
Mē 2010


Ko e Hala ʻo Hotau Fatongiá

ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he fatongiá ia ke tau haohaoa, ka ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e ngāue faivelengá. ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo e meʻa ʻoku fakalaó; ka ko e meʻa ko ia ʻoku māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
Bishop Keith B. McMullin

Ko ha maama faingataʻa ʻeni. ʻOku ʻi he potu kotoa pē ʻa e moveuveú mo e tuʻutāmakí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ka tuʻu fakatuʻutāmaki ʻeni ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo fekauʻaki mo hotau kuongá ni, “ ʻE ngalulululu ʻa e ngaahi langí, pea mo e māmaní foki; pea ʻe ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá ʻa e ngaahi fuʻu faingataʻa lalahi, ka te u maluʻi ʻa hoku kakaí1 ʻOku totonu ke tau maʻu ha fiemālie lahi ʻi he talaʻofa ko ʻení.

Neongo ʻe hanga ʻe he ngaahi fakatamakí ʻo maumauʻi kotoa ʻa e “nonga angamaheni ʻo [ʻetau] moʻuí,”2 ka ʻe ʻikai ke nau tuku ke maumau ai pē ʻa ʻetau moʻuí ʻo taʻengata. Te nau lava, ue‘i hake ‘a [kitautolu] ke manatu‘i. “ ʻo fakaake ʻiate [kitautolu ha]3 ongoʻi [hotau] fatongia ki he ʻOtuá,”4 pea tuku kitautolu ke tau ʻaʻeva “ ʻi he hala ʻo … [hotau] fatongiá.”5

ʻI Hōlani lolotonga e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he fāmili ʻo Kesipā teni Pumí honau ʻapí ke toitoi ai e niʻihi naʻe kumi ʻe he kau Nasí. Ko e founga ʻeni ʻo ʻenau moʻui ʻaki ʻenau tui faka-Kalisitiané. Naʻe mole e moʻui ʻa e toko fā ʻo e fāmilí ni ʻi hono fai ʻo e maluʻi ko ʻení. Naʻe nofo ʻa Koli teni Pumi mo hono tokoua ko Petisií, ʻi ha ngaahi māhina faingataʻa ʻi he ʻApitanga Pōpula fehiʻanekina ʻi Lēvenisipulukí. Naʻe siʻi mālōlō ai ʻa Petisī—kae moʻui ʻa Koli.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Koli mo Petisī ʻi Lēvenisipulukí ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau faʻa fakamolemole. Hili ʻa e taú, naʻe fakapapauʻi ʻe Koli te ne vahevahe ʻa e pōpoakí ni mo e niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻe taha naʻá ne toki lea ai ki ha falukunga kakai ʻi Siamane ne nau faingataʻaʻia tupu mei he ngaahi nunuʻa ʻo e taú. Naʻe peheni ʻene pōpoakí, “ ʻOku faʻa fakamolemole ʻa e ʻOtuá.” Ko e taimi ia naʻe utu ai e tāpuaki mei he ngāue faivelenga ʻa Koli teni Pumí.

Naʻe haʻu kiate ia ha tangata. Naʻá ne fakatokangaʻi ko e taha ia ʻo e kau leʻo angakovi taha ʻi he ʻapitangá. Naʻá ne pehē ange, “Naʻe kau ʻa Lēvenisipuluki ʻi hoʻo leá. Naʻá ku leʻo ai. Kae talu mei ai mo ʻeku hoko ko e Kalisitiane. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē naʻá ne fekumi ki he fakamolemole ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa taʻeʻofa naʻá ne fakahokó.” Naʻá ne mafao mai hono nimá. “Fakamolemoleʻi muʻa au?”

Naʻe toki pehē leva ʻe Koli teni Pumi:

“Mahalo naʻe lau sekoni pē ʻene tuʻu aí—ʻo mafao mai hono nimá—ka naʻe hangē ia kiate au ha ngaahi houa lahí ʻi heʻeku fāinga mo e meʻa faingataʻa taha naʻe pau ke u faí.

“… Ko e pōpoaki ko ia ʻoku faʻa fakamolemole ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku … tuʻunga ia ʻi ai: ke tau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu naʻa nau fakalaveaʻi kitautolú… .

“… Ne u lotu fakalongolongo pē, “tokoni mai! Te u lava pē ʻo hiki hake hoku nimá. Te u lava pē ʻo fai ia. Kuo pau ke ke ʻomi ʻe koe ʻa e ongoʻi fie fakamolemolé.’

