2011
Ki Māmani Hono Kotoa
Sune 2011


Ki Māmani Hono Kotoa

Fakahā ʻe ha Ongo ʻAposetolo ki he Kāingalotu ʻAmelika Lotolotó, Hiki Hake ha Maama ki Māmani

Ne fakahā ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati mo ʻEletā E. Tooti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he kāingalotu ʻi Kuatemalá, Honitulasí, mo Nikalākuá lolotonga ʻenau ʻi ʻAmelika Lotoloto ʻi Sānuali ʻo e 2011, kuo pau ke fakatupulaki ʻe he mēmipa takitaha ʻo e Siasí ha tui ʻoku lahí kia Kalaisi. Naʻa nau kau fakataha mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi hono faleʻi e kāingalotú ke fakamālohia honau ngaahi fāmilí ʻi he lotu, ako folofola, ngāue fakatemipale, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté, talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, mo e vahevahe ʻenau tuí mo kinautolu ʻoku nau feohí.

Naʻe tokangaʻi ʻe ʻEletā Kulisitofasoni mo ʻEletā Pālati ha ngaahi konifelenisi ʻi ha ngaahi siteiki lahi mo kau atu ʻi ha ngaahi faeasaiti maʻá e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá, ngaahi mātuʻá mo e kakai malí, kau tāutaha kei talavoú, mo e toʻu tupú. Naʻá na fakataha foki mo ha kau faifekau ʻe toko 1,100 ʻi ha misiona ʻe fā, kau palesitenisī fakasiteikí, kau pīsopé, mo e kau palesiteni fakakoló.

Foki ʻa ʻEletā Sikoti ki Mōsemipiiki

Ne fakahā ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he Kāingalotu ʻo Mōsemipīkí ʻi haʻane ʻi ha ʻĒlia ʻAfilika Tonga-hahaké kimuí ni mai, “Ko ha niʻihi kimoutolu ʻo e fānau mahuʻinga taha ʻi he funga ʻo e māmaní, pea ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolu.” Hili ha ʻi ai ʻa ʻEletā Sikoti ʻi hono fakatapui ʻo e fonuá ni ʻi he taʻu ʻe hongofulu mā taha kuo hilí ki hono malangaʻi ai ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne toe foki hake ʻi Sānuali ʻo e 2011 ʻo sio ki he fuʻu fakalakalaka lahi ʻa e Siasí ʻi aí.

Naʻe toko 40 pē e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Mōsemipīkí ʻi he ʻuluaki ʻaʻahi ʻa ʻEletā Sikotí, pea ko e konga e fonuá ʻo e Misiona ʻAfilika Tonga Sohanesipēkí. ʻI heʻene ʻaʻahi hono uá, kuo tupu e Siasí ʻaki ha kāingalotu ʻe toko 5,000 ʻi ha vahefonua ʻe 2, kolo ʻe 19, mo ha kulupu ʻe 3 naʻa nau fakataha ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e fonuá. Ko Mōsemipīkí foki ko e hetikuota ia ʻo e Misiona Mōsemipiiki Maputó, ʻa ia ʻoku kau kātoa ki ai ʻa Mōsemipiiki mo ʻEngikola.

Kimuʻa pea mavahe ʻa ʻEletā Sikotí, naʻá ne fakaʻatā hano taimi ke feʻiloaki ai mo fakamālō ki he kau toketā ʻi he polokalama tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí ʻi Mōsemipīkí.

ʻOku Fakamālohia ʻe ʻEletā Petinā mo ʻEletā ʻEnitasoni e Kāingalotu he Pasifikí

Ne toki fakahinohino, tokoniʻi, mo fakamāmaʻi kimuí ni e kāingalotu mo e kau faifekau ʻo e Siasí ʻi he Pasifikí ʻe ha mēmipa ʻe toko ua ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ʻEletā Tēvita A. Petinā mo ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni.

Ne fakataha ʻa ʻEletā Petinā mo e kau faifekau mo e kāingalotu ʻi Tongá, Nuʻu Sila, Hauaiʻi, mo e ʻOtu Motu Māsoló. Naʻe fuʻu mahuʻinga e ʻaʻahi ʻa ʻEletā Petinaá ki he kāingalotu ʻi he ʻOtu Motu Māsoló, he ko e fuofua taimi ʻeni ke ʻaʻahi ange ai ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe fakahoko ʻe ʻEletā ʻEnitasoni ha ngaahi fatongia ʻi ʻAositelēlia, Pāpua Niu Kini, Nuʻu Sila mo Tahiti.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, “ʻOku mau sio ʻi he Siasí ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi he taimi ʻoku mau ʻaʻahi atu ai ki he ʻotu motu ʻo e tahí mo e ngaahi feituʻu mamaʻo ʻo māmaní. ʻOku ʻosi fokotuʻu maʻu ia ai, ʻoku tupu tokolahi, pea ko ha kakai lelei mo faivelenga kinautolu. Ko ha mana moʻoni ia.”

Ko e feʻiloaki ʻa ʻEletā Neil L. Andersen ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e kāingalotu mo e kau faifekau ʻi he ʻĒlia Pasifikí.

Taá ʻi he angalelei ʻa ʻEletā Neil L. Andersen