2011
Ko e Hala Moʻoni ki he Fiefiá
Sune 2011


Ko e Hala Moʻoni ki he Fiefiá

Meí ha lea naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi-Hauaiʻí ʻi he ʻaho 10 ʻo ʻEpeleli 2010. Ke maʻu kakato e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, hū ki he http://devotional.byuh.edu/node/416.

ʻI heʻetau tulifua ki he hala moʻoni ki he fiefiá ʻi hotau ngaahi fāmilí mo e ngāueʻangá, ʻoku ou fakatauange te tau fakaʻaongaʻi ʻa e ʻilo ʻoku tau maʻú mo hotau ivi tākiekiná ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi ange, melino, mahino, mo e tauʻatāina ki he kakai ʻi māmaní hono kotoa.

ʻĪmisi
Elder Quentin L. Cook

Kuo laui senituli hono tipeitiʻi e founga ʻe maʻu ai ʻa e “moʻui ʻoku leleí.” ʻI he taimi naʻe ʻi ʻAtenisi ai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he Moʻunga ko Māʻasí, naʻá ne fetaulaki mo e “kau fie poto ʻo e faʻahinga ʻo ʻEpikuliō mo Sitoikó” (Ngāue 17:18). Naʻe tui e kau Sitoikó ko e meʻa lelei māʻolunga tahá ʻa e angamaʻá, kae tui e kau ʻEpikuliō ko e lelei māʻolunga tahá ʻa e fiefia (fakataimí). Kuo fakaʻau ke fielahi ʻa e kau Sitoiko tokolahi pea nau fakaʻaongaʻi ʻa ʻenau tōʻonga tuí ke“fakapuliki ʻaki ʻa ʻenau … mānumanú mo e faiangahalá.” Kuo hoko ʻa e kau ʻEpikuliō tokolahi ko ha kakai ʻoku fekumi ki he fiefia fakataimí mo fakahohōʻia ʻenau ngaahi fie maʻú, ʻo nau moto ʻaki ʻa e “Ke tau kai mo inu, he te tau mate ʻa pongipongi.”1

ʻOku tokolahi ʻa e kakai ʻi he māmani fakaʻeketēmiká ni kuo fuoloa ʻenau tuhu ki hono malangaʻi ʻe ʻAlisitōtolo ʻo pehē ko e “faʻa fakalaulauloto fakaʻatamaí” ko e founga ia ke maʻu ai ʻa e “moʻui ʻoku leleí.” Naʻe pehē ʻe ha taha naʻá ne tohi ʻi he New York Times Book Review” kuo aofangatuku ʻe he kau filōsefa ʻo ʻonopōní ʻo pehē ʻoku ʻikai ha tuʻunga potupotutatau ʻe taha ʻo e ngaahi ʻelemēnití ʻe maʻu ai ʻa e ‘moʻui ʻoku lelei maʻá e tangatá.’”2

Naʻe pehē ʻe ha fakamatala ʻi he New York Times, “ʻOku mahuʻinga ange ʻa e fiefia ʻi he nofo malí ʻi ha toe meʻa kehe ʻi hono fakapapauʻi ʻo e lelei fakatāutahá.” Naʻe fakatukupaaʻi ʻe he tokotahá ni ʻa e ngaahi kolisí ke fakasiʻisiʻi ange ʻa e taimi ʻoku “teuteuʻi ai e fānau akó ki he ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí” kae lahi ange e taimi ki hono “teuteuʻi kinautolu ke fai ʻa e ngaahi fili fakasōsialé.”3

ʻI heʻeku lau e ngaahi fakamatala ko ʻení, ne u fakakaukau ai ki he meʻa naʻe akonaki ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko e fiefiá ko e taumuʻa ia mo e ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí; pea ko hono ikuʻangá pē ia ʻo kapau te tau muimui ʻi he hala ʻoku fakatau atu ki aí; pea ko e hala koʻení ko e angamaʻá, angatonú, faitotonú, anga māʻoniʻoní, mo hono tauhi e ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá.”4

ʻI he laumālie ʻo e fakamatala ʻi he New York Times fekauʻaki mo e nofo malí pea mo e tala fakatuʻamelie ʻa e Palōfitá, ʻoku ou falala ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiefia ʻoku tau holi ki ai pea finangalo e ʻOtuá ke tau maʻú. Ko e hā e meʻa kuo pau ke tau fai ke maʻu aí?

