2011
‘Oku lava ‘e he Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni mo e Ngaahi Ouau ‘o e Ongoongoleleí ‘o ‘Omi ha Faingamālie Kiate Au Ke u Toe Nofo Fakataha ai mo e ʻOtuá.
Sune 2011


Ko Hono ʻOmi ʻo e Palaimelí ki ʻApi

‘Oku lava ‘e he Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni mo e Ngaahi Ouau ‘o e Ongoongoleleí ‘o ‘Omi ha Faingamālie Kiate Au Ke u Toe Nofo Fakataha ai mo e ʻOtuá.

“ʻOku mau tui ko e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí ko e: ʻuluakí, Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; uá: Fakatomalá; tolú, Papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá, faá, Hilifaki ʻo e nimá ke maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:4).

ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e lēsoni mo e ʻekitivitī ko ʻení ke lahi ange ai hoʻo ʻilo ki he kaveinga ʻa e Palaimelí ki he māhina ní.

ʻOku fakamatala ʻa e tefito ʻo e tui hono faá ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻe fā ʻoku fie maʻu ke ke muimui ai kae lava ke ke toe nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní.

ʻUluakí, ʻoku fie maʻu ke ke tui kia Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻuhinga ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ki hoʻo tui ʻokú Ne moʻui, ko e Fakamoʻuí Ia, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe neongo kuo teʻeki ai ke ke mamata ʻiate Ia. ʻI he taimi ʻokú ke tui ai kia Kalaisí, te ke loto ke fai ʻa e meʻa kuó Ne kole atú, hangē ko e lotú, maʻulotú, angaʻofá, mo hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú.

Ko e meʻa mahuʻinga ʻe taha kuo kole mai ʻa Sīsū ke ke faí ko hoʻo papitaiso ʻi he taimi ʻokú ke taʻu valu aí (pe motuʻa ange ai). ʻE papitaiso koe ʻi he fakauku—ʻo hangē pē ko Sīsuú. ʻA ia ko hono ʻuhingá ʻe puli kotoa ho sinó ki lalo ʻi he vaí. ʻE fakahoko ho papitaisó ʻe ha taha ʻokú ne maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fai papitaiso. ʻI he taimi ʻoku papitaiso ai koé, ʻokú ke fai foki ha palōmesi mo e Tamai Hēvaní. ʻOkú ke palōmesi te ke tauhi e ngaahi fekaú, pea kapau te ke fai ʻeni, ʻokú Ne palōmesi te ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Hili ho papitaisó, te ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE hilifaki ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻa hono ongo nimá ʻi ho ʻulú ke foaki atu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE tataki, akoʻi, mo fakafiemālieʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.

ʻOkú ke maʻa mo taʻehalaia mei he ʻaho naʻe fāʻeleʻi ai koé ʻo aʻu ki ho taʻu valú, koeʻuhi pē ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Hili hoʻo taʻu valú pea papitaiso koé, ʻe fie maʻu ke ke fakatomala mei ha faʻahinga fehālaaki pē naʻá ke fai. Ko e fakatomalá ko haʻo ongoʻi tautea peá ke kole ki he Tamai Hēvaní ke fakamolemoleʻi koe pea mo ha taha pē naʻá ke fakalaveaʻi. Hili hoʻo fakatomalá, ʻe fie maʻu ke ke feinga mālohi ke ʻoua naʻá ke toe fai ʻa e fehālaaki tatau pea ke ke talangofua ange ki he ngaahi fekaú. Koeʻuhi ko e Fakaleleí, ʻoku lava ai ke ke toe maʻa kapau te ke fakatomala.

ʻOku mahuʻinga ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaiso ʻi he fakaukú, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he te nau tokoniʻi koe ke ke nofo fakataha mo ho fāmilí ʻo taʻengata, pea mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

ʻEkitivitií

Te ke lava ʻo ngaohi ʻa e meʻa ko ʻení ʻo tautau ke ne fakamanatuʻi atu ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongo leleí. Fakapipiki ʻa e peesi 63 ki ha pepa fefeka. Kosi ʻo toʻo ʻa e ʻū fakaʻilonga ʻe nimá; hili iá pea kosi ʻa e meʻa ke tautaú ʻi he ʻū laine ʻoku ʻikai motumotú. Kosi pe lomiʻi ʻi he feituʻu ʻoku fakahā atú. Tautau ʻaki e ʻū fakaʻilongá ha afo pe loufau mei he pepa matolú.

Ko e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ko e:

1. Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí

2. Fakatomalá

3. Papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá

4. Hilifaki ʻo e nimá ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Ngaahi tā fakatātā ʻa Thomas S. Child