2011
ʻOku Mahuʻinga Hoʻo Tā Sīpingá
Sune 2011


ʻOku Mahuʻinga Hoʻo Hoko ko e Faʻifaʻitakiʻangá

ʻOku ʻikai ngata pē hono fakamālohia koe ʻe he ongoongoleleí ka mo e niʻihi kehé foki.

ʻĪmisi
Elder Joseph W. Sitati

ʻOku ou fakaʻofoʻofaʻia mo fakaʻapaʻapa ki he kau talavou ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Te u talanoa atu kau ki hanau toko tolu mei he Siteiki Nailopi Kēniá ʻi ʻAfiliká.

Hoko ʻa Māteni ʻo Mālohi

ʻI he taʻu 14 ʻa Māteni ʻo e Kolo Uesilení, naʻe mamaʻo mei hono ʻapi ʻi Nailopí ʻo ako ʻi ha ʻapiako nofomaʻu pea ko ia toko taha pē ai naʻe kau ki he Siasí. Naʻe ʻi ai e ngaahi ʻaho pau ko e tī pē mo e mā ʻa e kai pongipongi ʻi he ʻapiakó. Naʻe toko 700 e fānau akó, ko ia naʻe ʻikai ke lava ʻe he kau pule he akó ʻo ʻai ha meʻakai makehe maʻá ha toko taha pē, ko ia naʻe fili ʻa Māteni ke inu vai pē mo kai mā.

Naʻá ne maʻulotu fakataha pē mo hono toe ʻo hono kaungā-akó ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté. Naʻá ne fanongo ai ki ha ngaahi akonaki fakalotu ʻa ia naʻá ne ʻilo naʻe faʻa fakakeheʻi. Naʻe faʻa ʻi ai e taimi naʻe toutou hila mai ai hono kaungā-akó ki ai mo fefanafanahi ʻo kau ki he ngaahi tui “faikehe” naʻá ne maʻú. Naʻe faʻa ui foki ia ʻe ha niʻihi ko ha tokotaha ʻoku lotu ki he tēvoló.

Naʻe ʻikai vaivai ʻa Māteni tupu mei he ngaahi faingataʻa ko ʻení ka naʻe fakamālohia ia ai. Naʻe fakalotolahiʻi ia ʻe he ʻaʻahi fakamāhina ange ʻene ongomātuʻá mo e ngaahi pōpoaki naʻe ʻoatu maʻu pē mei heʻene palesiteni fakakoló, ʻa ia naʻá ne ʻave maʻu pē ki ai e tatau fakamuimuitaha ʻo e New Era. Naʻe tokoni ʻene lau iá ke toe lahi ange ai ʻene loto-toʻa ke tali e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení.

ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Liʻaki Lotu ʻa Siosefa

ʻOku maʻu ʻe Siosefa ʻo e Uooti Lilutá ʻa e tuʻunga ko e akonaki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOkú ne tui faivelenga ki he ongoongoleleí neongo ko ia toko taha pē naʻe kau ki he Siasí ʻi ha fuʻu ʻapiako tokolahi naʻe ngāue ʻaki ai ʻe hono toʻú ʻa e faitoʻo kona tapú mo fakahoko e ngaahi kovi kehe. Kuo teʻeki ai ʻaupito liʻaki lotu ʻa Siosefa. ʻOkú ne ʻi ai maʻu pē kimuʻa, pea ʻokú ne maʻa mo mateuteu ke ngāue ʻi ha meʻa ʻe vahe ki ai ʻe heʻene palesiteni fakakōlomú mo e pīsopé. ʻOkú ne tokoni ke teuteu ʻa e sākalamēnití ʻi he meimei ʻaho Sāpate kotoa pē.

Meili ʻe Hamifilī ʻEne Ngaahi Ngāué

Ko e akonaki foki mo Hamifilī ʻo e Uooti ʻApa Hilá. Naʻe papitaiso ia ki he Siasí he taʻu ʻe ua kuo hilí. ʻOku lolotonga ako ʻa Hamifilī ʻi ha ʻapiako nofomaʻu ʻo hangē pē ko Mātení. Ko e konga ʻo e ʻuhinga naʻe tupulaki lahi ai ʻene tuí talu ʻene kau ki he Siasí ko ʻene maʻu ʻi he meilí ʻene ngaahi ngāue ke fai ʻi he seminelí, fakakakato ia, pea toe fakafoki vave ia ki heʻene faiako seminelí.

ʻI he tutuku ʻa e ako nofomaʻú, naʻe lue lalo ʻa Hamifilī ʻi ha miniti ʻe 45 he ngaahi ʻaho Sāpaté ke maʻu ha meʻalele ke ʻalu ai ki he lotú. Neongo ia, naʻá ne aʻu maʻu pē ki muʻa mo mateuteu ke fai e meʻa ʻe vahe angé.

ʻI he taimi kotoa pē naʻe vahe ai kia Hamifilī ke lea, ʻokú ne teuteu fakamātoato ki ai. ʻOku mahino ki he tokotaha kotoa pē ʻoku fanongo ki heʻene leá naʻá ne ngāue lahi ke teuteu ia.