Houngaʻia ʻi ho Tukufakaholó

Houngaʻia maʻu pē ʻi ho ngaahi tāpuakí, kae tautautefito ki ho tukufakaholó. ʻI he taimi ʻoku tau monūʻia ai ke maʻu ha mātuʻa leleí, ʻoku totonu ke tau houngaʻia ai. Ko hotau takitaha moʻua ʻeni ki hotau tukufakaholó.

ʻOku pehē ʻe ha palōveape faka-Siaina motuʻa, “ʻI hoʻo inu ʻa e vaí, ʻoua naʻa ngalo ʻa e vaitupu ne mapuna mei aí.” ʻOku mahino mei he folofolá ʻa e fie maʻu ke tau fakaʻapaʻapa ki heʻetau mātuʻá. ʻOku pehē ʻe ha palōveape ʻe taha, “ʻE hoku foha, ke ke tauhi ʻa e fekau ʻa hoʻo tamaí, pea ʻoua naʻa liʻaki ʻa e fono ʻa hoʻo faʻeé” (Lea Fakatātā 6:20). Naʻe fakalea peheni ia ʻe he filōsefa ʻiloa Siamane ko Koetí:

Mei he tukufakaholo hoʻo tamaí, ka ai ha meʻa,

Hanga ʻo toe ngāueʻi ke ʻaʻau moʻoni ia!5

ʻOku mahino ʻa e fie maʻu ko ia ke tau fakamālō ki heʻetau ngaahi mātuʻá mo fai ha ngāue lelei ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku nau ʻamanaki ke foaki mai kiate kitautolú.

Fakatukupaaʻi Koe ki he Fāmilí

Uá, fakatukupaaʻi koe ki he faʻunga taʻengata ʻo e fāmilí, ko e fakavaʻe ia ki he fiefiá. ʻI māmani fakakātoa, ʻoku fili ʻa e tokolahi ke ʻoua naʻa nau mali pe ko haʻanau fakatoloi ʻenau malí. Ko e fāmilí ko ha faʻunga taʻengata ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ʻoku teʻeki ke ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní. ʻE mali ʻa e kakai tokolahi pea ʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻaki ʻa e fānau. ʻOku ʻikai mo ha toe tāpuaki maʻongoʻonga ange ʻi he moʻuí ni ka ko e maʻu ha fānaú. ʻOku ʻi he ngaahi potufolofola ongo tahá ʻa e mahuʻinga ʻo e fānaú ʻi he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ko e moʻoni ko kinautolú “ko e tofiʻa mei [he ʻEikí]” (Saame 127:3).

ʻI he taimi ne u taʻu uofulu tupu aí, naʻe fai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970) ha pōpoaki fakakikite ʻo kau ki he nofo malí mo e fānaú. Ko hono taʻu 95 ia pea ko e taʻu fakaʻosi ia ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne akonaki ʻo pehē, ko e ʻofa haohaoa ʻi ha vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine “ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa fakaʻeiʻeiki taha he māmaní, pea ko hono fakatupu mo ohi hake ʻo e fānaú ko e tumutumu ia ʻo e ngaahi fatongia kotoa ʻo e tangatá.”6

Ne vahevahe mai leva ʻe Palesiteni Makei ʻene hohaʻa ʻi he fakautuutu hono tali ʻo e vete malí. ʻI he 1969, ko Kalefōnia ʻa e fuofua siteiti ʻi he ʻIunaiteti Siteití naʻe fakangofua ai ʻa e “vete ʻikai tupu mei ha tahá.” Kimuʻa aí, naʻe pau ke ʻi ai ha ʻuhinga hono fakangata ʻo ha nofo malí, hangē ko ha taʻeanganofo pe ngaahi ʻuhinga mamafa kehe. Naʻe hohaʻa moʻoni ʻa Palesiteni Makei ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki naʻe ʻi ai ʻa e nofo malí. Naʻá ne pehē, “ʻOku tuʻu fakatuʻutāmaki ki he lelei ʻa e fonuá ni ʻa e fakautuutu ʻo e vete malí ʻi he ʻIunaiteti Siteití.”7

