2015
Ua ti‘afaahou Oia
Eperera 2015


Te mau Parau Tumu o te Evanelia

Ua ti‘afaahou Oia

Ua fanauhia o David O. McKay i te 8 no setepa 1873. Ua faatoro‘ahia ei aposetolo i te 9 no eperera 1906, i te 32raa o to’na matahiti, e i te 9 no eperera 1951, ua paturuhia oia no te ivaraa o te peresideni o te Ekalesia. Te parau i muri nei o te hoê ïa tuhaa no roto mai i te hoê a‘oraa ta’na i horo‘a i te amuiraa rahi no eperera 1966. No te a‘oraa taato‘a, a hi‘o Conference Report, Eperera 1966, 55–59.

Te hoê faaroo aueue ore i te Mesia o te hinaaro faufaa rahi roa na te ao atoa nei i teie mahana.

Mai te peu ua riro te hoê semeio ei hoê ohipa faahiahia no reira mai te mau puai itoito i ni‘a a‘e i te faito paari o te taata, i muri mai, ua riro te ti‘a-faahou-raa o Iesu Mesia ei hoê semeio hau atu i te faahiahia i te mau tau atoa. I roto i teie tururaa heheuhia o te mana hope o te Atua e te tahuti ore o te taata.

Ua riro te ti‘a-faahou-raa ei hoê semeio, no reira, i roto noa i te huru e tei ni‘a a‘e i te ite e te maramarama o te taata. No te feia tei farii ei hoê ohipa, ua riro râ ei hoê faaiteraa o te hoê â huru ture o te oraraa …

Te haamauraa ei hoê ohipa e ua rave te Mesia i to’na tino e ua fâ mai ei mea hanahana, ua ti‘afaahou, e ua pahono ia outou i te uiraa o te mau matahiti : « Ia pohe te taata nei, e ora faahou anei ? » (Ioba 14:14).

Te mau ite o te Ti‘a-faahou-raa

Hōho’a
Two Apostles looking at the wounds in Jesus' hand and wrist.

A riro ai te ti‘a-faahou-raa mau o te Mesia na roto mai i te menema ei hoê ohipa mau na te mau pĭpĭ tei matau maitai ia’na o te hoê ïa haapapûraa. I roto i to ratou feruriraa, aita roa e feaaraa. Ua riro ratou ei mau ite no te ohipa ; ua ite ratou no te mea ua ite to ratou mata, ua faaroo to ratou tari‘a, ua fafa to ratou rima i te tino mau o te Faaora tei ti‘afaahou.

Ua parau o Petero, te ti‘a no te mau aposetolo, i te taime a amui ai na ahuru ma hoê no te ma‘iti i te taata e mono ia Iuda Isakariota e « E teie nei, te mau taata… ia faataahia te hoê o ratou e tia’i, ei ite e tatou atoa hoi i tana tia-faahou-raa i nia nei » (Te Ohipa 1:21–22). …

I te hoê atu taime, ua parau o Petero i mua i to ratou enemi, o taua â mau taata ra tei haapohe ia Iesu i ni‘a i te satauro « E te mau taata o Iseraela nei, e faaroo mai outou i teie nei parau… O taua Iesu nei â ta te Atua i faatia a‘enei i nia, o matou atoa nei hoi te ite » (Te Ohipa 2:22, 32). …

Te tahi atu mau ite

Te ti‘a nei te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea nei e o Petero, e o Paulo, e o Iakobo, e te tahi atu mau aposetolo matamua o tei farii i te ti‘a-faahou-raa eiaha noa mai te hoê parau ti‘a mau, mai te hoê râ faatupuraa i te misioni hanahana a te Mesia i ni‘a i te fenua nei.

