2011
O Se Faapotopotoga Tele o le Au Paia
Mati 2011


O Se Faapotopotoga Maoae o le Au Paia

O loo i ai tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i atunuu eseese, o loo faatinoina ni galuega ma ni tofiga eseese, ma o loo feagai ma le tele o luitau eseese.

Peitai ua aumaia e le Faaola ma Lana talalelei ni fofo i o tatou faafitauli, faatasia i tatou i le alofa ma le faamoemoega e tasi, ma aumai faatasi i tatou o se faapotopotoga i le lalolagi atoa.

E tusa pe tou te lolotu faatasi ma nisi tagata e toa 13 i se paranesi laitiiti i Iukureini po o le 200 i se uarota i Mekisiko, ua e auai i se mea e sili atu le maoae. O lo tatou faatuatua soofaatasi i le Faaola ua avea moni ai i tatou “e le toe tagata ese [tatou] po o e ua aumau, a ua nuu faatasi ma le au paia, o le aiga foi o le Atua” (Efeso 2:19).

A o e faamasani atu i nisi o ou tuaoi mai le lalolagi atoa i lenei tusiga (ma e ala i lomiga taitasi o mekasini a le Ekalesia), matou te faamoemoe e te maua le faamautinoaga o le talalelei a Iesu Keriso e maua ai le mea o loo e manaomia e faafetauia ai ou lava luitau.

Vi‘iga Faatoia o Samoa

  • 60 tausaga

  • Pulenuu

  • Fesoasoani muamua i le au epikopo

O le galulolo lea na lavea ai Samoa ia Setema 2009 na maliu ai le atalii o lo’u atalii. Na maliu ai foi le tama tama a lo’u tuafafine. Sa faaleagaina ai lo’u fale, taavale e lua, ma na toetoe lava o a’u meatotino uma. Toetoe o le matou nuu atoa ua siitia atu i gauta i mauga ina ia le toe tupu ai lenei mea.

Ou te iloa e alofa le Atua ia i latou na faasaoina mai ai aua, e ala mai i le Ekalesia, ua Ia tuuina mai ai ia i matou ni fale fou, meaai, ma vai. Ou te iloa e alofa o Ia ia i latou ua maliliu ai aua, e ala mai i Lona mana, e mafai ai ona matou toe faatasi. Ua faamanuiaina lava i matou.

Valerina M. o Iuta, ISA

  • 10 tausaga

O le avea ma se uso matua e le o taimi uma e faigofie ai. O isi taimi ou te le fiafia ai. Ae ua ou aoaoina ia avea au o se uo lelei i lo’u uso ma lo’u tuagane laitiiti e ala i le matauina o lo’u tina ma lo latou va ma ona uso. Ua ia aoao mai ia te au ia ou faia se faataitaiga faaKeriso mo i latou o siomia i matou. E mafai ona ou faia nei mea e faaali ai lo’u talisapaia tele o le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, faapea foi ma le alofa o lo’u tina ma lo’u tamā.

Varvara Bak o Russia

  • 25 tausaga

  • Tagata aoga

  • Faiaoga Peraimeri

Ou te fia avea atili e faapei o Keriso—e le faapea ou te atoatoa, ae ou te fia manatuaina lo’u faasinomaga, ma ia sili atu i le aso nai lo ananafi. E mafai ona faigata ona o le maualalo o tulaga e faatauaina e le lalolagi. E ono faigofie ai le faase’e o o ’u tulaga faatauaina.

Peitai, e le faigata ona tausisia na tulaga faatauaina o le Ekalesia. Ou te manatu e talisapaia e tagata i latou e maualuga o latou tulaga faatauaina. Ou te fiafia lava i tagata e le ulaula pe inu ma e mama o latou uiga. O le mea lea ina ua ou sailiili i le Ekalesia, o la ua ou ola lava i o’u tulaga faatonuina o le talalelei, ma talu ai o la sa ou tausia na poloaiga, o lea na vave ai ona maua la’u molimau i na mea.

Chhoeun Monirac o Kolomupia

  • 18 tausaga

  • Fesoasoani muamua i le au peresitene o Alii Talavou, faiaoga seminare

Tatou te feagai uma lava ma faafitauli e le’i faamoemoeina o le olaga. Ina ua foi mai le matou aiga mai le faamauina i le Malumalu o Hong Kong Saina, ma o le taimi tonu foi lea sa sauni ai se tasi o o’u tuafafine e alu i le misiona, sa le toe faigaluega ai lo’u uso ma lo’u tuafafine matua ma sa le toe maua foi le afa o le totogi o lo’u tamā. O se taimi faigata lea mo i matou e toa 11 i lo matou fale faatauvaa, ae sa matou uumau pea i folafolaga sa faia i le malumalu.

O le taimi lena, sa faamanatu mai ai e le Agaga Paia ia te a’u se mau: “A o le’i sailiili e outou le oloa, ia outou saili le malo o le Atua” (Iakopo 2:18). Sa aumai ai ia te au le faamoemoe. Sa ou talitonu o le a faamanuia e le Atua a’u ma lo’u aiga.