“… Ne u ongoʻi ongonoa ʻi heʻeku mono atu hoku nimá ki he nima naʻe fakamafao mai kiate aú. ʻI heʻeku fai iá, naʻe hoko ha meʻa fakaofo. Naʻe kamata pē ʻa e mālohi ʻo e ongó ʻi hoku umá ʻo lele hifo ki hoku nimá, ʻo aʻu ki homa ongo nima ne fepukeʻakí. Hili iá naʻe hangē ʻoku fakafonu kotoa hoku sinó ʻe he māfana fai fakamoʻui ko ʻení, ʻo tō ai hoku loʻimata.

Ne u tangi mo pehē ange, “ ʻOku ou fakamolemoleʻi koe, ʻaki hoku lotó kotoa.’

Ne ma fepukeʻaki nima ʻi ha momeniti, ko e tokotaha naʻe hoko ko e leʻó pea naʻe nofo pōpula. Ne teʻeki ai ke lahi pehē fau haʻaku ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki muʻa ʻo hangē ko e taimi ko ʻení.”6

Ko kinautolu ʻoku fakaʻehiʻehi mei he koví pea lelei ʻenau founga moʻuí, ʻoku nau fāifeinga ki ha ʻaho lelei ange mo tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe lava pē ke toe lelei ange ʻa e meʻa kotoa neongo ʻa e faingataʻá. Naʻe tofa ʻe he Fakamoʻuí ʻa e halá maʻatautolu. Naʻá Ne toe tuʻu ikuna mei Ketisemani, mei he kolosí, pea mo faʻitoka, ʻo Ne ʻomi ʻa e moʻuí mo e ʻamanaki leleí kiate kitautolu kotoa pē. ʻOkú Ne folofola mai kiate kitautolu he ʻahó ni, “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”7

Kuo akonaki ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē: “Kapau ʻoku tau fie ʻaʻeva pea hiki hotau ʻulú ki ʻolunga, kuo pau ke tau tokoni ʻi he moʻuí ni. Kapau ʻoku tau fie fakakakato hotau ikuʻangá pea foki ʻo nofo fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní, kuo pau ke tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea faʻifaʻitaki ʻetau moʻuí ki he Fakamoʻuí. ʻI heʻetau fai iá, ʻe ʻikai ngata ʻi heʻetau aʻusia ʻetau taumuʻá ʻa ia ko e moʻui taʻengatá, ka te tau mavahe atu foki mei he māmaní kuo tau koloaʻia mo toe lelei ange ka ne taʻe ʻoua ʻetau moʻui pea fakahoko hotau ngaahi fatongiá.”8

ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi lea fakalaumālie ko ʻení: “Ke tau fanongo ki he fakaʻosi ʻo e ngaahi meʻá ni kotoa pē: Ke ke manavahē ki he ʻOtuá, peá ke fai ki heʻene ngaahi fekaú: he ʻoku kātoa ʻi he meʻá ni ʻa e ngāue totonu ʻa e tangatá.”9

Ko e Hā ʻa e Meʻa Ko ʻeni ʻOku Ui ko e Fatongiá?

Ko e fatongia ʻoku ou lea ki aí ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻamanaki mai ke tau fai mo aʻusiá. Ko ha ʻulungāanga lelei ia ʻoku fie maʻu ʻa ia ʻokú ne ʻomai mei he fakafoʻituituí mo e ngaahi koló ʻa e meʻa ʻoku totonú, moʻoní, mo lāngilangiʻiá. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he fatongiá ia ke tau haohaoa, ka ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e ngāue faivelengá. ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo e meʻa ʻoku fakalaó; ka ko e meʻa ʻoku māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai tuku fakatatali ia ki he kakai ʻoku māʻolunga mo mālohí, ka ʻoku ʻi he fakavaʻe ia ʻo e falalaʻangá, angatonú mo e loto-toʻa fakatāutahá. Ko hono fakahoko ho fatongiá ko hano fakahaaʻi ia ʻo e tuí.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Monisoni ʻo kau ki ai, “ ʻOku ou manako mo ʻofa ʻi he foʻi lea fakaʻeiʻeiki ko e fatongiá.”10 Ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ko e hala ʻo hotau fatongiá ʻa ʻetau tauhi ko ia ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he moʻui fakaʻahó.

Ko Hotau Fatongiá Kia Hai pea Ki he Hā?

