2011
Ko e Mālohi ʻo ha Faʻifaʻitakiʻanga Māʻoniʻoni
Sune 2011


Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Ko e Mālohi ʻo ha Faʻifaʻitakiʻanga Māʻoniʻoni

Ne u nofo mo hoku fāmilí ʻi Polovo ʻi ʻIutā ʻi ʻEpeleli ʻo e 1992, ko ʻemau hiki mai mei Kānata ke fakaʻosi hoku mataʻitohi ʻi he ako ʻenisiniá ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Naʻe kaungāmeʻa hoku foha taʻu 17 ko Seisí mo ha finemui ko Kilisitā.

ʻI he efiafi Tokonaki he fakaʻosinga ʻo e uike naʻe fai ai e konifelenisi lahí, naʻe hū mai ʻa Seisi ki he loki talanoá ʻo kole ke ʻalu he kaá mo Kilisitā ʻo inu lēmani. Ne u lī ange e kií peá ne ʻalu ʻo telefoni ki ai. Ne u lava ʻo fanongo ki heʻene leá, ʻa ia naʻe peheni:

“Kilisitā, ko au Seisi. Te ke fie ʻalu mo au ʻo inu lēmani?” Naʻe ʻai ʻene fakalongolongo. “Ko hoʻo ʻuhingá ki he ʻosi e fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí? ʻOku sai, te u toki tā atu. Ta toki fetaulaki.”

Naʻe tāpuniʻi ʻe Seisi e telefoní pea foki ange ki he loki talanoá.

Ne u fehuʻi ange, “Te mo ō ʻo ʻeva?”

Naʻá ne tali mai, “Talamai ʻe ia ʻoku fie ʻalu, ka naʻá ne talamai ke u telefoni ange heʻeku foki mai mei he fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.” Naʻá ne mata mamahi peá ne ʻalu ki hono lokí.

Naʻe ʻi ai e meʻa naʻe ongo mamafa ʻaupito kiate au. Ne u tupu hake ʻi he feituʻu fakatonga ʻo ʻAlapetá, meimei ko e maile ʻe 80 (km ʻe 130) mei he siteiki senitaá. Naʻe ʻikai ʻamanaki mai ha taha ia ke u ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e konifelenisí pe fakataha lakanga fakataulaʻeikí pē ā, kau ai mo ʻeku ongomātuʻá ʻa ia naʻe ʻi ai hona fatongia fakatakimuʻa ʻi homau koló. Ko ʻeni ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha ia ke ʻalu ki ai.

Ko e hā nai e meʻa te u fai ki he mata mamahi ʻa hoku fohá ʻi heʻene ʻalu atu ki hono lokí? Naʻá ku ʻiloʻi ʻe tā ʻe he fili te u faí ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ki he ngaahi taʻu ka hoko maí.

Ne u tuʻu hake mei hoku seá ʻo ui kia Seisi mo hoku foha fika uá, ʻa ia ne toki fakanofo ko e tīkoni, “Mo fetongi. ʻOku toe e miniti ʻe 10 ke tau aʻu ai ki he fakataha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he siteiki senitaá.” Ne teuteu fakavavevave, pea ʻi heʻeku hū mai mei hoku lokí, kuo ʻosi maau e ongo tamaikí, pea mau lue ki he kaá.

ʻOku ʻikai te u manatuʻi lelei e ngaahi leá, ka ʻoku ou manatuʻi ʻemau ongoʻi e Laumālié. Ne u maʻu ha ongoʻi fiemālie ke ʻi he fakataha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hoku ongo fohá. ʻI heʻemau foki ki ʻapí, naʻe ongoʻi fiemālie ʻa Seisi, peá u ongoʻi fiemālie ai pē mo au. Naʻá ne telefoni kia Kilisitā, pea na ō ʻo fai ʻena inu lēmaní.

ʻI he taʻu ʻe uofulu kuo ʻosí talu mei he ʻaho ko iá, mo e ʻikai ke tō ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi homau fāmilí ʻi ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻe taha ʻo e konifelenisi lahí. Naʻe maʻu ʻe homau fāmilí ʻa e faingamālie ke mau liliu tupu mei ha finemui anga māʻoniʻoni naʻá ne taukaveʻi e ngaahi meʻa naʻá ne tui ki aí, pea naʻe hokohoko atu ʻemau fanongo ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní pea ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻo e konifelenisi lahí.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Roger Motzkus