2011
Ko Hono Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí ʻo Fakafou ʻi he Moʻui Fakafalala Fakatuʻasino pē Kiate Kitá
Sune 2011


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko Hono Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí ʻo Fakafou ʻi he Moʻui Fakafalala Fakatuʻasino pē Kiate Kitá

Ako ʻa e fakamatala ko ʻení, peá ka feʻunga, aleaʻi ia mo e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni ʻi hoʻo fakamālohia ʻa e kau fefiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko e konga maʻu pē ia hoʻo moʻui fakafoʻituituí.

Tuí • Fāmilí • Fakafiemālié

Ko hono fakatupulaki ko ia ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá—ʻa e malava ko ia ke tau tauhi kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí—ko e fatongia ia ʻo e fefine kotoa pē. ʻOku tau hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitautolu ʻi heʻetau ako ke ʻofa he ngāué, fekumi ke maʻu ha tataki fakalaumālie ʻi hono ʻiloʻi e founga lelei taha ke tauhi ʻaki kitautolú pea mo ʻetau ngāue fakataha mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke feau e ngaahi tefitoʻi fie maʻú.

ʻI he taimi ʻoku tau moʻui fakafalala ai pē kiate kitautolú, ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai hotau ngaahi tāpuakí mo e maʻuʻanga tokoní ke teuteu atu mo fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi palopalemá. Neongo ia, ʻoku toe fakatupulaki ange ʻetau moʻui fakafalala pē kiate kitautolú ʻi heʻetau lotu ke maʻu ha lototoʻa ke feau ʻaki ʻi he loto tui ʻa e ngaahi faingataʻa kuo pau ke hoko maí. ʻOku hanga foki ʻe he moʻui fakafalala pē kiate kitautolú ʻo ngaohi kitautolu ke tau malava ʻo tauhi ʻetau fuakava ke tokangaʻi e niʻihi kehé.

ʻOku akoʻi mai ʻi he Fineʻofá e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi taukei ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻE lava ke ako ʻe he houʻeiki fafiné ʻo fekauʻaki mo e fakapatisetí, mavahe mei he fakamoʻuá, ngaahi fie maʻu ki ha ngāue maʻuʻanga moʻuí, folofolá mo e ongoongoleleí, akoʻi ʻo e niʻihi kehé ke laukonga mo akó, tekinolosiá, moʻui lelei fakaesinó, fiti ʻa e sinó, fakaʻehiʻehi mo e fakaakeake mei he maʻunimaá, moʻui lelei fakasōsiale mo fakaelotó, fakaʻehiʻehi mei he puké, tō mo tauhi ngoué, ngaohi mo fakatolonga e meʻatokoní, mateuteu ki ha meʻa fakatuʻupakē ka hokó pea mo ha ngaahi meʻa kehe ʻe tokoni ke tau hoko ai ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitautolú.1

ʻOku fakamatalaʻi mai ʻe Suli B. Peki ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, ko e “tokonaki ko ia maʻatautolu mo e niʻihi kehé, ko ha fakamoʻoni ia ko e ākonga kitautolu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. … ʻI he taimi naʻe mālōlō fakafokifā ai [ʻeku faʻē-ʻi he-fonó] he taʻu kuo ʻosí, naʻá ne tuku mai ha fakamoʻoni ʻo ʻene moʻui fakafalala pē kiate iá. Naʻe ʻi ai ʻene lekomeni temipale kei ʻaonga mo ha ngaahi tohi folofola kuo ʻilonga hono fakaʻaongaʻí pea mo ha ngaahi tohi lēsoni ako ʻo e ongoongoleleí. Ne mau vahevahe leva ʻa e ʻū kuló, fakapakú mo e ʻū peleti kuo laui afe e maʻu meʻatokoni kuó ne teuteuʻi ʻakí. Naʻá ne tuku mai mo ha ʻū kafu vavae naʻá ne ngaohi mei ha vala motuʻa. Naʻá ne tui ki he lea ʻiloa ko ia ko e “Fakaʻaongaʻi ia ke ʻosi, tui ke mahaehae mo e fai ʻaki pē meʻa ʻoku maʻú ka ʻikai pea tuku.’ Ne mau mamata ki he meʻatokoni naʻá ne tō, fakatolonga mo tauhí. Naʻe ongo tahá ʻa ʻene fanga kiʻi tohi ne taʻu lahi ʻene hiki ai ʻene ngaahi fakamolé. Koeʻuhí ko ʻene moʻui fakapotopotó, naʻá ne tuku mai ai ha paʻanga naʻá ne fakahū ki ha meʻa fakatuʻupakē pea naʻe ʻikai hano moʻua! Kae mahuʻinga tahá, naʻá ne akoʻi mo ueʻi ha tokolahi ʻi he ngaahi taukei naʻá ne maʻú lolotonga ʻene kei moʻuí.”2

Mei he Ngaahi Folofolá

Sione 13:34–35; Sēmisi 1:27; Mōsaia 4:26; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:34–35; 38:30; 44:6

Mei Hotau Hisitōliá

Kuo kau atu maʻu pē ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá ki he ngāue ko hono fakahaofi fakatuʻasino mo fakalaumālie e ngaahi laumālié. ʻI he fakataha mai e Kautaha Tokoni ʻa e Kau Fafine ʻo Nāvuú he uike takitaha, naʻe lipooti ai ʻe he kau fafiné ʻa e kakai faingataʻaʻiá. Naʻe tufaki leva ha paʻanga, koloa, talēniti mo e taimi ke tokoniʻi ʻaki e faingataʻaʻiá. ʻOku kei hoko ai pē ʻa e faʻunga ngāue ko hono tokoniʻi ʻo e faingataʻaʻiá, ko e ngāue ʻa e Fineʻofá ʻi he ngaahi toʻu tangatá.

ʻI he tūʻuta ʻa e Kāingalotú ki he Teleʻa Sōlekí, naʻe faleʻi ai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ki he kau fafiné ke nau tokoniʻi e kau faingataʻaʻiá pea ke nau ako ha ngaahi pōtoʻi ngāue te nau lava ai ʻo tauhi pē kinautolu. “Ako ke mou tauhi pē kimoutolu; tokonaki ha kēleni mo ha mahoaʻa pea tauhi ia ki he ʻaho ʻo e hongé.”3 Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e Fineʻofá ʻi hono akoʻi e moʻui fakafalala kiate kitá ke maluʻi ʻaki e fāmilí pea mo poupouʻi ʻa e angatonu fakatāutahá mo e ngāue ʻo e manavaʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Tohi Tuʻutuʻu Fika 2: Puleʻi ʻo e Siasí, (2010), 9.4.2.

  2. “Ko e Ngaahi Fatongia Fakauelofea ʻo e Palesiteni Fineʻofá,” Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Mahuʻinga ʻo e Uelofeá mo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá (2009), 5.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 225–27.

Taá naʻe fai ʻe Welden C. Andersen