ʻUluakí, ko hotau fatongiá ʻoku fai ia ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai taʻengatá. Ko Ia naʻá Ne faʻu ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, ko e tupuʻanga ʻo e langí mo māmani pea naʻá Ne fakatupu ʻa ʻĀtama mo ʻIvi.11 Ko Ia ʻa e tupuʻanga ʻo e moʻoní,12 ʻoku hāsino ai e ʻofá,13 pea mo e ʻuhinga ʻo e huhuʻí ʻo fakafou ʻia Kalaisí.14

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita: “ ʻOku mei he [ʻOtuá] ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú… . Ko kitautolú ko ha konga ʻumea pē. Ko e moʻuí, ʻatamai potó, fakakaukaú, mo e mālohi ke fakaʻuhingá, ko e ngaahi meʻafoaki kotoa kinautolu ʻa e ʻOtuá ki he fānau ʻa e tangatá. ʻOkú Ne foaki mai ʻa e ivi ki hotau sinó pea mo e mālohi ki hotau ʻatamaí… . ʻOku totonu ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki hotau ʻatamai potó, hotau mālohí, ʻaki ʻetau mahinó, hotau potó, mo e mālohi kotoa ʻoku tau maʻú. ʻOku totonu ke tau feinga ke fai lelei ʻi he māmaní. Ko hotau fatongiá ʻeni.”15

He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fai hono fatongia ki he ʻOtua ko e Tamaí taʻe te ne fai pehē ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ka fakaʻapaʻapa ki he tahá ʻe fie maʻu ke fakaʻapaʻapa foki ki he tahá, he kuo tuʻutuʻuni ʻe he Tamaí ʻe toki lava pē ke fakahoko kakato ʻe ha taha ʻa hono fatongiá ʻo fakafou ʻi he huafa ʻo Kalaisí.16 Ko Ia hotau faʻifaʻitakiʻangá, hotau Huhuʻi pea mo hotau Tuʻí.

ʻI hono fakahoko ʻe he kakai tangata mo fafiné mo e fānau tangata mo fafiné ʻa honau fatongia ki he ʻOtuá, te nau ongoʻi ai ke fefakahokoʻaki honau fatongiá, ki honau fāmilí, ki honau puleʻangá, ki he meʻa kotoa pē kuo fakafalala ange ke nau tokangaʻí. ʻOku fie maʻu ʻe honau fatongiá ke fakatupulaki honau ngaahi talēnití pea nau hoko ko ha kakai lelei mo tauhi lao. ʻOku nau hoko ʻo loto-fakatōkilalo, angavaivai pea akoʻingofua. ʻOku ikunaʻi ʻe he mapuleʻi kitá ʻa e fakahōhōlotó; ʻoku tataki ʻe he talangofuá ʻa ʻenau ngāue faivelengá. ʻOku hoko mai ʻa e melinó kiate kinautolu. ʻOku loto mateaki ʻa e tangataʻifonuá, ʻoku angaʻofa ʻa e tukui koló, pea fakakaungāmeʻa ʻa e ngaahi kaungāʻapí. ʻOku fiefia ʻa e ʻOtua ʻo e langí, ʻoku fakafiemālieʻi ʻa e fonuá, pea ʻoku hoko ʻa māmani ko ha feituʻu lelei ange.17

ʻOku Tau ʻIloʻi Fēfē Hotau Fatongiá ʻi he Lotolotonga ʻo e Moveuveú?

ʻOku tau lotu! Ko e founga pau ia ʻa e tokotaha kotoa pē ke ne ʻiloʻi ai; ko e fetuʻutakiʻanga maʻuʻanga tokoni ia ki he langí. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Pitá: “ ʻOku ʻi he kakai māʻoniʻoní ʻa e fofonga ʻo e ʻEikí, pea ʻoku ongo kiate ia ʻa ʻenau ngaahi lotú.”18

ʻOku ʻomi kiate kitautolu ʻe he lotu ʻi he loto-fakatōkilaló, lotu fakamātoató, mo e ueʻi ʻa e laumālié, ʻa e fakahinohino ʻoku tau fuʻu fie maʻú. Naʻe akonaki ʻa Pilikihami ʻIongi ʻo pehē, “ ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku puputuʻu ʻa e tangatá pea hohaʻa ʻene fakakaukaú …; ka ʻoku akoʻi kitautolu ʻe heʻetau fakakaukau leleí ko hotau fatongia ia ke lotu.”19

