2015
Te paieti mau
Eperera 2015


Te paieti mau

Te taviniraa pipiri-ore—haamo‘e ia’na iho, pahono i te hinaaro o vetahi ê, e te haamauraa i to tatou oraraa i roto i ta ratou taviniraa—ua riro noa ei hoê huru no te mau pĭpĭ a Iesu Mesia.

Hōho’a
composite of different families

Faahoho‘araa na Annie Henrie

I roto i te pene 11 no Mataio, ua haapii te Faaora ia tatou i te hoê haapiiraa faufaa roa na roto i te mea ta’na i ore i pahono i te hoê uiraa a te mau pĭpĭ a Ioane Bapetizo

« E ite a‘era Ioane i roto i te tapearaa ra i te mau ravea a te Mesia ra ua tono maira oia i e toopiti pue pĭpĭ a’na ra,

« o te ui mai ia’na e, O oe anei te tae mai, e e tiai atu anei tatou i te tahi ê ?«

Ua parau atura Iesu ia raua, na ô atura, a haere, a faaite atu ia Ioane i ta orua e faaroo nei e ta orua e hi‘o nei :

« Ua faaorahia te matapo, ua haere te pirioi, ua faaroo te turi, ua tamâhia te lepera, ua faatiahia tei pohe, e ua parauhia te parau oaoa i te taata rii » (Mataio 11:2–5).

Maori i te horo‘araa i te hoê faataaraa haapiiraa tumu poto e o vai mau Oia, oia ho‘i, « o Oia o te tae mai » ua pahono te Faaora na roto i te mea o Ta’na i rave—To’na hi‘oraa no te taviniraa.

I roto i ta’na a‘oraa i te amuiraa rahi no atopa 2014, ua faahaamana‘o mai o Elder Richard G. Scott no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo ia tatou : « E tavini maitai atu a tatou i to tatou Metua i te Ao ra na roto i te faaûruraa parau-ti‘a ia vetahi ê e te taviniraa ia ratou. Te hiʻoraa rahi roaʻe tei ora i te fenua nei, o to tatou ïa Faaora, o Iesu Mesia ».1

Te taviniraa pipiri-ore—haamo‘e ia’na iho, pahono i te hinaaro o vetahi ê, e te haamauraa i to tatou oraraa i roto i ta ratou taviniraa—ua riro noa ei hoê huru no te mau pĭpĭ a Iesu Mesia. Mai ta te Arii Beniamina i haapii ua hau atu i te 100 matahiti na mua‘e te fanauraa o te Faaora, « a tavini ai outou i te taata nei, te tavini ïa outou i to outou Atua ra ». (Mosia 2:17).

Ua faahaamana‘o mai o Iakobo ia tatou e te huru mau o « te paieti mau » e itehia i roto i ta tatou taviniraa ia vetahi ê mai ta tatou e « hamani maita i te otare e te mau vahine ivi i to ratou ra ati » (Iakobo 1:27). « Te paieti mau » ua hau atu i te hoê faahitiraa no te haapa‘oraa, o te hoê faaiteraa no te haapa‘oraa

Here i to outou hoa ratere

I te afaraa o te ava‘e tiurai no te matahiti 1984, tau hepetoma i muri mai i te faaipoiporaahia maua ta’u vahine, o Carol, i roto i te hiero no Los Angeles California, tei ni‘a maua i te puromu no Utaha, i reira vau e haamata ai i te ohipa e e faaoti ai o Carol i ta’na haapiiraa. Te tere ra maua na roto e piti pereoo. I roto i na pereoo e piti, te tari ra maua i te mau mea atoa ta maua e vaira.

I te afaraa o te puromu e tapae ai maua, ua tapiri mai o Carol i to’u pereoo e ua haamata i te tarape mai ia’u. Aita â te mau niuniu afa‘ifa‘i, te mau ni‘uni‘u rave‘a apî (smartphone), te mau papa‘i hapono (sms) e te Twitter i tau mau mahana ra. Te iteraa i te huru o to’na hoho‘a mata na roto i te maramarama o to’na pereoo, e nehenehe au e ite e ere oia i te mea maitai. Ua faaite mai oia e e nehenehe ta’na e tamau â i te faahoro, ua pe‘ape‘a râ vau no to’u hoa faaipoipo apî.

A haafatata ai maua i te oire iti no Beaver, Utaha, ua tapiri faahou mai oia, e ua nehenehe au e ite e mea ti‘a ia’na ia tapea. Ua ma‘ihia oia e aita e nehenehe e tere faahou. E piti to maua pereoo tei î i te mau ahu e te mau tao‘a horo‘a o te faaipoiporaa, te mea pe‘ape‘a râ e mea iti roa ta maua moni. Aita ta maua moni e rava‘i no te hoê piha hotera. Aita vau i ite eaha te rave.

