2011
O Le Ala a Lē ua Filifilia
Mati 2011


O Le Ala a Lē ua Filifilia

O se tasi o mea o le papatiso. O le isi o le tumau ai seia oo i le iuga.

Ata
Elder Koichi Aoyagi

A o avea ma se talavou i Matsumoto, i Iapani, sa ou matua fiafia lava e aoao le gagana Peretania. I le 17 o ou tausaga na ou auai i le kalapu o le gagana Peretania i la’u aoga maualuga. I le amataga o le tausaga aoga, na tonu ai i le kalapu e saili se tasi o lana lava gagana Peretania e aoao i matou e talanoa faa-Peretania. Na matou saili ma saili, ae e totogi se tupe i faiaoga o le gagana Peretania na matou talanoa i ai, ma na le mafai e le kalapu ona totogiina. Sa toeitiiti a matou fiu, ua lotovaivai.

Ona oo lea i se tasi aso, a o ou tietie i lau uila e agai atu i le aoga, na ou vaai ai i ni alii talavou Amerika e fai o la suti sa tufaina ni fasi pepa. Na ou aveina se pepa se tasi ma tuu i lau taga. Ina ua uma le aoga sa ou iloiloina le pepa ma iloa ai o se valaaulia e auai i se vasega o talanoaga faa-Peretania e aunoa ma se totogi. I luga o le fasi pepa sa i ai le igoa “O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.” Ou te le’i faalogo lava i sea ekalesia, ae na faagaeetia au; ua ou maua le fofo i le faafitauli a le kalapu o le gagana Peretania!

O le aso o le vasega na sosoo ai, pe tusa ma le 30 tagata o le kalapu na matou auai faatasi. Na aoaoina e faifeautalai le vasega, lea na matou matua fiafia uma i ai. Mai le aso muamua o le vasega, sa ou matauina sa i ai se mea e ese e uiga i faifeautalai. Na matua faagaeetia au i lo la agalelei, alofa, uiga lelei, ma le fiafia. Na foliga mai sa i ai se malamalama na siomiaina i laua—ou te le’i feiloai lava i se tasi e pei o laua.

Ina ua mavae le tele o vaiaso na amata loa ona ou fesili i faifeautalai e uiga i le la ekalesia, ma na la valaauliaina au ou te suesue atili i ai. Na ou taliaina, ma na la aoaoina au i lesona a faifeautalai. I lena taimi e le’i tele sou malamalama pe amanaiaina le taua o mea na ou aoaoina, ae na ou lagona le Agaga, ma na ou malamalama o mataupu faavae na aoao mai e faifeautalai e lelei. Ina ua la valaaulia au ou te papatiso, na ou taliaina.

Peitai, ae ou te le’i auai i le Ekalesia, sa manaomia se faatagaga mai ou matua. I le taimi muamua lava na matua tetee lava i laua—la te le’i masani i aoaoga faaKerisiano. Ae ou te le’i fiu ai. Na ou talosagaina faifeautalai e o mai i lo matou aiga ma faamalamalama i ou matua mea e uiga i le Ekalesia, mea na la aoaoina ai au, ma mea o le a faamoemoeina mai ia te au. Na faamaluluina e le Agaga ia loto o o’u matua, ma o le taimi lea na la tuuina mai ai le la faatagaga ou te papatiso.

Tafeafea Ese Atu

Ina ua uma ona ou papatiso ma faamauina, na ou auai loa i le tamai Paranesi o Matsumoto lea e 12 i le 15 tagata e toaaga i le lotu. Na maua ni au uo, ma sa ou fiafia e auai i vaiaso taitasi. Pe a ma se tausaga mulimuli ane na ou faauu ai mai le aoga maualuga ma siitia atu loa i Yokohama e auai i le iunivesite. O le paranesi e sili ona lata ane o le Paranesi Tutotonu a Tokyo, lea e le silia ma le 150 tagata o le ekalesia e toaaga. Ina ua ou auai i lenei paranesi fou, sa ou lagona le pei o se tama e sau mai nuu i tua o loo i totonu o se aai tele. Sa faigata ona maua ni au uo. I se tasi o Aso Sa na ou nofo ai i le fale ou te le’i alu i le lotu. Na vave lava ona ou le toe auai i le lotu. Ua amata ona ou faauo atu i tamaiti o le matou vasega e le auai i le ekalesia, ma ua tafeafea mamao ese atu ai le Ekalesia mai lou mafaufau.