Ko Hono Moʻui ʻAki e Ngaahi Tuʻunga Moʻuí

ʻOku kei hokohoko ai pē ʻa e hōloa ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui angamaʻá ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo māmani he ʻahó ni. ʻOku faʻa kumi e toʻu tupú ki ha meʻa lelei mo fakaʻofoʻofa kae ʻikai ke nau ʻiloʻi pe ʻe maʻu ia mei fē. Kuo ʻomi ʻe he ngaahi akoʻangá ʻa e ngaahi fakakaukau hala ʻo pehē ko e meʻa fakatāutaha pē ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui angamaʻá ia pea ʻoku kehekehe pē.

Ka ʻi hoʻo moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e tui ʻokú ke kau ki aí, te ke lava ʻo tokoniʻi ho toʻú ke nau ʻiloʻi ʻa e taʻeliliu, loto-falala, melino, mo e fiefia ʻoku maʻu mei he ongoongoleleí. ʻE lava ke tokoni hoʻo hoko ko e faʻifaʻitakiʻangá ki hono teuteuʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau fie fanongo ki he ngaahi akonaki ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he Fatongia ki he ʻOtuá maʻá e kau talavoú mo e Fakalakalaka Fakatāutahá maʻá e kau finemuí ke ke toe ofi ange ki he ʻOtuá pea falala atu kiate koe ʻa e kakai lalahí mo ho toʻú.

Ko e Faʻifaʻitakiʻanga Taupotutahá

Tatau ai pē pe ko e talavou pe finemui koe, ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hoʻo moʻui ʻaki ha founga ke ʻilo ai ʻe ho toʻú mo kinautolu ʻoku mou feohí ʻokú ke muimui moʻoni ʻi he Fakamoʻuí. ʻOku tā ʻe he moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻene kei talavoú ha faʻifaʻitakiʻanga fakaʻofoʻofa maʻau. ʻI heʻene kei taʻu 12, naʻá Ne fai ʻa e ngāue ʻa ʻEne Tamai Hēvaní, ʻo hangē pē ko ʻEne fakaʻapaʻapaʻi ʻEne ongomātuʻa fakaemāmaní. ʻOku pehē ʻe he folofolá naʻá ne akonaki ki ha niʻihi kehe ʻi he temipalé. Naʻe ofo ʻa e kakai matuʻotuʻa ange mo potó ʻi he mahino kiate Ia ʻa e tokāteliné (vakai, Luke 2:42–52). Naʻe fakaʻaliʻali ʻe he Fakamoʻuí ʻoku ʻikai fuʻu kei siʻi ʻa e taʻu 12 ke kamata mahino ʻa e ngaahi meʻa ʻuhinga loloto ʻo e ongoongoleleí kapau ʻoku tau feʻunga ke maʻu ʻa e Laumālié.

ʻOku ʻomi ʻe he folofolá mo ha toe ngaahi sīpinga lahi ʻo ha kau talavou naʻa nau loto-toʻa ʻi heʻenau tuí: ko Siosefa, foha ʻo Sēkopé; Taniela; Nīfai; mo ha niʻihi kehe. ʻIkai ko ia pē, te tau lava ʻo sio ki he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ke nau hoko ko ha ngaahi sīpinga ʻi hotau kuongá ni.

Ko hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko ha fakamoʻoni ia ʻoku falala mai ʻa e Tamai Hēvaní ki he kau talavou mo e kau finemui ʻo e Siasí. ʻOkú Ne ʻamanaki mai ʻe ngāue ʻaki ʻe kimoutolu kau talavoú ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ke tāpuakiʻi ʻEne fānaú, ʻa e talavou mo e motuʻa. ʻOku mou fakahoko ia ʻaki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí, fai papitaisó, tāpuakiʻi mo tufa e sākalamēnití, tokoni ki he mahamahakí mo e faingataʻaʻiá, ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapí ke fakamālohia e ngaahi fāmilí, mo ngāue ʻo fakatatau ki hono vahe atu ʻe hoʻomou pīsopé pe palesiteni fakakoló. ʻI he ngāue ʻoku mou fai ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻoku ongoʻi ai ʻe he kakaí e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kinautolú. ʻI he founga tatau pē, ʻoku lava ke mou muimui ai kimoutolu kau finemuí ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki haʻamou moʻui taau ke ō ki he temipalé, tokoni kiate kinautolu ʻoku mou feohí, tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea fakatupulaki homou ngaahi mālohingá mo e ngaahi talēnití.

Kuó u mamata ʻi hono fakahoko ʻe ha kau talavou ʻi he ngaahi ʻiuniti lahi ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fatongia ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ʻapasia mo e anga fakaʻeiʻeiki. Kuó u mamata foki ki he ngāue ʻa e kau finemuí ʻaki e kotoa honau lotó mo e laumālié. ʻOku hanga ʻe he ngāue tokoni peheé mo e founga ʻoku fakahoko ʻakí ʻo fakamālohia hoʻo tui ki he ʻOtua ko e Tamaí pea ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú ne lava foki ʻo langa hake ʻa e tui ʻa kinautolu ʻoku mou tokoniʻí.

Siosefa

Māteni

Hamifilī

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Matthew Reier; ngaahi tā kehé ʻi he angalelei ʻa ʻEletā Sitati