Aita maua i haere a‘e na i Beaver, e ma te ite ore mau eaha ta’u e imi ra, ua tere rii maua tau minuti rii e tae roa ua ite atu vau i te hoê aua faafaaearaa. Ua tere maua i te vahi tape‘araa pereoo e i raro a‘e i te hoê tumu raau marumaru, ua vavau vau i te hoê ahu taoto ia nehenehe ia Carol ia tamaru.

Tau minuti i muri mai, ua tere mai hoê pereoo i roto i te vahi tape‘araa aita i rahi te pereoo e ua faaea i piha‘iho i to maua na pereoo. Hoê vahine, mai te faito matahiti o to mau metua vahine tei haere mai i rapae i to’na pereoo e ua ani mai e te vaira anei te hoê fifi e e nehenehe anei ta’na e tauturu. Ua faaite mai oia e ua ite mai oia ia maua a faahoro noa ai oia e ua mana‘o oia e e ti‘a ia’na ia tape‘a. A faataa ai maua i to maua huru, ua ani manihini oioi mai oia ia maua ia haere i to’na fare, i reira maua e tamaru ai ia maua aita e faataaraa te taime.

Aita i maoro roa, tei ni‘a maua i te hoê ro‘i au maitai i roto i te hoê piha hau marû i raro i to’na fare. A haamata ai maua i te faanaho, ua parau mai teie tuahine faahiahia e te vaira ta’na te tahi mau ohipa rii e e vaiho mai oia ia maua ana‘e no te tahi tau hora noa. Ua parau mai oia ia maua e mai te peu e poi‘a maua, e hi‘o te mea e vaira i roto i te fare tuutu, e mai te mea e haere maua na mua oia e ho‘i mai ai, a tapiri i te opani.

I muri iho te taotootoraa tano, ua huru maitai mai o Carol, e ua tamau â maua i to maua tere ma te ore e harere i roto i te fare tuutu. A faaru‘e ai maua, aita â te vahine maitai i ho‘i mai i te fare Ma te pe‘ape‘a, aita maua i papa‘i te vahi faaearaa, e aita maua i haamauruuru maitai i to maua taata hamani maitai no Samaria, o tei tape‘a i ni‘a i te roaraa o te puromu e ua iriti i to’na fare no te mau taata êê i roto i te fifi.

A haamana‘o ai au i teie iteraa, te mau parau a te peresideni Thomas S. Monson o te faaite mai i te titauraa a te Faaora « e haere oe, e na reira atoa » (hi‘o Luka 10:37) mai te rahiraa o te taata, e tae mai te mana‘o : « Eita tatou e nehenehe e here mau i te Atua mai te mea e, aita tatou e here i to tatou mau hoa ratere i roto i teie tere i te tahuti nei ».2

I te mau vahi atoa i reira tatou e farerei ai i te « mau hoa ratere »—i ni‘a i te puromu e aore râ i roto i to outou fare, i te vahi hautiraa e aore râ i roto i ta outou fare haapiiraa, i te vahi raveraa ohipa e aore râ i te fare pureraa—ia imi tatou, ia ite e ia rave, e riro rahi mai tatou mai te Faaora te huru, te haamaitairaa e te taviniraa i ni‘a i te roaraa o te puromu.

Imi

Hōho’a
drawing of woman praying

Faahoho‘araa na Annie Henrie

Ua haapii Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo :

« E ere tatou mai to tatou Faaora, eita e ti‘a ia tatou e tara i te mau hara a te mau taata atoa ! Teie te tahi, eita e ti‘a ia tatou ia faaoroma‘i i te mau ma‘i atoa o te tahuti nei, te mau paruparu e te mau mauiui (hi‘o Alama 7:11–12).

No reira, i to tatou faito ha‘iha‘i, mai ta Iesu i ani manihini mai, e nehenehe ta tatou e faaitoito no te riro mai ‘mai [Ia’na ra]’ (3 Nephi 27:27).3

A imi tatou ia riro mai Ia’na ra te huru, ma te hinaaro mau ia haamaitai i to « tatou hoa ratere », e horo‘ahia ia tatou te rave‘a ia haamo‘e ia tatou iho e ia faateitei ia vetahi ê. E mea pinepine e nehenehe i teie mau rave‘a i te riro e mea taupupu, a tamata ana‘e i to tatou hinaaro ia riro mai te Orometua, tei tavini rahi i te taato‘araa, Ta’na Taraehara faito ore, tei riro ei mea faufaa. « Area râ, » ua parau Oia, « ei hanahana to te Metua, e ua inu vau e ua faaoti hoi i ta‘u mau faaineineraa i te tamarii a te taata nei » (PH&PF 19:19).

Imiraa ma te hinaaro mau ia riro hau atu mai te Faaora e faati‘a ia tatou ia ite i te mea o ta tatou e ore e ite mau. Ua ora na to maua taata hamani maitai no Samaria fatata roa i te Varua no te pahono i te muhumuhu e no te haafatata mai i te taata êê i roto i te fifi.