Sa faaauau ai lava lenei faiga mo ni nai masina. Ona ou mauaina lea i se tasi aso o se tusi mai se tuafafine o le Paranesi o Matsumoto. “Ua ou faalogo ua e le toe auai i le lotu,” o lana tala lea. Sa ou ofo. E foliga mai na tau atu e se tasi o lau paranesi fou ia te ia ou te le o toe auai atu i le lotu! Na faaauau le tusi a le tuafafine i le siiina mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34: “Faauta, e toatele e ua valaauina, a e to’aitiiti e ua filifilia.” Ona ia tusia lea, “Koichi, ua papatisoina oe o se tagata o le Ekalesia. Ua valaauina oe, ae ua le o toe faitaulia oe i e na filifilia.”

A o ou faitauina nei upu, na faatumulia au i le salamo. Na ou iloa e manaomia ona ou sui. Na ou iloa e le’i i ai sau molimau malosi. Ou te lei mautinoa pe o soifua le Atua, ma e ou te le’i iloa pe o Iesu Keriso lou Faaola. Mo le tele o aso na faateleina ai lou popole pe a ou mafaufau e uiga i le savali o le tusi. Ou te le i iloa le mea e fai. Ona ou manatua lea i se tasi o taeao se mea na aoao mai e faifeautalai ia te au. Na la fai mai ia te au ou te faitauina le Moronae 10:3–5, ma le folafolaga e mafai ona ou iloa le mea moni mo au lava. Na ou filifili loa e tatau ona ou tatalo. Afai ou te le maua se lagona, o le a ou faagaloina atoa loa le Ekalesia ma poloaiga, ma o le a ou le toe auai ai lava. Peitai, afai ou te maua se tali, e pei ona folafola mai e Moronae, o le a tatau loa ona ou salamo, opogi le talalelei ma lou loto atoa, toe foi i le lotu, ma faia mea uma ou te mafaia e mulimuli ai i poloaiga.

A o ou tootuli e tatalo i lena taeao, na ou aioi atu i le Tama Faalelagi e tali mai ia te au. “Afai o loo E soifua—afai e moni Oe,” o lau tatalo lea, “faamolemole ia faailoa mai ia te au.” Sa ou tatalo ia iloa pe o Iesu Keriso o lou Faaola ma pe moni le Ekalesia. Ina ua uma, na faafuasei lava ona ou maua se lagona. Na siomia au e se lagona mafanafana, ma na faatumulia lo’u loto i le olioli. Na ou malamalama i le upu moni: O loo soifua lava le Atua, ma o Iesu o lou Faaola. Na toefuataiina moni lava le Ekalesia a le Alii e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita, ma o le Tusi a Mamona o le afioga lea a le Atua.

E aunoa ma se mafuaaga e faapea atu ai, na ou tatalo mo le faamagaloga i lena lava aso ma fuafua ai e mulimuli i poloaiga. Na ou toe foi i le lotu ma folafola atu i le Alii o le a ou faia soo se mea e moomia ina ia tumau ai i le faamaoni.