ʻI heʻetau manatu ki he meʻa naʻe akonaki ʻaki ʻe Palesiteni Makeí, ko ha lea fakakikite moʻoni pē ia. Kuo hiki fakahokohoko ʻe he ʻētita pule lolotonga ʻo e U.S. News and World Report ʻa e hisitōliá mo e fakaholoholo ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko talu mei he taimi ko iá. Ko ʻene lipōtí “kuo laka hake he liunga uá ʻa e lahi ʻo e vete malí talu mei he ngaahi taʻu ʻo e 1960,” pea “kuo ʻalu hake mei he peseti ʻe 5 ʻi he 1960 ki he peseti ʻe 35 he ʻahó ni” ʻa e fāʻele tuʻutāmakí. ʻOkú ne fakamatala ki he ngaahi ola mo e ngaahi nunuʻa ki he fānaú. ʻOkú ne fakamahinoʻi mai “ʻoku hoko ʻa e fāmili mālohi ʻoku ʻi ai ha mātuʻa ʻe toko uá … ko ha meʻangāue lelei ki hono oʻi ʻo e ʻulungāangá, ki hono tauhi, ki hono akonaki ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá, mo e palani ʻo e kahaʻu ʻo e fānaú.”8

ʻOku fakaʻosi ʻaki ʻeni ʻe he fakamatala ʻi he New York Times, “ʻOku faitatau ʻa e ngaahi sosaieti ʻo onopōní … ʻi heʻenau tokanga ki he ngaahi meʻa fakaemāmaní mo manavahē ʻi he ngaahi meʻa fakaeangamaʻa mo fakasōsialé” pea ko e meʻa ʻoku hoko aí ko ʻenau “kui he ngaahi meʻa fakalaumālié.”9 ʻIkai ko e meʻa ʻeni naʻe kikiteʻi ʻe Palesiteni Makeí?

Te u tala fakapapau atu ʻoku fiefia pea ola lelei ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi nofo mali ʻa e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí. Ko kimoutolu ʻoku teʻeki ai ke mou malí, ʻoku totonu ke mou laka ki muʻa ʻi he tui mo e loto falala ki he tefitoʻi taumuʻa ʻo e malí mo e fāmilí. Te u faleʻi atu ke ke kumi hao hoa anga māʻoniʻoni te ke ʻofa ai pea te ne hoko ko ho kaumeʻa lelei tahá. ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻoku ʻomi ʻe he fiefiá, ʻofá, mo e fiemālie ʻoku maʻu ʻi he ngaahi fāmili ʻofa mo anga māʻoniʻoní ʻa e fiefia lahi taha ʻe lava ke tau maʻú. Ko e fiefia ko iá ʻa e fakavaʻe ki ha sosaieti lavameʻá. ʻOku ʻi ai e totonu ʻanautolu ʻoku anga māʻoniʻoní pea ʻikai ke nau lava ʻo fakahoko ʻa e taumuʻa ko ʻení ki he tāpuaki kotoa pē ʻa ʻetau Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú.

Kau ʻi ha Founga ʻOku Leleí

Tolú, kau ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi ha founga ʻoku leleí peá ke hoko ko ha ivi mālohi ke fakahoko ha lelei. Ko ha tukupā mahuʻinga ia ke tau tokanga ki he akonaki ʻi he folofolá ke tau ʻi māmani kae ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolú (vakai, Sione 17). Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972), ʻi heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē, neongo ʻoku tau ʻi māmani, “ka ʻoku ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolu pea pehē ai ʻoku fie maʻu ke tau kau ʻi ha … ngaahi ʻulungāanga kovi, … ngaahi ākenga foʻou, … ngaahi ʻulungāanga fakavalevale, ngaahi tokāteline mo e ngaahi fakakaukau hala.”10 ʻIkai ko ia pē, ka ko e konga ia hoʻo tukupā ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻangá ʻa hoʻo tokoni ki he feituʻu ʻokú ke nofo aí ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga, vahevahe e ongoongoleleí mo ha niʻihi kehe, pea moʻui fakatatau ki he ngaahi moʻoni kuo akoʻi kiate koe ʻe he mātuʻá mo e kau palōfitá.

ʻE fie maʻu ke ke kau ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi ha founga ʻoku leleí ke fakakakato ʻa e tukupā ko ʻení. Kuo pau ke ʻahiʻahiʻi mo siviʻi kitautolu pea ʻiloʻi ʻoku tau taau mo ha puleʻanga māʻolunga ange. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, “ʻOku makatuʻunga ʻa e ikuʻangá mei he ngaahi fili ʻoku fakahokó.”11

ʻOku ʻikai faingofua ʻa e moʻuí ni; naʻe ʻikai ʻuhinga ia ke faingofua. Neongo ia, ʻoku tau ʻiloʻi ʻe ngaohi ʻe he ʻEikí ʻa hotau ngaahi faingataʻá ke tau monūʻia ai pea lelei kiate kitautolu. Te Ne foaki mai ʻa e mālohi ke tau tuʻu maʻu neongo ʻa e fakafepakí. Ko hono totongí ko e anga māʻoniʻoni, pea ʻoku talaʻofa mai ʻi he folofolá ko e totongi ki he anga māʻoniʻoní ko e “melino ʻi māmani pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí” (T&F 59:23). ʻOku ou faleʻi kimoutolu ke mou kau ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi ha founga ʻoku lelei.

