2011
Naʻá Ne Fuesia Hoku Ngaahi Mamahí
Sune 2011


ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi

Naʻá Ne Fuesia Hoku Ngaahi Mamahí

“Ko e moʻoni kuó ne fuesia hotau ngaahi mamahí, ʻo ne kātakiʻi ʻetau ngaahi loto-mamahí” (Mōsaia 14:4).

He ʻikai teitei ngalo ʻa e faʻahitaʻu māfana mo fakatōlau ʻo e 2009. ʻI he ʻaho 9 ʻo Suné ne mālōlō ai ʻeku tamaí hili ia haʻane feʻao mo e mahaki ʻo e ʻutó ʻi ha taʻu ʻe 10 tupu. Ne mālōlō fakafokifā homa foha taʻu 22 ʻi he ʻaho 25 ʻo Suné, pea ʻikai ʻosi ha māhina ʻe taha mei ai kuo mālōlō mo ha tokotaha ne u tokoua ʻaki. ʻI he ʻaho 13 ʻo ʻAokosí naʻe fai ha tafa mafu ki heʻeku faʻē taʻu 82 pea kamata mei ai haʻane fakaakeake taimi lōloa. Naʻe mālōlō hoku tuongaʻane taʻu 41 ʻi he ʻaho 18 ʻo ʻOkatopá. Naʻe mahaki mafu hoku husepānití ʻi he ʻaho 31 ʻo ʻOkatopá, pea naʻe tuʻu e tā hono mafú ʻi ha miniti ʻe valu. Ne fakahaofi ʻene moʻuí ʻe he kau ngāue tāmate afí, kau ngāue fakafaitoʻó, mo ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ne faʻa ʻeke mai ʻe he kakaí pe naʻe lava fēfē ke mau matuʻuaki e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó. Ko ʻeku tali maʻu pē naʻe faí ko ʻemau kole tokoni ki he Fakamoʻuí, pea Naʻá ne tokangaʻi kimautolu. Naʻe ʻikai ke Ne tuku ke mau tuēnoa ʻi homau ngaahi faingataʻaʻiá. Ne u ongoʻi kuo faitokonia mo faipoupoua au mei langi. Ko e moʻoni, kuó Ne “fuesia [hoku] ngaahi mamahí” (Mōsaia 14:4).

Ne fakafou mai foki ha fakafiemālie ʻi he fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo e kāingalotu ʻo homau uōtí mo e siteikí. Naʻa nau tokangaʻi kimautolu ʻi he ʻofa ʻi ha ngaahi founga lahi. Ne tohi mai homa mokopuna fefine taʻu 13 ko Kilisitoló hili e mālōlō homa foha ko Maikoló. Naʻá ne fakamanatu mai ʻi heʻene tohí naʻe ʻikai ke ma tuʻu toko taha pē, “ʻOku tokoni atu ʻa e ʻOtuá kiate kimoua.” Naʻe fakamanatu mai ʻe heʻene tohí ha potufolofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.”

Ne u maʻu ʻa e mālohi ʻi heʻeku lau e lea ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e “Falala ki he ʻEikí.” Naʻá ne pehē: “ʻOku faʻa taulōfuʻu mai ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi he taimi ko ia ʻoku hangehangē ka lele lelei ai e meʻa hono kotoá. ʻI he taimi ʻoku ʻikai hoko ai e faingataʻá ko e nunuʻa ʻo haʻo talangataʻa, ko ha fakamoʻoni ia ʻoku ongoʻi ʻe he ʻEikí ʻa hoʻo mateuteu ke toe lahi ange ʻa hoʻo tupulakí. Ko ia ʻokú Ne tuku ke ke aʻusia ʻa e ngaahi meʻa ʻe tupu mei ai ʻa hoʻo tupulakí, hoʻo mahinó mo e manavaʻofá, ʻa ia te nau teuteuʻi koe ki hoʻo lelei taʻengatá. ʻOku fie maʻu ha ngāue lahi ke ke fakalaka ai mei he tuʻunga ʻokú ke ʻi aí ki he feituʻu ʻokú Ne finangalo ke ke aʻu ki aí, pea ʻoku faʻa fou ia ʻi he faingataʻa mo e mamahi.” (Ensign, Nov. 1995, 16–17).

Naʻá ne pehē ʻoku ngata ʻetau tupulakí ʻi heʻetau fai e ngaahi fehuʻi hangē “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko mai ai ʻeni kiate aú?” pe “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻai ai ke u mamahi pehení?” Ka ʻoku fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Sikoti ʻa e ngaahi fehuʻi hangē “Ko e hā e meʻa ʻoku ou ako mei hení?” “Ko hai ʻoku fie maʻu ke u tokoniʻí?” mo e “Te u manatuʻi fēfē ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻoku ou maʻu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá?”

Kuó u tekeʻi hono ʻahiʻahiʻi aú ke u fehuʻi, “Ko e hā hono ʻuhingá?” Ka kuó u kole ki he Tamai Hēvaní ke Ne fakahinohino au ʻi hoku ngaahi faingataʻá. Kuó Ne tāpuakiʻi au ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei ki he kahaʻú, tokoniʻi au ke fakamoʻui hoku loto mafasiá, ʻai ke u toe fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi lelei ʻoku nau ʻātakaiʻi aú, ʻomi hoku ngaahi faingamālie ke fai ha ngāue tokoni, toe fakalahi ange ʻeku manavaʻofa ki he niʻihi kehé, pea toe lahi ange mo ʻeku ʻofa ki hoku fāmilí mo e kaungāmeʻá.

ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa, kuó u maʻu ai ha fakamoʻoni ko e tukupā kiate kitautolú ke fakavaivaiʻi hotau lotó ki he Tamai Hēvaní he ko e toki taimi pē ia ʻe lava ke fakaleleiʻi mo fakafeʻungaʻi ai kitautolu ʻi he ngaahi founga kuó Ne fakataumuʻa pau mai maʻatautolu takitahá.

Ko e Meʻa ke Fai ʻi he Loto Mamahí

  • ʻOku ʻikai ke tau tuʻu toko taha pē ʻi hotau loto mamahí he kuo fuesia ʻe Sīsū Kalaisi—“ko e tangata ʻo e ngaahi mamahi, pea maheni ai mo e loto mamahí” (ʻĪsaia 53:3)—ʻa hotau ngaahi mamahí ko e konga ʻo e Fakaleleí.

  • Te tau lava ʻo feinga ke tekeʻi hono ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau fehuʻi, “Ko e hā hono ʻuhingá?” Ka ʻe lava ke tau kole fakahinohino mei he ʻEikí.

  • Te tau lava ʻo tali ʻa e tukupā ko ia ke fakavaivaiʻi hotau lotó ki he Tamai Hēvaní.

Naʻe tā ʻe Sīsū Kalaisi ha sīpinga haohaoa ʻo e falalá ʻi Ketisemani ʻi Heʻene kole ki Heʻene Tamaí “kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au.” Ka naʻá Ne toki pehē, ʻKae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē” (vakai, Mātiu 26:39–44).

Ko Kalaisi ʻi Ketisemani, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.