2013
Liua i le Alii
Fepuari 2013


Savali a Faiaoga Asiasi

Liua i le Alii

Suesue ma le agaga tatalo i mea nei, ma pe a talafeagai ai, ia talanoaina faatasi ma uso e te asia. Faaaoga fesili e fesoasoani ai ia te oe e faamalosia ai ou uso ma avea ai le Aualofa ma se vaega ola o lou lava olaga. Mo nisi faamatalaga, alu i le reliefsociety.lds.org.

Ata
Faamaufaailoga a le Aualofa

Faatuatua, Aiga, Toomaga

O tuafafine fou o le Ekalesia—e aofia ai ma Tamaitai Talavou ua ulufale atu i le Aualofa, o tuafafine ua toe foi mai ma toaaga, atoa ai ma tuafafine fou liliu mai—e manaomia le lagolago ma le faauoga a faiaoga asiasi.O le faaauai o tagata o le ekalesia e taua tele i le faatumauina o le liua ma le toe aumaia o tagata le toaaga ia faatoaagaina atoa,” sa saunoa ai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. “Ia maua le vaaiga mamao lea … e mafai ai e le Aualofa ona avea [ma se tasi o] punaoa aupito sili ona mamana o le faauo atu tatou te maua i le Ekalesia. Ia aapa vave atu ia i latou ua aoaoina ma faatoaagaina, ma alolofa ia i latou i totonu o le Ekalesia e ala i la outou faalapotopotoga.”1

I le avea ai ma uso o le Aualofa, e mafai ona tatou fesoasoani atu i uso fou e aoao ni faiga faavae a le Ekalesia, e pei o le:

  • Tuuina atu o se lauga.

  • Tuuina atu o le molimau.

  • Ola ai i le tulafono o le anapogi.

  • Totogiina o le sefuluai ma isi taulaga.

  • Auai i le faatinoina o le galuega o talafaasolopito o aiga.

  • Faatinoina o papatisoga ma faamauga mo o latou tuaa ua maliliu.

“E manaomia ni uo magafagafa lelei ia lagona ai e tagata fou o le ekalesia le toafimalie ma le taliaina lelei i le lotu,” sa saunoa ai Elder Ballard.2 O i tatou uma, aemaise lava ia faiaoga asiasi, ua i ai ni tiutetauave taua e faavae ni faigauo ma tagata fou e fai ma ala e fesoasoani atu ai ia i latou ia mausali ai le “liua i le Alii” (Alema 23:6).

Mai Tusitusiga Paia

2 Nifae 31:19–20; Moronae 6:4

Mai lo Tatou Talafaasolopito

“I le faatupulaia tele ai o le aofaiga o tagata liliu mai,” sa saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008), “e tatau ona tatou faia se taumafaiga tele faateleina e fesoasoani ai ia i latou a o latou mauaina lo latou ala. E manaomia e tagata uma o i latou [e liliu mai] ni mea se tolu: o se uo, o se tiutetauave, ma le tausia i le ‘afioga lelei a le Atua’ (Moronae 6:4).”3

O loo i ai ia faiaoga asiasi i se tulaga e fesoasoani ai ia i latou o loo latou vaavaaia. E tele lava ina muamua mai faigauo, e pei ona i ai i se uso talavou o le Aualofa sa avea ma faiaoga asiasi o se uso matua atu. Sa telegese lava lo la fausiaina o se faigauo seia oo ina la galulue faatasi i se galuega faatino o le faamamaina o se mea. Sa avea i la’ua ma uo, ma a o la talanoa e uiga i le Savali a Faiaoga Asiasi, sa tausia uma i la’ua e ala “i le afioga lelei a le Atua.”

Sa faapea mai Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) o le Aualofa “o se vaega taua o le malo o le Atua i le fogaeleele … ia fesoasoani ai i ona sui auai faatuatua ia maua ai le ola faavavau i le malo o lo tatou Tama.”4

Faamatalaga

  1. M. Russell Ballard, “O Tagata o le Ekalesia o le Ki Lea,” Liahona, Sete. 2000, 18.

  2. M. Russell Ballard, Liahona, Sete. 2000, 17.

  3. Gordon B. Hinckley, “E Taua Uma Tagata Liliu Mai,” Liahona, Fep. 1999, 9.

  4. Iosefa Filitia Samita, i le O Afafine i Lo’u Malo: O Le Talafaasolopito ma le Galuega a le Aualofa (2011), 105.

Ata na tusia e Matthew Reier