Moʻui ʻAki pea Fakaaʻu Atu Hoʻomou Ngaahi Tuʻunga Moʻuí

Faá, moʻui ʻaki pea fakaaʻu atu hoʻomou ngaahi tuʻunga moʻuí kiate kinautolu ʻoku mou fengāueʻakí. ʻE fetaulaki homou tokolahi mo ha ngaahi faingataʻa ʻi hoʻomou kumi ngāué. ʻE fie maʻu ke mou fakapotopoto. ʻOku ou fokotuʻu atu ke mou ʻai ke ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻe ala hoko ko ha pule ngāue kiate kimoutolú ʻoku ʻi ai hoʻomou tuʻunga moʻui māʻolunga mo angamaʻa, kau ai hoʻomou tukupā ki homou fāmilí.

Ne u ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo e meʻá ni ʻi he kamataʻanga pē ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí. Hili e ʻosi ʻeku akó ʻi he ʻApiako Lao ko Sitenifōtí, ne u tokanga taha pē ke u ngāue ki ha kautaha lao ʻe taha. Ne ʻikai ha taha Siasi ʻe ngāue ʻi he kautahá, ka naʻe kehekehe pē ʻa e ʻulungāanga mo e meʻa naʻe lava fakafoʻituitui ʻe he kau loea aí. Hili hono fakahoko ʻo ha ngaahi ʻinitaviu he pongipongí, naʻe ʻave au ʻe he tokotaha pule māʻolunga ʻi he kautahá mo ha kaungā ngāue ʻe toko ua kehe ke mau ō ʻo kai hoʻatā. Naʻe ʻeke mai ʻe he pule māʻolungá pe te u fie inu ha kava mālohi kimuʻa pea mau kaí pea toki inu ha uaine kimui ange. Ne u ʻikai ki he ongo fehuʻí fakatouʻosi. Pea ʻi heʻene toe ʻeke ʻangaua maí, ne u talaange ʻoku ou mālohi he Siasí pea naʻe ʻikai ke u inu kava mālohi.

Ne talamai mei he kautahá ke u ngāue, pea hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe talamai ʻe he pule māʻolunga ʻi he kautahá naʻe ʻomai ʻa e kava mālohí ke siviʻi ʻaki au. Naʻá ne fakatokangaʻi naʻe fakamahinoʻi mai ʻi heʻeku tohi ngāué ne u ngāue fakafaifekau maʻá e Siasí. Naʻá ne fakapapauʻi te ne toki tali pē ke u ngāue ʻo kapau naʻá ku tauhi moʻoni ki he ngaahi akonaki ʻa hoku siasí. Naʻá ne lau ko e meʻa mahuʻinga ʻa e ʻulungāangá mo e angatonú.

ʻI he ngaahi taʻu ne u ʻi Seni Felenisisikou ai, ʻi Kalefōnia, he USA, ne u ʻiloʻi ha kāingalotu naʻa nau fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke ʻiloʻi ʻe honau kaungā-ngāué ko e kakai Siasi kinautolú. Ne nau aʻusia ha ngaahi tuʻunga naʻa nau mei hao mei ai ʻo kapau naʻa nau fakahā fakahangatonu pē ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau tui ki aí.

Hoko ko ha Maama

Fakaʻosí, hoko ko ha maama ki he kakai ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí. ʻI he kamata atu ʻema nofo mali mo hoku uaifí ʻi he Feituʻu Seni Felenisisikou Peí ʻi he konga loto ʻo e 1960, naʻe fuʻu tokosiʻi ʻaupito e Kāingalotu aí. ʻIkai ko ia pē, ka naʻe hoko ʻa e Feituʻu Seni Felenisisikou Peí ko ha feituʻu naʻá ne tohoakiʻi mai hono ngāue ʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú pea tuifio ai e ngaahi ʻulungāanga mo e ngaahi faiangahala kehekehe. Naʻe hohaʻa ai ha palesiteni fakasiteiki ʻe taha ʻo ne fehuʻi ki he kau taki ʻo e Siasí pe naʻe totonu nai ke poupouʻi ʻe he kau takí ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau kei nofo ʻi he Feituʻu Seni Felenisisikou Peí.

