2011
Ko e Langa ʻi ha Fakavaʻe Pau
Sune 2011


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

Ko e Langa ʻi ha Fakavaʻe Pau

ʻE lava pē ke taʻeueʻia ha fakamoʻoni.

ʻOku tuʻu ha kiʻi kolo ko ʻEngikolasi ʻo ʻikai mamaʻo mei he Vaitafe ʻOhaioó ʻi he feituʻu ʻuta ʻo Luisivilá, ʻi Kenitaki. Naʻe hoko ia ʻi he taimi ʻe taha ko ha feituʻu faama naʻe fakahifo ai ʻe he ʻeikivaka ʻo ha vaka uta koloa ʻi he vaitafé ʻa ʻene utá, pea kuo hoko he taimí ni ko ha ʻapi ki ha ngaahi fāmili tui fakalotu kehekehe.

Ko e feituʻu ia ne u ako aí ʻi he lotú, ʻi ʻapi, mo ʻeku hū holo ʻi he lalo ʻakau sikamoá, ʻoké, māpelí, ʻulu ifí, mo e uiloú, ʻo ʻiloʻi ʻa e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi tui faka-Kalisitiané: naʻe haʻu ʻa Sīsū ko e faiako tuʻukimuʻa ʻo fakahinohino kitautolu ʻi he ngaahi hala ʻo e angaleleí mo e angatonú.

Ko e ongomātuʻa lelei ʻaʻakú, peá na ngāue faivelenga ʻi honau siasí. Naʻá na akoʻi au ke u hoko ko ha tokotaha lelei, pea ʻoku ʻi ai mo e ngaahi meʻa pau ʻoku totonu, hangē ko e angaʻofa ki he kakai kehé, pea ʻi ai mo e ngaahi meʻa pau ʻoku hala, hangē ko e kaihaʻá. Naʻá na toe akoʻi mai foki ko e meʻa ko ia ʻoku tui ha taha ʻoku moʻoní ʻoku ʻaonga tatau pē ia mo e meʻa ʻoku tui ha taha kehe ʻoku moʻoní, neongo ʻoku faikehekehe ʻa e ongo tui ko ʻení ʻi ha ngaahi tefitoʻi founga. Ko ʻene mahino kiate aú, ʻi he fakakaukau ko ʻení, ʻoku ʻikai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ia ʻe moʻoni maʻá e tokotaha kotoa pē, ka ko ha ngaahi fakakaukau fakatāutaha pē ʻoku ʻi ai e totonu ʻa e kakai ʻatamai potó ke nau fakapapauʻi pe ʻoku moʻoni ia ʻi heʻenau laú.

Koeʻuhí ko e ngaahi tefitoʻi tokāteline fekauʻaki mo e ʻulungāanga maʻá, naʻe faingataʻa ai kiate au ke u tui ki he meʻa naʻe akoʻi mai ʻe he kau faifekau Māmongá ʻo kau ki he fie maʻu ʻo ha Fakaleleí, mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e kau palōfitá. Ko e moʻoni, naʻe taʻu lōloa ʻe ono hoku fakauluí pea ne u fononga mai ai mo e ngaahi faingataʻá pea mo e fehuʻi pe ko hai koā au, ko e hā e meʻa ne u tui ki aí, pea ko e moʻoni nai ʻoku ʻi ai ha ʻOtua kuó Ne fokotuʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e moʻoní mo e meʻa ʻoku halá, faiangahalá mo hono nunuʻá.

Ko e meʻa fakaofo hono fakapapauʻi mai ʻeni ʻe he Laumālié, ka ne toki hoko pē ia ʻi he taimi naʻá ku loto fakatōkilalo feʻunga ai ke tali iá. Ne u ʻuluaki maʻu ha fakamoʻoni ki he papitaisó, hoko mai ai e Tohi ʻa Molomoná, pea ko e palōfita moʻoni ʻa Siosefa Sāmita. Ne hoko mai ai mo ha ngaahi fakamoʻoni kehe, ko e ʻotu lea ki he ʻotu lea, fekauʻaki mo e kau palōfita pea mo e kau ʻaposetolo ʻo e ʻaho ní.

Naʻe faifai pē ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻi heʻeku moʻuí naʻe ʻikai ngata pē heʻeku tui ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí—ka naʻá ku ʻiloʻi ia. Naʻe hanga ʻe hono fakatahatahaʻi mai ʻo e fanga kiʻi fakamoʻoni īkí ʻo fakatoka ha fakavaʻe naʻe fakapapauʻi ai ʻeku tuí, ko ha maluʻi ʻokú ne taʻofi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku fakafepakiʻi ʻeku fakamoʻoní.

Ko e totonu fakalangi ia ʻatautolu ke fekumi ki ha ngaahi tali mei he ʻEikí. Pea kuo pau ke tau kei fafangaʻi fakalaumālie kitautolu ʻi he ʻaho kotoa pē ke kei mālohi ai pē ʻetau fakamoʻoní. Ka ʻoku ou ʻiloʻi foki ʻoku ʻikai ʻaonga ʻi he polokalama ʻa e ʻEikí ke tau faʻa fehuʻia ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia kuo fakamoʻoniʻi kiate kitautolú. Ko hono moʻoní, ʻe hoko ai mo haʻatau hē mei he moʻoní.

ʻOku ʻikai te u kei fāinga mo e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e moʻui angamaʻá ʻi heʻeku kei talavoú. ʻOku ou ʻiloʻi ko e taimi ʻoku lea ai ʻa e palōfitá, ko e ngaahi lea ia mei he ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa ʻo fakafepakiʻi ʻeku fakamoʻoní, ʻoku ou falala ki he fakamoʻoni kuó u ʻosi maʻú, hili iá pea fai hoku lelei tahá ke u moʻui fakatatau mo ia. Ko e hala ia ki he melinó; ko e hala ia ʻo e fiefiá.