Ua maua nei ni galuega a lo’u uso ma lo’u tuafafine ua mafai ai ona aai lo’u aiga, ma na i ai foi ni nai a’u faatalatalanoaga e ono manuia mai. O se vavega lea ua faateleina ai lo matou faatuatua ia Keriso. Ou te iloa e alofa ma e silafia e le Alii i matou. Na te silafia o matou manaoga. Afai o le a matou tausia Ana poloaiga, o le a matou manuia i le laueleele (tagai i le Mosaea 2:22).

Elizabeth Kangethe o Kenya

  • 27 tausaga

  • Tusitala tutoatasi

  • Peresitene o le Aualofa i le Uarota

A o le’i ou mauaina le talalelei, o lo’u lalolagi sa ou i ai o se nofoaga pogisa. Sa faatuai ona ou faamagalo atu ma taofimau lava i lagona le lelei e uiga i soo se tasi sa ou lagonaina sa faia se mea le lelei ia te a’u. Sa faaseseina o’u manatu e uiga i le faaipoipoga, ona o le tele o tane sa ou vaai i ai sa onana, ma tamaitai o e sa sauaina.

O le taliaina o le talalelei a Iesu Keriso na suia ai a’u. Sa matagofie le alu i le lotu ma vaaia ai aiga o nonofo faatasi, ia aoaoina e uiga i le alofa, faaaloalo o le tasi i le isi, ma le agaga malamalama. Sa iu ina ou lafoaia tu ma aga masani sa le ogatasi ma le talalelei.

Sa ou lagonaina le faamalosia o a’u e fai se faaleleiga ma se fili sa ou matauina. O lenei ua ma fesootai i taimi uma lava. Sa ou feiloai i se alii lelei lava ua maea lana misiona ma e le o toe mamao ae ma faaipoipo i le malumalu.

Ua ou mautinoa ua ou i ai i le nofoaga sa’o. O le alofa ma le popole alofa o le au paia mo le tasi ma le isi ua aumaia ai ia te a’u se lagona o le aofia ai. Ua sili atu ona aoga lo’u olaga. Ua ou iloa e matuai taua lo’u tumau i le faamaoni seia oo i le iuga e ala i le aloese mai le tepa soo i tua i lo’u olaga pogisa ma le faanoanoa ua mavae.

Lucia Leonardo o Kuatemala

  • 23 tausaga

  • Tagata aoga

  • Fesoasoani lua i le au peresitene o Tamaitai Talavou a le siteki

O faafitauli o loo feagai ma a’u e tutusa lava ma faafitauli a tagata uma o le matou tupulaga. O le a se mea e tatau ona ou faia i lo’u olaga? O le a se mea ou te aoaoina? O ai e tatau ona ou faaipoipo i ai? E faapefea ona ou taulimaina faatosinaga mai a’u uo e le auai i le Ekalesia ina ia tuu i lalo o’u tulaga faatauaina? O nisi taimi e faigofie ai le atuatuvale po o le faanoanoa po o le popole.

Ua taialaina lo’u olaga i soo se itu e le talalelei. E ui lava ina tatau ona ou faaleleia nisi o vaega, ae peitai, o le talalelei ua ou iloa ai le mea ou te manao i ai, ma ua ou iloa ai le mea o loo o’u agai i ai. Ou te faafetai lava ona o lena mea. Ua matuai o’u fiafia ai lava. E fesoasoani ou te tumau malosi ai ma fesoasoani i isi, aua ua ou iloa a ou manaomia se fesoasoani, e mafai ona ou tatalo i lo’u Tama Faalelagi.

Harrison Lumbama o Zambia

  • 46 Tausaga

  • Alii ofisa i se faalapotopotoga fesoasoani tutoatasi

  • Peresitene o le Itu

O le taumafai e tau faasoasoa a’u tupe o se tasi lea o luitau tele o lo’u olaga. Ua maualuga tele le tau o le olaga pe a faatusa atu i lo’u totogi. E pisi lava lo’u mafaufau i aso uma e tau faavasega pe o le a faapefea pe a oo i le taimi e totogi ai lo’u falemautotogi, uma meaai, pili aoga a tamaiti, ma isi mea faapena.

O le talalelei ua ou iloaina nei ua matuai fesoasoani tele ou te tumau ai i le faia o faaiuga lelei e ui lava i nei luitau. O le tausia o poloaiga ma a’u feagaiga, na mafai ai ona matou taulimaina ia mea i se ala e le mailoa. O lo matou tausia o le tulafono o le sefuluai, ua faamanuiaina ai i matou e le Tama Faalelagi ia matou le fia aai, ma o Lona alofa tunoa sa mafai ona matou faatoilaloina ai faigata o le olaga. O le talalelei ua avea ma se vaifofo mālu i faigata o le olaga. Ua tuuina mai ai ia i matou le faamoemoe mo se lumanai manuia pe afai matou te usiusitai ma faamaoni.

Po o le a lava le faafitauli sa ma fetaiai, sa i ai lava se tali a le talalelei mo a’u. Ana le seanoa ma le talalelei, semanu e leai se taitaiga po o se faamoemoega o lo’u olaga.

Ata na tusia e Steve Kropp