I se taimi puupuu mulimuli ane na fuafua ai le Ekalesia e fausia se falesa i Yokohama. I lena taimi na faamoemoe i tagata o le paranesi e sao tupe ma faatino galuega mo le fausiaina o le fale. Ina ua tuuina atu e le peresitene o le misiona se lui i tagata o le paranesi e foai atu mea uma latou te mafaia, na ou manatua ai lau tautinoga ina ia faia soo se mea e finagalo mai ai le Alii ia te au. O lea la na ou fesoasoani ai i le fausiaina [o le falesa] i aso taitasi mo le toeitiiti atoa le tausaga, pe a uma au vasega o le iunivesite.

Ausiaina o Sini e Fa

Pe a ma le taimi lava lenei, na asiasi ai i Iapani ia Elder Spencer W. Kimball (1895–1985), a o avea ma Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma uunaia le autalavou o le Ekalesia ina ia ausia ni sini se fa: (1) ia maua le tele o aoaoga maualuluga pe a mafai, (2) auauna atu i se misiona faafaifeautalai, aemaise lava ia alii talavou, (3) faaipoipo i totonu o le malumalu, ma (4) maua ni tomai e tausia ai se aiga. Seia oo mai i lena tulaga ou te le’i fuafuaina lava e ausia nei mea e fa. Peitai na ou tootuli ma tatalo i se taimi mulimuli ane: “Tama Faalelagi, ou te fia ausia na sini e fa. Faamolemole fesoasoani mai ia te au.”

Na ou iloa ina ia mafai ona tumau ai i le ala a le ua filifilia, na manaomia lou mulimuli i fautuaga a auauna a le Alii. Na ou tautino atu e faia mea uma ou te mafaia e mulimuli ai i le fautuaga a Elder Kimball ma galue malosi e fausia le Ekalesia.

Mo le tele o tausaga na sosoo ai na faaauau pea lou galue agai i au sini e fa. Na ou auauna atu o se faifeautalai faakamuta mo le lua tausaga, e fesoasoani i le fausiaina o falesa e lua i lou atunuu. Ona valaauina lea o au ou te auauna atu o se faifeautalai faamisiona. E le’i leva ona ou toe foi i le fale, ae ou faaipoipo loa i le malumalu i le tamaitai mai le Paranesi i Matsumoto lea na tusia le tusi ia te au. Mulimuli ane na maua sau galuega na ou moemiti i ai i se kamupani o fefaatauaiga i atunuu mamao. A o ou mulimuli i afioga a le Alii ma fautuaga a perofeta, na ou toe lagona le i ai i le ala a le ua filifilia. Ma o loo ou taumafai e tumau ai i lena ala i le aso.

Faalogoina o Lona Siufofoga

Ou uso e ma tuafafine talavou, ua faaauau pea le valaau mai o le Faaola ia i tatou uma, ma talosagaina i tatou ia mulimuli atu ia te Ia. Na aoao mai le Alii, “O a’u mamoe e faalogo mai i latou i lou leo, … ua latou mulimuli mai foi ia te au” (Ioane 10:27). Ua e faafofoga i le siufofoga o le Alii; ua e mulimuli ia te Ia e ala i le papatiso i Lana Ekalesia. E moni, ua valaauina oe. Ae peitai, ina ia filifilia o se tulaga ese lena vaega.

Filifili i le taimi nei o le a e faia soo se mea ina ia tumau ai i le faamaoni. Filifili e tumau seia oo i le iuga e ala i le mulimuli i poloaiga uma a le Atua. Ia faatu ni au lava sini amiotonu ma le agavaa. Ia maua se aoaoga, auauna atu i se misiona, faaipoipo i totonu o le malumalu, ma tausia faaleagaga ma le faaletino lou aiga. Afai e le’i mauaina lava sau molimau, faamolemole ia alu ifo i ou tulivae ma ole atu i le Tama Faalelagi e fesoasoani ia te oe ina ia maua se malamalamaaga o le upu moni. Ma, pe a oo mai le tali, ia tuuto oe lava ma le loto atoa i le galuega a le Alii. Ia fai soo se mea e mafai e te oo ai i le ala a le ua filifilia.

Ata na tusia e Scott Greer