Naʻe akonaki ʻa Sīsū:

“Kuo pau ke mou lotu mo leʻo maʻu ai pē telia naʻa mou tō ki he ʻahiʻahí; …

“Ko ia kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá; …

“Mou lotu ʻi homou ngaahi fāmilí ki he Tamaí, maʻu ai pē ʻi hoku hingoá, koeʻuhi ke tāpuakiʻi ʻa homou uaifí mo hoʻomou fānaú.”20

Ke ʻaonga ʻa e ngaahi lotú, kuo pau ke nau fenāpasi mo e palani ʻa e langí. ʻOku ola lelei e lotu ʻa e kakai tuí ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ʻa e fenāpasi ko ʻení, pea ʻoku hoko ʻa e fenāpasi ko ʻení ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai ʻa e ngaahi lotú ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fakahā mai ʻe he Laumālié ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau kolé.21 Ka ʻikai ke ʻi ai ʻa e tataki fakalaumālie ko ʻení, te tau fakahehema ai ke “kole pea ʻikai maʻu,”22 ke tau feinga pē ke fai pē hotau lotó kae ʻikai “ko Ho finangaló.”23 ʻOku mahuʻinga ke tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga ʻetau lotú koeʻuhí ke fakamaamaʻi kitautolu ʻe he Laumālie tatau pē ko iá lolotonga ʻetau maʻu ha tali ki heʻetau lotú. ʻOku ʻomi ʻe he faʻahinga lotu peheé ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí he ʻoku “ ʻilo ʻe [heʻetau] Tamaí, ʻi he heʻeki ai ke [tau] kole kiate iá, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku [tau] masiva aí”24 pea ʻokú Ne tali ʻa e lotu fakamātoato kotoa pē. Kuo talaʻofa mai e Tamaí mo e ʻAló, “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu.”25

ʻOku ou fakamoʻoni kuo fakaʻilongaʻi mahino ʻa e hala ʻo hotau fatongiá ʻaki ʻa e tui taʻeveiveiuá mo e tui ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, pea ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea mo e mālohi ʻo e lotú. ʻE fononga ʻi he hala ko ʻení ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻofa kiate Ia mo holi ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ki he toʻu tupú, ʻoku fakatau atu ia ki he lavameʻá mo e teuteu fakatāutahá; ki he kakai lalahí, ʻoku fakatau ia ki hono fakafoʻou ʻo e tuí mo e loto fakapapaú; ki he toʻu tangata matuʻotuʻa angé, ʻoku fakatau ia ki he tūkufua mo e kātaki ki he ngataʻangá ʻi he anga māʻoniʻoni. ʻOkú ne fakateunga ʻa e tokotaha fononga faivelenga kotoa pē ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí, maluʻi ia mei he ngaahi kovi ʻo e ʻahó, pea fakakoloaʻi ʻaki ia ʻa e ʻilo “[ko e] fakaʻosi ʻo e ngaahi meʻá ni kotoa pē [ko e] manavahē ki he ʻOtuá, pea ke fai ki heʻene ngaahi fekaú: he ʻoku kakato ʻi he meʻá ni ʻa e ngāue totonu ʻa e tangatá.”26 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Mōsese 7:61; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  2. Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 156.

  3. Mōsaia 1:17.

  4. ʻAlamā 7:22.

  5. Hilamani 15:5.

  6. Corrie ten Boom, Tramp for the Lord (1974), 54–55

  7. Luke 18:22.

  8. Thomas S. Monson, fakaʻaongaʻi ʻi hono fakangofua.

  9. Tangata Malanga 12:13; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  10. Thomas S. Monson, “Duty Calls,” Ensign, May 1996, 43.

  11. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:17–19.

  12. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:36.

  13. Vakai, 1 Sione 4:8.

  14. Vakai, Sione 3:16; Hilamani 5:10–11.

  15. Joseph F. Smith, ʻi he Conference Report, Oct. 1899, 70; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  16. Vakai, Molonai 10:32–33; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:5.

  17. Vakai, ʻAlamā 7:23, 27.

  18. 1 Pita 3:12.

  19. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiten ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi, naʻe filifili ʻe John A. Widtsoe, [1997] 45; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  20. 3 Nīfai 18:18–21.

  21. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:29–30.

  22. Sēmisi 4:3.

  23. Mātiu 6:8.

  24. Mātiu 6:8.

  25. Mātiu 7:7; vakai foki Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 6:10

  26. Tangata Malanga 12:13; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.