Hi‘o

Hōho’a
drawing of three children with lantern

Faahoho‘araa na Annie Henrie

No te hi‘o i te mata o te varua o te hi‘oraa ia i te mau mea i to ratou iho huru mau e te iteraa i te mau hinaaro o ta tatou i ore i ite na. I roto i te parabole o te mamoe e te mau puaaniho, aita te feia i « haamaitaihia » e aita te feia i « hamani-ino-hia » i ite i te Faaora i roto i te feia tei poia, tei poiha, tei vai tahaa noa e aore râ i roto i te fare tape‘araa. Ua pahono atu ratou no ta ratou haamauruururaa ma te ui e, « i hea matou i te iteraa ia oe ? » (Hi‘o Mataio 25:34–44).

O te feia ana‘e o tei hi‘o i te mata o te varua o tei ite i te hinaaro, tei rave e tei haamaitai i te feia e oto ra. Ua ite to maua taata hamani maitai no Samaria i te hinaaro a hi‘o ai oia ma te mata o te varua.

Rave

Hōho’a
drawing of older woman and young man

Faahoho‘araa na Annie Henrie

E nehenehe ta tatou e ite i te mau hinaaro na piha‘iho ia tatou, teie râ e mana‘o tatou e ere i te mea ti‘a ia pahono, ma te feruri e te mea ta tatou e horo‘a eita e rava‘i. A imi ai tatou ia riro mai Ia’na te huru e a hi‘o ai i te mau hinaaro o to tatou hoa ratere ma te mata varua, e mea ti‘a ia tatou ia ti‘aturi e nehenehe te Fatu e ohipa na roto ia tatou e i muri iho e ti‘a ia tatou ia rave.

I te uputa o te hiero, ua farerei o Petere e o Ioane i te hoê taata « pirioi mai te opu mai â o tana metua vahine ra » e ani ra ia raua i te tao‘a (hi‘o Te Ohipa 3:1–3). Ua riro te pahonoraa a Petero ei hoê hi‘oraa e ei hoê ani-manihini-raa ia tatou tata‘itahi :

« Aita a’u ario e te auro, e ta’u râ e vai nei, o ta’u ïa e horo‘a’tu na oe : A ti‘a oe i ni‘a a haere i te i‘oa o Iesu Mesia i Nazareta.

« Ua rave atura oia i tana rima atau, faatia a‘era ia’na i ni‘a » (Te Ohipa 3:6–7).

E nehenehe ta tatou e rave ma te horo‘a i to tatou taime e ta tatou taleni, hoê parau aroha e aore râ te patururaa. A imi ai e a hi‘o ai tatou, e tuuhia tatou i roto i te mau huru oraraa e mau huru faanahoraa i reira tatou e nehenehe ai e rave e e haamaitai. Ua rave to maua taata hamani maitai no Samaria ua rave oia ia maua i to’na fare e ua horo‘a na maua i te mea ta’na e vaira. Te ti‘araa mau ua parau oia, « te mea ta‘u e vaira e horo‘a vau na oe » O te mea mau o ta maua i hinaaro.

Ua haapii mai te peresideni Monson i teie ihoa mau parau tumu :

« Tatou tata‘itahi, i roto i to tatou tere na te tahuti nei, te tere nei i ni‘a i to tatou iho puromu no Ieriko. Eaha ra to tatou mau iteraa ? Eaha ra to’u iho ? E ma‘ri anei au i te ite ia’na o tei topa i rotopu i te feia eiâ e o te hinaaro nei i ta’u tauturu ? E na reira outou ?

« E riro anei au mai te taata tei ite i te feia pêpê e ua faaroo i te auêraa, ua haere ê atu râ i te tahi pae ? E na reira outou ?

« E aore râ e riro vau mai te taata tei ite, tei faaroo, tei tape‘a e tei tauturu ? E na reira outou ?

« Ua horo‘a mai Iesu ia tatou te faaueraa, ’e haere oe, e na reira atoa’. Ia haapa‘o ana‘e tatou i teie faaararaa, i reira to tatou hi‘oraa mure ore e matara ai, hoê hi‘oraa no te oaoa faito ore e te tamau ».4

A riro rahi ai tatou mai te Faaora te huru na roto i te imiraa, te hi‘oraa e te raveraa, e tae mai ia tatou te iteraa e parau mau te mau faahitiraa a te arii Beniamina : « a tavini ai outou i te taata nei, te tavini ra ïa outou i to outou Atua ». (Mosia 2:17).

Te mau nota

  1. Richard G. Scott, « Ua horoa’tu na hoi au i te [hi‘oraa] na outou » Liahona, Me 2014, 35.

  2. Thomas S. Monson, « Te here—te mana‘o tumu o te evanelia », Liahona, Me 2014, 91.

  3. Neal A. Maxwell, « Apply the Atoning Blood of Christ », Ensign, Novema 1997, 22.

  4. Thomas S. Monson, « Your Jericho Road », Ensign, Me 1977, 71.