Ahuru ma va‘u hanere matahiti i muri mai te poheraa o Iesu i ni‘a i te satauro, ua faahiti te peropheta Iosepha Semita e ua fâ mai te Fatu tei ti‘afaahou ia’na ma te parau e : « Ua ite atura vau e piti taata ; to raua teatea e te hanahana a tia noa’i raua i nia a‘e ia’u i roto i te reva ra. Ua parau maira te hoê o raua ia’u, ma te faatoro atu i to’na rima i ni‘a i te tahi, e ma te faahiti i to’u i‘oa, i te na-ô-raa mai e—O Ta’u Tamaiti Here Teie. A Faaroo Ia’na ! » (Iosepha Semita—Aamu 1:17) …

Ahani o te iteraa papû ana‘e o Iosepha Semita, mai te reira atoa, a faahiti ai te Mesia no To’na iteraa papû a parau ai Oia No’na iho, e mea faufaa ore ia ; teie râ e faaiteraa papû ta Iesu na te Atua e na te mau aposetolo. E te vaira to Iosepha Semita te tahi atu mau ite [tei] haapapû [i to’na] iteraa papû, te parau mau no te ohipa i itehia na roto i te fâraa mai ia ratou te melahi o Moroni. …

Te poro [atoa] nei te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei i te orama hanahana o te peropheta Iosepha Semita :

« E i teie nei, i muri mai i te mau parau faaite e rave rahi o tei horo‘ahia no’na ra, o teie ho‘i te parau faaiteraa hopea roa ra, o ta maua e faaite atu nei no’na ra ; Oia ho‘i te ora nei oia ! » (PH&PF 76:22). …

I roto i te maramarama o teie mau iteraa papû aita e ti‘a ia faaore e tei horo‘ahia mai e te mau aposetolo i mutaa ihora—te mau iteraa papû no te tahi tau matahiti i muri mai i te ohipa iho i tupu—i roto i te maramarama o taua heheuraa faahiahia ra i roto i te reira tau o te oraraa o te Mesia, e aura e mea fifi no te ite maitai e nahea te mau taata e nehenehe e huri Ia’na i te hiti e ia feaa no te tahuti ore o te taata nei.

Eaha ta tatou e hinaaro i teie mahana

Te hoê faaroo aueue ore i te Mesia o te hinaaro faufaa rahi roa na te ao atoa nei i teie mahana. Ua hau atu i te hoê putapuraa ohie. O te hoê mana o te faarave i te ohipa, e e ti‘a ia tupu i roto i te oraraa o te taata tei hau atu i te mau puai atoa no te itoito. …

Ahani noa te mau taata « i rave i To’na hinaaro » i te imiraa ma te pe‘ape‘a i te menema pouri e te to‘eto‘e, ia fariu i to ratou mata i te ra‘i e ia ite e ua ti‘afaahou te Mesia ! …

Te parau nei te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea i to te ao atoa nei e o te Mesia te Tamaiti a te Atua, te Faaora o te ao nei ! Aita te pĭpĭ mau i papû no te farii noa Ia’na mai te hoê faaiteraa rahi, te hoê orometua ti‘a, e aore râ mai te hoê noa taata hara ore. Te taata no Galilea eiaha—i te pae faahoho‘a, i te pae mau râ—te Tamaiti a te Atua ora. …

Ua fanau-faahou-mau-hia

Aita te hoê taata e nehenehe e opua noa ia faaohipa i roto i to’na oraraa i te mau mahana atoa i te mau haapiiraa a Iesu no Nazareta ma te ore e ite i te hoê tauiraa o te taato‘araa o to’na huru taata. Te parau « fanau-faahou-hia » e auraa hohonu roa to te reira i tei mana‘ohia e te mau taata ». … Oaoa o te taata o tei farii mau i te aau te faateiteiraa, te mana no roto mai i teie haafatataraa i te Faaora, teie auraa fetii e te Mesia ora. Ua mauruuru roa vau e ua ite au e taua Mesia ra o to’u ïa Faaora. …

Te parau poro‘i o te ti‘a-faahou-raa… o tei hau atu i te papû, tei hau i te hanahana tei ore i horo‘ahia i te taata nei, ia rave ana‘e te pohe i te hoê o to tatou fetii, e tamarûhia to tatou aau pe‘ape‘a i te tia‘iraa e te haapapûraa hanahana i faahitihia i roto i te mau parau : « Aore oia i ô nei, ua tia faahou a‘enei ïa ! » [hi‘o Mataio 28:6 ; Mareko 16:6].

Ma to’u varua atoa, ua ite au e ua vi te pohe ia Iesu Mesia, e no te mea te ora nei to tatou Faaora, na reira’toa tatou.