Naʻe vahe kia Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973), ʻa ia ko e mēmipa fuoloa taha ia ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke ne tokangaʻi e meʻa ko ʻení. Naʻá ne fakataha mo ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki peá ne talaange kiate kinautolu naʻe ʻikai ke ueʻi ʻe he ʻEikí ke langa ha temipale ʻi homau feituʻú kae tukuange e kāingalotú ia ke nau mavahe mei ai. Ko ʻene faleʻí ʻeni ke:

  1. Fokotuʻu ʻa Saione ʻi homau lotó mo homau ngaahi ʻapí.

  2. Hoko ko ha maama kiate kinautolu ʻoku mau nofó.

  3. Tokanga taha ki he ngaahi ouau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi he temipalé.

Kapau te tau muimui he ʻahó ni ki he faleʻi ʻa Palesiteni Lií, ʻe lava ke tau moʻui lavameʻa ʻi māmani kae ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolu. Neongo ia, kuo pau ke tau takitaha fakapapauʻi pe te tau tafoki ki māmani pe tokanga taha ki he temipalé.

Te tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi ʻo e māmaní lolotonga ʻetau moʻuí. Ko e taha ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻení ko haʻatau ʻiloʻi ʻoku ʻikai mahino e Siasí mo ʻene ngaahi akonakí ki he kakaí pea faʻa fakaʻuhingaʻi hala he taimi ʻe niʻihi. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, naʻe kole ai ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ke fakaongo atu honau leʻó ʻi hono maluʻi ʻo e tuí mo fakatonutonu e ngaahi fakamatala halá. Naʻá ne fakamahinoʻi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau kau ʻi he “‘mītia foʻoú,’ ʻa ia ʻoku lava ke fakahoko ʻeni ʻi he ʻInitanetí.”12 ʻI ha māmani ʻoku kehekehe ai ʻa e founga fetuʻutakí pea mafola mo e kāingalotú ʻi māmani kātoa, ʻoku fie maʻu ke fai ha tali pea maluʻi ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi fakamatala taʻefakapotopoto mo taʻetotonu kau ki he Siasí ʻi he taimi ʻe hoko aí. ʻOku tau fakamālō ʻi he meʻa kuo hoko talu mei he fakamatala ʻa ʻEletā Pālatí, pea ʻoku ou toe fakaongo atu ʻa ʻene tukupaá.

ʻOku ou falala te tau lava ʻo maʻu ʻa e fiefia ʻoku tau holi ki aí pea finangalo e ʻOtuá ke tau maʻú. Ko ʻeku lotú ia te tau fakaʻaongaʻi ʻa e ʻilo mo e ivi tākiena ʻoku tau maʻú ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoní, melinó, mahinó, mo e tauʻatāina lahi ange ki he kakai ʻi māmaní kotoa lolotonga ʻetau tulifua ʻi he hala moʻoni ki he fiefiá ʻi hotau ngaahi fāmilí mo ʻetau ngāue maʻuʻanga moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Frederic W. Farrar, The Life and Work of St. Paul (1902), 1:535–36.

  2. Jim Holt, “A Word about the Wise,” New York Times Book Review, Mar. 14, 2010, 12.

  3. David Brooks, “The Sandra Bullock Trade,” New York Times, Mar. 30, 2010, p. A23.

  4. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 5:134–35.

  5. Johann Wolfgang von Goethe, Faust, trans. Bayard Taylor (1912), 1:28.

  6. David O. McKay, ʻi he Conference Report, Apr. 1969, 9.

  7. David O. McKay, Apr. 1969, 8.

  8. Mortimer B. Zuckerman, “Family-Unfriendly Policies,” U.S. News and World Report, Oct. 5, 2007, 72.

  9. David Brooks, “The Sandra Bullock Trade,” p. A23.

  10. Joseph Fielding Smith, ʻi he Conference Report, Oct. 1916, 70.

  11. Thomas S. Monson, “Invitation to Exaltation,” Tambuli, Sept. 1993, 4.

  12. “Vahevahe Atu ʻo e Ongoongoleleí ʻi he ʻInitanetí,” Liahona, Sune 2008, N1.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻū ʻatá naʻe fai ʻe Robert Casey, WELDEN C. ANDERSEN, mo JOHN LUKE